DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 643 — će i onda, kada bude dovoljan posljedak sa opažanjima polučen i sa izvedenim eksperimentima postignut, u učenim krugovima u ovom pitanju još razna mnienja medjusobno u oprieci stajati. Prema dosadanjem dakle iztraživanju nije još mogude bilo zaniekati važnost šume pogledom upliva na podnebje i vrieme, ter će konačno riesenje tog pitanja ležati po svoj prilici još u dalekoj budućnosti. V. B. Osobne viesti. Imenovanje. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je imenovati kot. šumara im. obćine ogulinske, Ivana D o n ad i n i a, nadšumarom im. obćine sa sustavnim berivima. Izabran. Kr. žup. šumarski nadzornik u miru, Vilim D o j k o v i ć, dosele tajnik „Trgovačkoga doma" u Zagrebu, izabran je šumarskim upraviteljem gradske šumske zajednice u Kamniku u Kranjskoj. Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. Novo je izašlo: Kor<>skenyi, pivničarstvo. Po najboljih djelih i vlastitom izkustvu veli g. pisac, da je to djelo napisao, jer je ta grana kod nas dosta zapuštena i neobradjena. Djelce ovo Izašlo je nakladom knjižare Kugli-a u Zagrebu, a ciena mu je 1 K 50 f. . Hattingberg. Referat betreffend die Frage der Hypothekarentschuldung. Izašlo u Beču kod Fricka. Ciena 12 K. 0 glavnim nazorima pisca u tom pitanju bilo je već u našem listu govora. Friedricli, die Bodenmeliorationem im Herzogthum Bukovina. Ciena 4 K. Hilfsbacli fiir Forstaxatore, Izdalo je baltičko šumarsko družtvo. Ciena 14-4 K. Koll, geodetische Rechnungen mittels der Reclienraaschine. Ciena 6 kruna. Weisskirchner forstliche Blatter. Ovaj novi šumar, časopis počeo je izdavati Reuss u družtvu s tamošnjim šumarskim nastavnicima. Već je izašla i druga svezka tog časopisa. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 642 — f Predmetom ovog proučavanja može biti šuma valjano uzgojena i pravilno izrabljivana, jer inače |su kobne odtud potječuće pogrješke. No i u valjano uredjenim šumama valja obzir uzeti na sam uzgoj, jer preborna šuma primjerenom i razmjernom smjesom dobe drveća od 1 do 150 godina inako će uplivati, nego li 10 do 15 godišnja hrastova šuma galjaca, ili nizka, srednja, ili pravilna visoka šuma sa cistom ili oplodnom sječom. Šume su uztukom protiv odplavljivanja plodonosne melikote i zapješeivanja, protiv snežnim usovima i štetnim vjetrovima, dosljedno uplivaju i na oborine, kao na kišu, snieg i tuču, u kojem pogledu je od važnosti ustanovljenje množine oborina, koje u šumi na samo tlo dospievaju, što ovisi od vrsti drveća, uzgoju i starosti porastlina. Zato nije dovoljno mjerenje oborina u jednom samo dobnom razredu i u jednom samo dielu šume, pogotovo ako šuma nije jednolična. Rose su naročito u mladjim dobnim razredima izdašne, magle su po šumama često guste a inje obilato, što svakako na vlagu stojbine upliva, dočim se u šumovitim predjelima tlo nepromrzne tako duboko, kao golo zemljište. To su sve činjenice, koje nisu dovoljno izpitane obzirom na upliv šume, uz svojstvo upjjanja i podržavanja vlage po mahovini i stelji, ter brže il polaganije odkravljenje i taleuje sniega. I minist. savjetnik Dimitz priznaje, da voćarstvo i vinogradarstvo stradava i jropada sa preotimajućim mahom pustošenja šuma, jer nam na očigled učestale povodnje i poplave nemilo harače i pustoše takove okolice, koje su se njekoć sa obilja šuma i gajeva zelenile i rodovitošću izticale. Kad se naročito uvidja, da se pustošenjem šuma pravilna ravnoteža klimatskih odnošaja narušava i razoruje na uštrb kulture, to moramo doći do toga uvjerenja, da suma svakako na mjestnu klimu upliva. I on je mnienja tog, da tomu treba dokaza namicati, ter da će iztraživanja i proučavanja opažanjima i eksperimentima još dugo potrajati, kao i opriečna mnienja ob uplivu