DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 7     <-- 7 -->        PDF

505


specif. topi. efekat


cal. C = 100
Bor — 20
Vrba — 19
Smreka 2800—3700 19
Lipa 3400—4000 18
Topola crna 3400—3700 14
Breza — 23
Jela — 19


Obdenito se uzimlju sliedede srednje vriednosti za drvo:
Topi. efekat C=100^
Podpuno suho tvrdo drvo 4144 —
Podpuno suho mehko drvo 4236 —
Popriečno 4170 —
Na zraku sušeno drvo (s IS^/o vlage) 3550 36
Na zraku sušeno drvo (s 107o vlage) 4100 41
U vrućini sušeno 4700 47
Poznajemo li množinu vlage njekog drva, to možemo na
laki način proračunati absolutni toplotni efekat. N. pr.
Njeko drvo imade 25´57o vlage, tada imade isto 100 — 25-5 =


= 74-57o suhe tvari, koja daje ^-^^^^ ^ = 2980 cal.


(4.000
uzimlje se za absolut. efekat obdenito).
Od ove topline valja odbiti onu množinu, koja se potroši
na pretvorbu onih 25*57o vode u paru t. j .
637 X 25-5 _^gg.^
100
1 kg. toga drva daje po tome 2980 — 1625 = 2817-5 cal.
topline.


Želimo li proračunati toplotni efekat njekog voluma drva,
to moramo uzeti u obzir faktičnu množinu drva u prostornom
metru i vlagu, koja je u razno doba u raznoj množini u drvu.


Absolutni efekat topi. kubičnog metra drva p = P. D. C;
P = težina m´ dotičnog drva u kg.; D =^faktična množina drva,
koju sadržaje stalni volum naslaganog drva; C = toplinski efekat.