DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 538 —


zakona morale biti poznate posljedice čistih sječa zavedenih
još u tim ekspozicijama, ter da oni tih visina, na kojima naravna
pomladnja i u slučaju nerazložne uporabe jošte tako
bujno uspieva, nisu mogli povudi pod udar zak. ustanove, koje
briga ide samo za tim, da šumu pod svaku cienu očuva na
njenom dosadanjem stajalištu. Držim s toga, da 6e šumarski
tehničar s uspjehom stanovitu šumu moći proglasiti zaštitnom
oslonom na taj dio zakonske ustanove samo onda, ako 6e se
ta šuma nalaziti iznad liiOO metra, a uz to jošte stajati na
vrletnom položaju. U tome me medjutim utvrdjuje i prof. Guttenberg,
koji u br. 48. Osterr. Forstzeitung izvješćuje, da se:
»im Slazkammergebiete in der Hochregie n (dakle od 1300
mtr. svakako više) s uspjehom rabi »die streifenweise Pliinterung
«, upravo kako to nas š. zakon i propisuje.


Točka c) jest jasna i razumljiva, pa i sasma obrazložena.
Sasma je naravno, da se stabla visoki h šum a (koje potonje
su kao Hoch\\alder u našem zakonu sa »visoke gore« zlo i
loŠo prevedene) gornjega ruba šumske vegetacije k uporabi privede
samo putem prebora, pošto nas nauka o uporabi i ogoju
suma inom postupku za te predjele niti ne. nauča. S toga jest
sasma u redu, da šum. tehničar takove sume bez obzira da li
se u istima sieče ili ne sieče. Čim se iste samo nalaze na
višjem stajalištu od 1300 metara, proglasi šumami zaštitnicami,
ter da u njima, izključiv bezuvjetno čisti sjek^ odredi provedbu
one vrsti sječe (naime preborne) kakovu za te šume sam zakon
taksativno propisuje. Proti takovom izlučenju niti bi se tko branio,
a niti bi mu to pomoglo, bez obzira da li se te šume izcrpljuju
ili ne.


Po ustanovama §. 7. može se stanovita šuma proglasiti
zaštitnom, kad nastane nužda, da se smije drvlje ploditi i sjedi:


a) na obalama povedih voda,


b) na obroncima od gora, gdje se je bojati popuzina zemljišta
samo obzirom na mjere, koje budu učinjene za
uklonit oštetu zemljišta, i
c) ako se krče panjevi i kopa korenje tako, da bi odatle
mogla ili nastati, ili se uvećati pogibelj popuzina zemljišta.