šume, pa |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 629 zine, koje se tako uzduhu prieko šume privadjaju, kroz često i snažno uzdusno strujanje i odvadjaju, u šumi bo ne ostaju, kako je to nedvojbeno mjerenjem vlage i ustanovljeno. Pojmljivo je zato, da iz šume proiztičude vodene pare ne dolaze u prilog šumi, ved okolišu, te ako i poljodjelstvo atmosferu obskrbljuje sa vodenim parama, neobskrbljuje ju u onoj mjeri, kako se to donjekle naslućuje, izdašnije nego li šuma. Profesor Dr. Heinrich tvrdi, da se ne može tajiti, da se sa pomnožavanjem pučanstva u pojedinim krajevima obilje vode umanjuje. Močvare i črieti se izsušuju, rieke kotrljaju manje množine vode, jezera tvore vede obale i padaju, gube se. U umjerenom pojasu pokazuje se ovo umanjivanje sporije, nego li u toplijim krajevima, gdje je potreba na vodi mnogo osjetljivija i jača. Da je čitavih krajeva, koji su postali nenapučeni, nije to skrivilo izcrpljenje mineralnih hranivih sastavina tla, ved je tomu bio razlog pomanjkanje vode, jer umanjivanje vode je i posljedica vrlo razširenog poljskog gospodarstva. To ne potječe od samog umjetnog izsušivanja močvara i črietova, niti od krčenja šuma, ved od neizmjerne potrebe vode u kratkom vremenu vegetacije našeg kulturnog bilja, ter podržavanja znatnih množina vode u samoj obradjenoj mehkoti. Intenzivna gojitba bilja troši razmjerno više vode usljed izparivanja bilja, nego li extenzivna, budud se za dobe od njekoliko mjeseci vegetacije troše neizmjerne množine vode iz parivanjem u uzdušni ocean, što prouzročuje nerazmjerne ali česte oborine, kojih se je bojati u mnogim kaajevima, koji su šuma lišeni. Iztražujud prof. Heinrich množine vode, što no ih poljsko bilje za trajanja vegetacije troši, i prispodabljanjem istih sa izdašnošdu izparivanja šumskog drveda, dolazi do zaključka: Šumsko bilje prima dovoljne množine vode, od koje je samo njeki dio potreban, đočim ostatak samo tlo upija u probit vrielovlja (vriela) potoka i rieka. Upliv šumske i gospodarske |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 628 — Drugačije je tomu u nekim prigodama, kao primjerice za oluje, jer tada se predteČa kondensacije širi i razvija u doljnim slojevima atmosfere. Malo je teme u uporavljenoj meteorologiji, preko koje se toliko piše i razpravlja, koliko o uplivu šume na oborine, pa ipak dosadanjim proučavanjem ovo pitanje ostalo je neriešeno. Eazlog tomu nalazi Dr. Sclireiber u tom, sto se nije obzir uzimao na prigode, u kojima je silno, pravilno i slučajno mienjanje u oborinama nastajalo, a koje je sigurno od promjene šumskog stanja neodvisno, da zato stojimo pred zapletenim problemom, da ne možemo djelovanje jednog nit drugog faktora na čistac izvesti, pa zoto da bi se ovo pitanje kraju privesti imalo po strogoj metodi matematično plijsikalnira znanostima. Dosadanja šumska opažanja u tom pogledu ne podaju valjano uporište k riešenju toga pitanja. U tu svrhu bi se morala što više u unutarnjosti šume na dovoljno velikim čistinama urediti kišomjerne postaje i u obde postaje za mjerenje oborina. Sa kišomjerima pako postavljenim pod krošnjama drveća, ustanovljiva se samo ona množina oborina, koja nije na samoj krošnji zadržana i koja nije mimo odcurila. Tako je ustanovilo, da se po prilici u tako postavljene kišomjere, t. j . na tlo pod krošnjom drveća, od pale oborine u bukvicima 16—907o, u omoricima 73 — 787o, u boricima 66—7o7o i u porastlinama od ariša do 857o ukupno vode sabere. Dr. Sehreiber sumnja, da dosadanji sistem dvogubili postaja vodi k svrsi i k riešenju pitanja glede upliva šume na vrieme. Postaje se bo uredjuju blizu ruba šume, dočim bi svrsi valjda više odgovaralo, da se uredjuju na središtu u većim šumskim komplexima, da se preduzimlju prispodabljanja sa ukupnim