DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 544 — Na daljnjem putu opažaju se na Sani pojedine manje udesbe, kojima je svrha omoguditi lakše splavljanje drva, kao pojedine utvrde obale, da splavi tako lahko ne zapnu. Predjel je šumovit, ali liepih šuma ne ima. Većinom su to još od negda izcrpljene sume hrastove, jer se je ovdje još za vrieme turskoga vladanja sjeklo kao i u bosanskoj Posavini; po gotovo omogućivalo je ovdje još za onoga vremena eksploataciju, kako bi gore rečeno, jur tada već izgradjena željeznička pruga. Šume se ove uz Sanu danas poboljšavaju, a ima ih već više uredjenih za gulenje i dobivanje kore. Na mnogim se već stanicama vidjaju brojni svežnjevi hrastove kore iz tih šuma guljača. Takove bi šume guljaČe bili izletnici i pohodih, kad bi se bilo ostalo kod prvotnoga putnoga programa. Neki su bili to i zamjerili, radoznali razgledati te bosanske šume guljače; ipak je preinačeni program pružao za ovaj gubitak kud i kamo zamašniju odštetu. Uz rieku Sanu ima sela, koja su ili skroz muhamedanska ili skroz kršćanska, i to pravoslavnim žiteljstvom nastavana; katolika ima u cielom ovom kraju vrlo malo. Kršćanske i turska se sela odmah iz daleka razlikovati mogu i to ne samo po crkvama i džamijama, već turska i po posebnom turskom načinu gradnje kuća; osim toga i drugi je način nošnje u muhamedanaca a drugi u hrišćana. Ima uz Sanu i historijskih uspomena, jer je ovaj kraj, poznat pod imenom Turske Hrvatske. posHe zauzeća Bosne po Turcima (g. 1463,) bio pozorištem krvavih bojeva izmedju naših ugarsko hrvatskih kraljeva i Turaka. Tako ima uz Sanu ruševina grada Blagaja, negda sielo slavne hrvatske porodice grofova Blagajskih, koji su se dugo vremena uzalud borili s Turcima, dok su konačno silnijemu neprijatelju podleći morali i naselili u Kranjskoj, gdje je prije nekoliko godina umro zadnji svoga roda grof Blagaj, sjećajuć se dobro svog hrvatskoga poriekla. Već se smračilo kad izletnici stigoše na stanicu Priedor, gdje ih je dočekao g. šumarski savjetnik Miklau iz Sarajeva i |