DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 503 —


mjerimo množinu topline (kvantitet), koju daje izgaranjem njeki
volum gorivog materijala, tada dobijemo specifični efekat topline
; mjerimo li pako temperaturu (intezitet), koju daje materijal
izgaranjem, to dobijemo flrometrijski efekat topline. Množina
topline izrazuje se kalorijama. Jedinica topline ili kalorija
je ona množina topline, koja može ugrijati 1 kg. vode od
0° C. na 1" G; njen mekanički ekvivalenat iznaša 424 metarkilograma
radnje (t. j . radnjom od 424 mkg. stvara se 1 cal.
topline); njen električni ekvivalenat je 4170 Volt-Ampere. Kaže
li se n. pr., da njeko drvo daje izgaranjem 3000 cal. topline,
to znači, da je ova toplina kadra 3000 puta veću količinu
vode ugrijati za 1° C. (N. pr. od Oo do 1° C).


Ova količina topline u kalorijama dade se kod raznih
vrsti ugljena lako iz kemičkog sastava proračunati po formuli
Dulong-ovoj, nu kod drva, treseta i dr. nije ista uporabiva.
Točno se dade ista odrediti pokusnim načinom sa kolarimetrima
(kao što su: vodenikalorimetar od Favre-a i Silbermanna,
kalorimetrijska bomba Berthelot-ova i dr.).


Točnim pokusima našlo se je, da najveću količinu topline


daje izgaranjem vodik (H) t. j . 34.200 cal.
Ugljik (e) 8140 cal. (kao čisti drvni ugljen),
Sumpor (S; 2220 itd.
Postavimo li, da je toplinski efekat ugljika 100 i prispo


dobimo li mu ostala goriva, tada sliedi:
Ugljik 100
Drvni ugljen 96
Kameni ugljen 77
Treset " 33—38
suho drvo 46
drvo sa 207o vode 34 i t. d.


A´^riednost goriva ovisi dakle o količini topline, koja se razvije
kad ono izgori ali ovisi i o temperaturi, koju pri tome daje.
Gorivo je to bolje, čim imade u njem više C (ugljika) i H
(vodika) a manje O (kisika), vode (H^O) i mineralnih primjesa,
jer samo C i li oslobadjaju izgaranjem (t. j . oksidacijom) top