opažanjem vremena, ter tvrdi, da je prigodom oborina to absolutno i nuždno. Predmievati se može, da silesija lišća velike množine vode izparuje što obilje kiša prouzroČuje, no vodene se parne mno |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 627 — vlage na polju, da su (indi) u tom pravcu sve ine zasade netemeljite. U tom pogledu Dr. Schreiber poziva se na podatke opažanja Webera, sastojeea se u sliededoj skrižaljci o razlici parnouzdušne napetosti: Suma — polje U proljeću ljeti jeseni zimi godimice Opazka bukvicima omoricima boricima... . + 0-2 0-0 — 0-2 + 0-1 0-0 — 0-2 0-0 0-0 — 0-2 0-0 0-0 — 0-1 + 0-1 0-0 — 0-1 1-5 m. iznad površine tla bukvicima . . omoricima . . boricima ... . + 0-02 + 0-01 + 0-01 — 0-1 + 0-1 + 0-5 0-0 0-0 — 0-1 O´O 0-0 — 0-1 0-0 + 0-1 + 0-1 U krošnjam Weber tvrdi, sto se tiče absolutnog stupnja vlage, kako to proizlazi iz svih posljedaka opažanja, da se konstantno tlak parš u šumi prama polju u obde ne povisuje, ved dapače da je isti toli često i manji od onog u polju, kao i obratno. Pogledom na relativnu vlagu sliedi takodjer, da upliv šume na istu velik biti ne može, ako naime upliv na uzdušnu temperaturu velik nije. Nadalje tvrdi Dr. Schreiber, da šuma na učestanje i množinu oborina u obće, samo u podredjenom pogledu uplivati može. Neodvisno je pitanje o tomu, koliko uplivaju šume više na vrst i način upijanja oborina kroz nadzemnu površinu, i tim spojeno daljnje gibanje vode. Da šume znamenito uplivati moraju na uzdržavanje vode, to je nedvojbeno, jer pada li kiša na neobraslo tlo, to se gubi množina pale vode i takova izčezne, dočim padne li kiša na obraslo tlo, to se na takovom i zadrži i po istom upija sve više, a naročito po šumama. Predteče kondensacije u atmosferi zbivaju se u takovim visinama, da nadzemne površine tla na iste neznatno uplivati mogu. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 641 — Bez obzira lih na šumsko-gospodarstveno stanovište uzet nam je šumu u obzir i sa stanovišta geografskog, poreznog i statističkog, kao daljnih i bitnih činbenika po obde blagostanje. Zato treba opažanjem u samoj šumi odpočeti i postepeno na graničeću okolinu prenieti, jer tim načinom čemo za geografska područja valjano uporište u riešenju pitanja ob uplivu uredjene i valjano uzdržavane šume u tom pogledu steći za pojedine predjele. Tomu je neobhodno potrebna zasada, po kojoj razne oblike šume i stanje takove valja svesti na srednju vriednotu normalne šume, ali ćemo u iztraživanju upliva pojedinih uzgoja naići na razne potežkoće, jer su baš i vlastitosti pojedinih uzgoja vrlo razne. Nadalje je obzir uzeti i na vrst drveća, dobne razrede, da li je šuma listača ili četinjača, mješovita ili čista, jednolika ili ne, koje su opet obstojuosti ovisne od geografskog položaja, nadmorske visine, a i od same stojbine. Nemanje je obzir uzeti za pojedino područje iztraživanja i opažanja na okolnost tu, da se (primjerice) u razdobju od 10 godina stanje šume mienja. što je na prosječnu vriednotu iztraživanja upliva od bitnog zamašaja, i zato su u tu svrhu desetgodišnja iztraživanja i opažanja prekratka s naročitim obzirom na mlado, srednje dobe i staro drvlje, kao i obhodnju u visokim šumama. U pogledu poreznom i sa ovog prenesenom statističkom zauzima šuma inu važnost. Mnoge bo šikare, grmovi i pustopašice nazivlju se šumom, gdje šumi ni traga nije. Važno je iztražiti nadalje ini upliv, koji je povrh šume potreban, da na stanovito područje povoljno djeluje, a tim se nameće pitanje, u kojem omjeru treba šuma da postoji prama ostalim vrstima kulture. Suma razno upliva i prema svomu položaju, kao i ekspoziciji prama stranam svieta i zato su nedostatni statistički podatci, koji se ne osvrću na sam obrast, položaj i porazdiobu šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 640 — ako ne baš u šumi ili tik šume — smještene u šumovitim krajevima, ter nam manjkaju u tu svrhu prosudjivanja nužcini podatci sa postaja još u samoj šumi smještenih i takovih, koje bi bile smještene na čistinama u nešumovitim predjelima. I Dr. G. Calberla mnije, da se mogu uplivi šume na klimu procjenjivati »samo opažanjem na mnogostrano izabranim a sa najvećom opreznošću i točnošću vodjenim meteorološkim postajama, huduć se inače bez takovih dokaza ne može ocjenjivati upliv nadmorske visine, udaljenosti od mora, oblika zemaljske površine, obzirom na veći ili manji upliv šume. Upliv šume na odnošaje vlage može se pako prosudjivati samo po podatcima postaja, koje leže: u prilično sličnom obliku područja, t. j . u konfiguraciji predjela (terraina), dakle u ravnici; koje leže u jednakoj zemljopisnoj širini, jednakoj udaljenosti od mora i jednakoj nadmorskoj visini; koje su dakle postaje na gusto smještene, a nedostaju samo opažanja u šumi samoj, jer je upliv šume u tom pogledu po okoliš izvan šume baš od bitne važnosti, pa zato posljedci opažanja razštrkano smještenih postaja za riešenje pitanja, da li šuma upliva na klimu i vlagu, nisu dostatni. Dr. G. Calberla tvrdi konačno i to, da obzirom na sušu u riešenju pitanja pomnoživanja vlage, u na vlazi oskudjevajudim predjelima, osim mora, kao prvi nadzemni izvor vlage, prvo mjesto zauzima šuma. Osobita znamenitost pokrova zemaljske kruglje za podržavanje ravnoteže, poznata je u kućanstvu prirode već od vajkada, a i vrli fizičar dr. Robert Maier uvjeren je, da je sunce praizvor zemaljske topline posredstvom nadzemnog bilja, koje kao akumulator sunčane djelatnosti toplinu na kraće ili dulje vrieme skuplja ili uzdržaje, ter pripisuje u tom pogledu naročitu važnost šumi, koja se dokazati može tek mnogogodišnjim iztraživanjima i opažanjima u raznim zemljama, po načelima pravoj svrsi vodećima. Šumarski nadsavjetnik Dr. Fischbach polazeć sa praktičnog stanovišta, smatra šumu samu vrelom iztraživanja uz sudjelovanje stručara, komu su dogotovštine svemira u području mu najbolje poznate. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 639 — Hrastovice 1233 mm., Jasenovca do 1000 mm., Kostajnice do 1050 mm., Mečenčana 1071 mm., Petrinje do 1050 mm. i Sunje 756 mm. Ove su postaje smještene u samim mjestima, osim postaje u PIrastovici, te leži postaja Glina 112 m.. Jasenovac 92 m., Kostajnica 110 m., Mečeučani 179 m., Petrinja 106 m. i Sunja 100 m. nad morem. Postaja u Hrastovici smještena je podno i tik šume imovne obćine II. banske, zvane Vučnjak, na visočici od 282 m absolutne nadmorske visine, 33" 57´ geograf, dužine i 45" 24´ geograf, širine, te je ista postaja sa svojim opažanjem odpočela g. 1898., baveć 8e uz ombrometriju i sa meteorološkim opažanjem u toliko, u koliko joj to bijaše moguće obzirom na razpolaganju joj stojećih meteoroloških instrumenata. Kako iz gornjih podataka da je sliedi, najveću godišnju množinu oborina zabilježila postaja u Hrastovici, koja leži — kako predspomenusmo — tik uz šumu. Uz godišnju množinu oborina od naročite je važnosti po mjestne odnošaje i godišnja porazdioba oborina, ter i broj slučajeva oborina. Iz opažanja postaje u Hrastovici ustanovljeno je, da je g. 1899. bila prosječna godišnja temperatura 13-2" C, u 147. slučajeva da je palo na 139 dana 1166´4 mm. oborina, prosječni godišnji tlak zraka bio je 743 mm., a godišnja prosječna množina vlage 58´57o. God. 1898. palo je do 1000 mm. oborina, g, 1900. pako 1207´7 mm., dck je g. 1902. palo 1271 mm. oborina, indi od godine 1898. do godine 1902. palo je tu ukupno oborina 5865 mm., ili prosječno godimice 1175 mm. Ovu ^množinu ostale postaje u Banovini izkazati ne mogu, koja se okolnost sravnivanjem svesti može na