DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 78 <-- 78 --> PDF |
— 576 — kazati, da ga je zakonito stekla, temeljem ustanove §§. 62. i 72. napred cit. zak. na propisanu šumskokvarnu odštetu od 34 Itrune u korist zemaljske i obćinske kulturne zaklade po polovici, pošto se razpravnim postupkom nije moglo ustanoviti, iz čijeg šumskog vlastničtva odnosno prošće potiče. Presudjena M. Š., nezadovoljna sa izrečenom presudom, uložila je utok na kr. žup. oblast u G., koja je uvaženjem utoka napadnutu presudu svojom drugomolbenom presudom ukinula i okrivljenu krivnje i kazni riešila, s obrazloženjem, da kupac šumskih proizvoda nije odgovoran, ni kažnjiv za šumsku štetu, niti je dužan glede kupljenog drva izkazati se izvoznicom. Proti drugostepenoj presudi uložila je pomenuta kot. šumarija utok na kr. zemaljsku vladu, odjel za unut. poslove, te je povodom toga kr. zemaljska vlada izdala svoju vrhovnu rješitbu od 12. veljače 1903. br. 6107., kojo]u je odpućenjem utoka napadnutu drugomolbenu presudu potvrdila, s razloga, što razpravom nije ustanovljeno, da je okrivljena znala, da kupuje drva nepovlaštenim načinom prisvojena i što se ona ne može pozvati na odgovornost, da je kupila drva bez izvoznice, buduć se na nju kao kupca ne odnosi naredba kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 23. srpnja 1883. br. 2862:., već se ta naredba odnosi samo na vozare drva. (U Mjesečniku prav. družtva priobćio J). Različite viesti. Ekskurzija našega šumarskoj^a društva u Bosnu i Dalmaciju održana je sasvim polag svojedobno objelodanjenog programa u vremenu od 27. kolovoza do uključivo 3 rujna o. g., kojega su dana izletnici stigli iz Spljeta na Rieku i ovdje razišli svojim kućami. 0 ovoj vrlo zanimivoj i poučnoj ekskurziji, kojoj je prisustvovalo 55 članova našega družtva, te koja je najljepšim redom tekla i do konca bila pogodovana prekrasnim vremenom, donosimo posebni detailni izvještaj na drugom mjestu. Državni izpit za samostalno vodjeuje šumskoga gospodarstva u jesenskom roku, obdržavat će se u Zagrebu dne 23. i sliedećih dana mjeseca studena o. g. (vidi oglas otraga). Kad smo u našemu listu izvjestili o uspjehu ovih izpita održanih u proljetnome roku, spomenuli smo naročito, da resultat istih nije bio osobito povoljan, a obećali smo, da ćemo se na razloge tog razmjerno slabog uspjelia još osvrnuti. Da udovoljimo ovom našem obećanju, na koje smo, budi mimogred rečeno, iz interesovanih krugova naročito upozoreni, kazat nam je, na temelju višegodišnjeg iz |
| ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 79 <-- 79 --> PDF |
— 577 kiistva u tom pogledu, sliedeće: Mnoga gg. kandidati stupiv nakon dovršenog naukovanja na kojoj višoj ili visokoj školi u šumarsku praksu, ne zanimaju se često za vrieme tog praktičnog službovanja za sve grane šumarske prakse, niti nastoje u svim tim granama steći onu praksu, koja se bezuvjetno od onoga zahtjevati mora, koji pristupa izpitu ,,za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva", kojim je riečima jasno označen cilj i svrtia toga izpita. Kako je taj izpit, a i biti mora, pretežno praktičkoga smjera, to mu je svrha, da se vidi, zna li kandidat svoje za vrieme naukovanja stečeno teoretsko znanje, prošireno i primjenjeno prema prilikama, u kojima je praktički službovao, aplicirati na pojedine konkrentne praktične slučajeve. To se pako može samo tako polučiti, bude li se pojedini kandidat i na one, za