DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 75 <-- 75 --> PDF |
— 573 — carstvo i još druge koristne upute, a bogato je ilustrovan krasnimi originalnimi slikami, nismo se ni najmanje skanjivali na ovom ga mjestu oglasiti. „Ekonom" ovako se zove novi „list za širenje poljske privi-ede i zaštićivanje privrednih interesa", koji je počeo izlaziti u Beogradu nedeljno, a ciena mu je za inozemstvo 10 dinara u zlatu. Wild-Qiieisiier, die Kunst des Schiessens mit der Biichse. Izašlo u Berlinu. Ciena 4 K. 20 fil. (itrashey, praktisches Handbuch fiir Jager. II. izdanje. Ovo djelo, koje kritika vanredno hvali, ima 15 svezaka. Ciena svezci 1 K 20 fil Walmschaft´e, Anleitung zur wissenschaftlichen Bodenuntersuchungen. II. izdanje izašlo u Berlinu. Ciena 6 K. Stotzer, Waldwegebaukunde nebst Darstellung der Eisenbahnen. Ovo je već IV. izdanje ovoga priznatoga djela, koje je izašlo ove godine nakladom Sauerlandera u Frankfurthu n/M. Pfiitze, die land\virthschaftlichen Productiv und Absatzgenossenschaften in Frankreich. Dobiva se kod Fricka u Beču uz cienu od 3 K. Promet i trgovina. Započela je saisona naših velikih jesenskih prodaja u hrasticama, te su već raspisane one glavne dražbe, koje će se održati kod; krajiške investicionalne zaklade, kr. šumskoga erara i kod nekih u tom pogledu mjerodavnih imovnih obćina. 0 tom kako će one izpasti, ne može se za sada još ništa sasvim stalno reći, jer te prodaje ne ovise samo o obćim prilikama drvarskoga tržišta, već i o tom, kako su pojedine šumske čestice procienjene. 0 tom, kakove prilike vladaju samo na svjetskom drvarskom tržištu, naročito na onom za hrastovinu, mi srao se već u našem posliednjem izvještaju potanje izjavili, naime: rezana roba traži se i dobra plaća, ali nije tomu tako kod dužice, naročito francuske. Te dvie činjenice bit će od upliva i kod spomenutih dražba, ako se već kod samih procjena nisu nizko cienile one čestice sposobne skoro izključivo za proizvodnju dužica, a više one, sposobne za rezanu robu. S razloga, što je u prodji francuske dužice nastupila gotovo posvemašna stagnacija, bilo bi doista shodno, kad bi se od strane prodavača htjele uvažiti želje naših drvotržaca-dužičara, te po mogućnosti ni ne iznositi na dražbu one šumske čestice, koje su sam o za proizvodnju dužica sposobne, i to tako dugo, dok se prilike dužičarskoga svjetskoga tržišta ne poboljšaju. Da li će prodavaoci to htjeti, ili bolje moći, uči |