tvrdnju Dr. Schreibera, da razlika nadmorske visine od 1000 m. množinu oborina podvostručuje. — No u ovim podatcima ipak ne nalazimo temelja, da upliv šume na vrieme i množinu oborina zanieČemo, buduć su osim postaje u Hrastovici takodjer i ostale postaje u Banovini — |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 638 — banje prama gore, jer promotrimo li točke tangente raznih dielova na jednom pravcu strujanja, to demo na istim smjer brzine uzdušnih čestica opažati. Predmievati je, da osovni sustav (komponenta) u razmjerju prama vodoravnoj, od podnožja gora pa do blizu vrhunca raste, te u tom nam je tražiti i razlog obilnosti kišnim oborinama. Položaj postaje na strmim obroncima, uplivat će na relativno obilje oborina, ako ista leži u smjeru vladajudih vjetrova, koji dovode vlažni morski uzduh. Leže li doline tako, da u iste vlažni vjetrovi izravno dopiruju, to nastaje živahno uzdušno gibanje u vis, što uvjetuje pomnožavanje kiše u takovom području okolice. Mogu tada nastupiti i mjestimične vijavice, koje prouzrokuju pljusak kiše na vrlo ograničenom prostoru kao i prolom oblaka, što ovisi o položaju (terraina) zemljišta, a obilje oborina nedvojbeno je ovisno od osnovne komponencije gibanja. Dodjedno svomu promatranju i proučavanju dolazi prof. Schreiber do konačnog zaključka, da ne postoji upliv šume na klimu i vrieme. U godišnjem izvješću zagrebačkog meteorološkog observatorija za god. 1901. God. I., sadržani su podatci, odnoseći se na naše klimatičke odnošaje i množine godišnjih oborina. Žalibože, -premalo je ustrojeno meteoroložkih postaja, da bi se odnošaji pojedinih okoliša medjusobuo prispodabljati mogli, a tako isto je u tom pogledu od uštrba i okolnost ta, da nam takovi podatci manjkaju i iz prijašnjih godina. U cielom području postojavše II. banske krajiške pukovnije nalazi se samo njekoliko ombromelrijskih postaja, a nijedna meteorološka postaja I., II. ili III. razreda, to i ta okolnost ovdje onemogućuje svako što točnije ustanovljenje klimatskih odnošaja pojedinih predjela Banovine. Ombrometrijske postaje u Banovini su u Petrinji, Hrastovici. Glini, MečenČanima, Kostajnici, Sunji i Jasenovcu, ter je glasom predspomenutog izvješća zagrebačkog meteorološkog observatorija g. 1901. palo oborina u okolišu: Gline 996 mm., |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 637 — stajama ustanovljene množine oborina sa visinom se gomilaju ; u obće se može uzeti, da razlika visine od 1000 m. množinu oborina podvostručuje, a prema tomu da ostali uplivajudi razlozi na godišnje množine oborina djeluju kao razlika od 100 m. visina. Do istog posljedka dolazimo opažanjem temperature i vlage. Kad je kod obijuh ovih činbenika zakon proporcionaliteta medju njihovim razlikama sa visinom utvrdjen, to ćemo taj zakon i za godišnje množine oborina, kao dovoljno dokazanim smatrati. Tomu dosliedno, ako bi postojao upliv šume, to je taj tako velik, kao rastuća visina od 100-—200 m. ter će (terrain) zemljište šumom obraslo, toliku množinu oborina uvjetovati, kao 200 m. višje ležeća čistina. Postaje u ponorima i klancima smještene, izkazivati će nevjerojatno velike pozitivne razlike, dočim relativno pomanjkanje tise, izkazuja postaje na visokim, kao i dubokim zaravancima (Plateau), ter na glavicama gorja. Blauford tvrdi, da pošumljenjem većeg obsega pojedinih okolina, raste i množina kišnih oborina, koju tvrdnju profesor Dr. Sehreiber pobija svojim iztraživanjem zakonitog sustava (componente) uvjetujuć množine godišnjih oborina, po kojem dolazi do zaključka, da su množine kišnih oborina mjestimice tolike u nešumovitom okolišu, kao i u šUmom obraslom, i zato je po mnienju njegovom upliv šume, ako već i postoji, samo neznatan, a razlog ćemo imati traži drugi, koji razmjerje rastuće