oko, sitnice zanimao, koje mu se kao još slabo praktičnom pričinjaju nevažne i neznaine, a ipak su za praksu od velike važnosti. U obće razlikovati što je važno i manje važno, naročito za pojedine predjele, uči tekar praksa, al dotičnik mora da ima u toj svojoj praksi bistro i budno oko za sve što se oko njega sbiva, a često mu je potražiti i savjeta i dogovora sa starijim i već ukusnim stručnjacima. Osim toga mnogo će se toga razbistriti medjiisobnimi pretresanji pojedinih stručnih pitanja medju samim kolegam-vršnjacima. Na takove će pako razgovore doći Jahko i vršnjaci: ako medjusobno povedu raspravu o pojedinim slučajima iz svoje vlastite prakse i opet prateć savremenu literaturu, naročito čitajuć stručne časopise. Posliednjim upoznat će se s onim pitanjima, koja u obće stručni sviet zanimaju, a prvimi koja zanimaju bližnju im okolinu. Ovo što smo netom spomenuli osobito vriedi za one, koje su na stranim zavodima svoju stručnu naobrazbu stekli. Ima naime mnogo toga, što je za nas i naše šumarstvo od velike važnosti, a oni su o tom možda malo čuli, nasuprot možda mnogo čuli o onome, što za nas samo sporednu važnost imati može. Ne smije se naime pustiti s vida, da ima naše šumarstvo nekih svojih osebina, koje kod nas službujući stručnjak upoznati mora, da mu ne budu domaće šumarske prilike „terra incognita". — Pristupajuć k ovom izpitu više praktičnoga smjera, iziskuje se dakako i poznavanje teorije, jer se teorija i praksa u obće, a tako i u šumarstvu, strogo lučiti ne može, ipak nije pojedini kandidat još za izpit spreman, ako se je ograničio lih na opetovanje onoga što je proučio za svoga teoretskog naukovanja, učio one detaile, kao što su izvadjanje pojedinih formula i tomu slično, koji mu ne trebaju a zanemario ono što smo gore spomenuli. Od takovih se kandidati onda često čuje, kako su se oni silno za ispit pripravljali, a kako ga ipak položiti nisu, tobož očekujuć neka težka (valjda lih teoretska) pitanja, a ipak su i na jednostavnija a praktički držana pitanja odgovor dužni ostali. — Zaključujuć |
| ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 80 <-- 80 --> PDF |
— 578 — ove naše navode moramo jedno spomenuti, što često na resultat izpita nepovoljno upliva, a to je sama po sebi slaba i nedostatna praksa, koju su imali pojedini kandidati za vrieme praktičnoga bieniuma Koliko je moguće bilo, da se u tom pogledu učini, učinjeno je koli od strane samoga izpitnoga povjerenstva, toli od strane vis. zemalj. vlade. Potonja je na predlog povjerenstva izdala shodnu naredbu, kojom se nastoji utrti put svestranoj i što intensi vnij oj upotriebi mladih stručnjaka za vrieme praktičnoga bieniuma, ali dužnost je samih kandidata, da svoje predpostavljene, u svom vlastitom interesu, shodno upozoruju, da se s njima i u smislu ove naredbe postupa, ako bi oni na to zaboravili. Bilo u ostalom kako mu drago, jedno stoji, i to: da uspjeh izpita ovisi u prvom redu o nastojanju samoga kandidata. Šumarsko učilište u Bieli (Weisswasser) u Češkoj, koje obstoji već od g. 1855., preniet će se sliedeće godine u Reichstadt, kako je sada definitivno odredjeno. Ovo učilište uzdržavaju sami šumski veleposjednici Češke, u svrhu, da si naobraze u svoje svrhe odgovarajući šumarsko osoblje. Transport drva iz šuiue od osobitoga je upliva na šumsku rentu, s tog se u svakom valjanom šumskomu kućanstvu tomu transportu osobita pažnja posvećuje. Osobito u novije vrieme, od