DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 3 <-- 3 --> PDF |
S´timmtiM Iml Br. 10. u ZAGREBU, 1. listopada 1903. God. XXVII. Uvrstbina oglasa: za 1 stranioii 16 K.; za ´/2 stranice 8 K.; za Vs stranice 5 K. 20 fi].; za ´/4 stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Toplotni efekat drva. Prije nego progovorimo o učinku one topline, koju nam daje drvo, promotrit ćemo odkuda potiče ta ogromna sila, koja je u drvu konsumirana. Svaka bilina treba za svoj razvoj stanovitu množinu svjetla i topline, bez koje se ne može razviti; tu stalnu količinu energije treba ona, rasla gdje mu drago — nema li je, ne može se razviti. Poznato je, da jednogodišnja bilina tim prije do ploda — podpunog razvoja dospije, čim je viša temperatura mjesta gdje raste. Svako doba razvoja, klijanje, rast, cvatnja, dozrievanje i t. d. zahtieva posebni stupanj topline. N. pr. breza lista tek u mjesecu kojem je srednja toplota 11" C, radi toga lista u raznim krajevima nejednako; u okolici Rima lista već u ožujku a u Parizu početkom svibnja, sjevernije još kasnije. Kušali su njeki taj odnošaj matematski formulirati. Sumirali su (u pojedinim predjelima) broj dana izmedju sjetve i zrelog stanja, tu sumu pomnožili su sa popriečnim temperaturama pojedinih dana (za isti predjel), te su tako dobili brojeve, koje nazvaše toplinske sume (Warmesummen). Ove su toplinske sume za razne krajeve, kod jedne te iste biline jednake, iz toga sliedi: da je trajanje vegetacije jedne biline na raznim mjestima obratno proporcionalno sa tamo vladajučom srednjom temperaturom. Slična proračuvanja izveo je francuski agrikulturni kemičar Boussingault, za razno kulturno bilje pa je uvidiOj da se te sume za razna mjesta prilično slažu. Pu |