množine godišnjih oborina narušava. Od upliva je i oblik terraina (zemljišta), jer okoliši naročito razderanog obličja sa dubokim dolinama, klancima i ponorima, relativno obiluju na kišama, što se sliedećim razjašnjuje: Predpostaviti je, da u uzdušnim gomilama sa lih vodoravnim gibanjem, osobite pojave kondensacije nastati ne mogu, već u gibanju osovnom, te je snaga kondensacije vodene pare kod istog sadržaja gibanja to veća, što veće je i osoviio gi |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 636 — U tom je tlak para u izravnom protuslovju prama temperaturi. Odnošaji vodenim parama jesu osebujni i ravnaju se po tom, da li je vodena smiesa atmosfere para ili vodeni plin. Ako bi postojala porazdioba temperature kod uzduha sa parama (sitog) punog, to se ne bi parna napetost umanjivala proporcionalno visinom, ista bi se u dubljim slojevima bržje razvijala, nego li u višjim. Ako bi množina kiše ovisila, kako se obdenito sudi, od sadržine vodenih para uzdušnib slojeva diljem zemaljske površine, to bi se ista visinom umanjivala. Od dana na dan iztiču se razlike u predtečama vremena, a ponajviše o podne u uzduhu sa parom nezasidenom, dok po nodi može užduh biti sit parama toli, da uzsliedjuje kondensacija. Ako se indi uzduh o podne diljem zemaljske površine giblje i dosegne visinu od 1000 m. i ako je nepromjenjena specifična sadržina vode (težina u 1 klg. vlažnog uzduha nalazede se pare), to bi se umanjila napetost parama po dokazu iztraživanja za 0´83 mm., dočim u istinu umanjuje se za 1 03 mm , tako, da izlučenje vode svakako, a ne primanje, uzsliediti mora, sto opet stoji u protuslovju sa dokazima računično-jednačbenim utvrdjenima, po kojima se negiblje uzduh diljem zemaljske površine uzduž, već uz strmiji (zaoštreni) kut. Upravo ovi odnošaji parne napetosti morali bi sasma drugi biti, kada bi omašniji prirast vodenih para sa polja, šuma, livada i inih zemaljskih površina samo približno tako velik bio, kako se to obdenito misli, ter izlaz tomu može biti jedino potanja teorija toli važnog predmeta, koli sa stanovišta teoreticnog toli i praktičnog. Množine godišnjih oborina jesu posliedicom najrazlieitijih pojava u gibanju atmosfere, koje se u vrlo mnogom pogledu prosudjivati mogu, budud nakon godina velike razlike u pojedinim predjelima nastati mogu, i u istinu nastaju. Promatranje takovo možemo predočiti grafičkim načinom, kojim demo se osvjedočiti, da u svim godinama na raznim po |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 635 - Iztraživanjem je ustanovljeno, da šumske postaje izkazuju vede množine vodenih para, nego li one u gradovima i u nešumovitim okolišima, ali sam upliv šume toli je neznatan, da nije prave svrhe iztraživat ga. Izpitavanjem učvršćeno je, da napetost pare raste u visinama do 300 m. od 6 satih u jutro do 10 satih na večer, a osobito od 6 satih u jutro do 2 sata po podne raste sve više prema visini. Tako po prilici doljni uzduh po 1 kub. m. samo 0´09 gr. vodc-ne pare zaprema, dočim istodobno množina vodenih para u 1 kub. m. uzduha u visini od 1000 m. poraste na 066 gr. usuprot umanjuje se po podne prema visini, izčezava po prilici u visini od 300 m. i u daljnoj visini prelazi u naglo pospješno padanje parnog tlaka. Po nodi pako parna napetost pada vrlo po nizinama i dolinama, dočim po visočinama i iznad 1000 m. visine, po svoj prilici se povisuje. Predteče samim dogodjajima su komplicirane, da je u obde nemoguće iste razbistriti i razjasniti. Po svoj prilici da tu sudjeluju padajuće i uzvisujuće se zračne struje, budud bi se inače pri tišini zrak gibao diljem zemaljske površine po danu prama gore, po noći prama dole. Upijaju li vodu slojevi zemljom se sterudi, to se množina vodenih para iztiče u veličini, postupice upitih množina. Ako se