DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 503 — mjerimo množinu topline (kvantitet), koju daje izgaranjem njeki volum gorivog materijala, tada dobijemo specifični efekat topline ; mjerimo li pako temperaturu (intezitet), koju daje materijal izgaranjem, to dobijemo flrometrijski efekat topline. Množina topline izrazuje se kalorijama. Jedinica topline ili kalorija je ona množina topline, koja može ugrijati 1 kg. vode od 0° C. na 1" G; njen mekanički ekvivalenat iznaša 424 metarkilograma radnje (t. j . radnjom od 424 mkg. stvara se 1 cal. topline); njen električni ekvivalenat je 4170 Volt-Ampere. Kaže li se n. pr., da njeko drvo daje izgaranjem 3000 cal. topline, to znači, da je ova toplina kadra 3000 puta veću količinu vode ugrijati za 1° C. (N. pr. od Oo do 1° C). Ova količina topline u kalorijama dade se kod raznih vrsti ugljena lako iz kemičkog sastava proračunati po formuli Dulong-ovoj, nu kod drva, treseta i dr. nije ista uporabiva. Točno se dade ista odrediti pokusnim načinom sa kolarimetrima (kao što su: vodenikalorimetar od Favre-a i Silbermanna, kalorimetrijska bomba Berthelot-ova i dr.). Točnim pokusima našlo se je, da najveću količinu topline daje izgaranjem vodik (H) t. j . 34.200 cal. Ugljik (e) 8140 cal. (kao čisti drvni ugljen), Sumpor (S; 2220 itd. Postavimo li, da je toplinski efekat ugljika 100 i prispo dobimo li mu ostala goriva, tada sliedi: Ugljik 100 Drvni ugljen 96 Kameni ugljen 77 Treset " 33—38 suho drvo 46 drvo sa 207o vode 34 i t. d. A´^riednost goriva ovisi dakle o količini topline, koja se razvije kad ono izgori ali ovisi i o temperaturi, koju pri tome daje. Gorivo je to bolje, čim imade u njem više C (ugljika) i H (vodika) a manje O (kisika), vode (H^O) i mineralnih primjesa, jer samo C i li oslobadjaju izgaranjem (t. j . oksidacijom) top |