DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 43     <-- 43 -->        PDF

~ 541 —


predan prvotno na eksploataciju bavarskoj tvrdci O. Steiubeisa
a sada »bosanskom dioničarskom družtvu za industriju drva


O. Steinbeisa i dr.« Upoznati ove prekrasne šume, za kojeu samoj šumovitoj Bosni vele da su ponajljepse, a koje su
većim dielom prave prašume, proučiti najmodernijim udesbami
snabdjeveno izcrpljivanje tih šuma i sve ono, što je s tim u
savezu, bila je glavna svrha čitavoga ovoga poučnoga putovanja.
Po liepom, toplom vremenu, koje je izletnike za trajanja
čitavoga puta služilo, da se bolje ni poželiti ne može, krenuše
izletnici vlakom put Bosne. Već odmah u početku ovoga puta,
koji i ako baš nije osobito romantičan, pruža šumarskom
stručnjaku dosta toga, što ga zanimati može, osobito onomu,
koji obično ovimi predjeli ne prolazi, već ga je sudbina u koj
drugi kraj domovine smjestila, — a možda se iz tog kraja riedko
i miče. Već do Siska sieče pruga ogromne hrastike od kojih
je najveći »Turopoljski lug« koji sada, a već od nekoliko godina
natrag, eksploatiše poznata francuzka tvrdka »Societe d´
importation de chene«. Ta je t-´^đka kraj Lekenika izgradila
posebnu svoju šumsku željeznicit u sječine šuma starodrevne
plemenite župe turopoljske, kojom izvozi do glavne željezničke
pruge raznu šumsku robu a ponajviše hrastove trupce, koje vozi
na svoju veliku parnu pilanu u Crnomerce kraj Zagreba. Nuzgredno
budi spomenuto, da ovu pilanu članovi našega šumirdružtva
dobro poznaju, jer su prije nekoliko godina tu pilanu,
odmah iza kako je podignuta i u njoj se raditi počelo bas prilikom
24. glavne skupštine korporativno pregledali. Ostale šume,
koje pruga prosjeca do Siska, većinom su mladje ili srednjodobne
sastojine, jer su iz njih stara stabla izvadjena odmah
prvih godina iza kako je sagradjena po c. kr. povelj. južnoj
željeznici pruga Sisak—Zagreb—Zidani most (g. 1861.) Izgradnjom
ove pruge počela se je vanredno razvijati trgovina
8 hrastovom robom, naročito sa slavonskom francuzkom dužicom,
a sam Sisak postao u nas doskora prvim i najvažnijim
gradom na trgovinu hrastovinom. Prem su se izgradnjami
daljnih pruga, naročito izgradnjom krajiških željeznica dalje od