kako su radne sile dosta poskupile, nastoje se pronaći načini i sredstva, da se taj transport udesi što zgodnije: da ne strada samo drvo, koje valja transportirati a opet da bude taj transport što jeftiniji. Putevi kao sklizi ili spuzalice (Riesweg) u novije se vrieme smatraju jednim od ovakovih šumskih prometila, te se je izgradnji takovih posvetilo mnogo pomnje i u astrijskim alpinskim predjelima. Baš o takvim spuzalicama ima u broju za kolovoz i rujan od o. g. bečkoga „Centralblatt fur das gesammte Forstwesen" obsežan i iscrpiv članak od c. kr. šumarnika Kubelke, razjašnjen s više fotografskih snimaka već postojećih takovih spuzalica, na koji članak naročito upozoravamo one, koje bi ta vrsta šumskoga transporta osobito zanimala. Pravni odnošaji i beriva šumarskih činovnika kneza Thurn i Taxisa. Ustanove o pravnima odnošajima i uredjenju beriva činovnika Thurn i Taxisa podvrgnute su reformi, pa su uredjene odlukom vladajućega kneza Alberta od 14. studena 1902. U interesu će biti naših cienjenih članova, da njekoliko točaka tih ustanova vodje donesemo. Kneževo šumarsko osoblje dieli se na definitivno i privremeno osoblje. Definitivnom osoblju pripadaju šumari, srezki šumari, assessori, nadšumari,- šumarnici, šumarski savjetnici i šuniarski nadsavjetnici Privremenom osoblju ubrajaju se: šumarski assistenti, pomoćni šumari i šumarski pomoćnici. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1903 str. 81 <-- 81 --> PDF |
579 — Kod definitivnih namještenika iznosi mirovina u prvih 10 službenih godina defmitivnosti 7io´ ^´ drugih deset godina 7io ^^ temeljne plaće ; iza najmanje odsluženih 25 službenih godina, kada 65. godinu života navrše, dobivaju eielu temeljnu plaću kao mirovinu Udove činovnika, koji se dozvolom kneževskoga službodavca oženiše, dobivaju 7io temeljne plaće odnosno mirovine, ako im suprug u stanju mira umre. Ostavše sirote iza oca svako 7io udovičke mirovine, a iza otca i majke 7io udovičke mirovine. Pravo na uzgojninu i udovičke mirovine utrnjujo smrću ili ako se udova upet uda. Uzgojnina se izplaćuje sirotama do 20. godine života. Namještenici privremeni, uz odkaz, nemaju prava na mirovinu, nu ipak im se podieljuju podpore do ®/JQ temeljnih beriva. Samo u izvanrednih slučajevih sbivaju se odpusti od službe. Pogrebnina se takodjer podieljuje. Temeljna plac a « OJ 03. M Cl ai a \a ´3 -3 ´S 05 o .9 .9 3 o o o CL. *o ^ ^ bO 6fl M činovnici i o c c -3 i id co o -a Oj "E. Opazka. službenici O) ´3 .2 ´T3 u. 1-H > -* 71 T > s ;3 -đ T3 o3 ce a o ° cs: m ^ ^ ´^ u krnnah ! Šumarski assessori t i srezki šumari . 3180 36903810 4020 210 510 510 705 na srezu i. raz. 600 „ „ II. „ 510 „ „ III. » 420 . „ IV. „ Šumari .. . 2490 26402790 2940 150 285 420 420 na šumariji I raz. 315 II. „ 210 jj )i liL. „ 150 .- ;, IV. , 1 beriva za blagaj Šumarski assistenti 2310 2460 2610 2760 150 180 360 360 / nićke činovnike. Pomoćni šumari. . 2070 2175 2280 2385 105 105 285 105 na pomoć, šumariji. Izpitani šumski pomoćnici i šumarski funktionari . . . 1770 1875 1980 2085 105 210 Šumarski pomoćnici sa nižim državnim ! dobivaju samo izpitom ... . 1485 1590 1695 1800 105 210 — \ pet doplataka za Lugari I. razreda . 870 916 960 1005 45 — 150 — 1 starost. Lugari IL razreda . 750 795 840 885 45 i 150 — J Plaće su sliedeće: Ravnatelj kneževskih dobara: plaća K. 9300, službeni doplatak K. 2500, stanarina K. 1200, doplatak za starost iza svakih 5 godina K. 210. |