pako uzduh uzdiže okomito, to ne de zaprieke dovodnji biti, ter se može predmievati, da su u prostoj atmosferi zakoni porazdiobe para drugi, nego li diljem zemaljske površine. Ako se po riodi uzduh spusti na zemaljsku površinu, to sliede suhe uzdušne mase sa visina atmosfere, i tako može naumanjenje vlage, koje se po podne, nakon što u vis prestaje gibanje u gorju, razvijati počimlje i postupice širi po nizarama i dolinama. To je sve tek samo predmievanje. Točniji se postizavaju posliedci (proiztoci) računom sa jednačbama, po kojemu sliedi porazdioba vodenih para u slojevima visočina po podne razmjerno umjerenije i pojednako, nego li u jutro, a naročito u večer. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 634 — Na srednju godišnju temperaturu osobito upliva visina položaja, vrlo vjerojatno i proporcionaliteta izmedju padanja temperature prama uzdizavanju visina, uzvisivanju položaja. Po proučavanju direktorialnog assistenta meteorologicijog instituta, Lindemanna, dolazi dr. Schreiber do zaključka, da je dnevna promjena temperature prema visini položaja znatna, jer dok u niveau´u mora termometar prosječno od 6 satili u jutro do 2 sata poslie podne za S´S" raste, raste u visini od 1000 m. jedva tek za 4" dočim je padanje temperature od 2 sata poslie podne do 10 sati večeri bitno manje. Što se tiče minimalne temperature, to se je bojati, da na te vriednote uplivaju instrumenti. Naročito prenizke temperature mogu nastati razstavljenjem vinovice u cjevi termometra, ako ne bi to opažatelj pravodobno smotrio i pogrješku uklonio. Padanjem i nagomilavanjem hladnog uzduka po nodi na podnožje ravnica i dolina, nastaju hladne nodne temperature u otvorenom položaju, u gradovima se to manje opaža, što se opet pripisuje uplivu sgrada, ograničenog prostora za opažanja odabranog i pričvrščivanju instrumenata na stiene samih zgrada. Poput temperature uzduha, može se i godišnja srednja uzdušna vlaga opredieliti, i to predočenjem porazdiobe uzdušne pare diljem zemaljske površine. Pojedine postaje kad i kad izkazati mogu osobito velike pozitivne odklone, koji se mogu svesti na postupak sa psychrometrom. Ako je obklop mokrog thermometra loš, ili ako nije ovlaženje dosta dugo prije preduzetog opažanja izvedeno, to se tada stupanj vlage iztiče previsokim. Znatnim pozitivnim odklonom razlogom može biti proti vjetru vrlo zaštićeno smještenje psjchrometra, a obratno na visokom položaju na vrlo otvorenom i izloženom mjestu izpostaviti instrumenti, pokazuju relativno male parne napetosti. Jednostavan i jeftin psjchrometar nije zato loš instrumenat, jer i skupocjeni instrumenti ne mogu bolje svrsi služiti, ako su u zločestoj ruci, t. j . ako se nevjesto rabe. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 633 — kojoj osnovi je izvesti temeljne formule za bitna meteorologična opažanja Računati nam je bo sa uzdušnim slojevima, koji se u neposrednoj blizini nalaze sa kopnom i vodom, kao zemaljskom površinom. Temperatura u ovim slojevima manje je ovisna od topline, koju sunčanim trakovima oduzimlju, nego li od odnošaja temperature tla, nad kojim se oni vitlaju, i strujanju pram svemiru. Predmievati je za to, da su od upliva obijuh okolnostih razlike temperature vrlo ovisne, koje se formulom mehaničke teorije o toplini, razjasniti mogu. U tom pogledu su teoretična proučavanja zakona temperature doljnih. uzdusnih slojeva, od male koristi, buduć tomu podlogom služiti ima ino stanovište (Činjenice). Tim se ali ne tvrdi, da se teorija ima smatrati suvišnom, pače u protiv teoretična proučavanja zakona temperature prispodabljanjem sa proiztocima zbilja iistanovljenima, jesu vrlo važna. (Vergleicli der Ergebnisse mit der Wirklichkeit). Opažanjem ustanovito je, da u obće uzdušna temperatura prama visini pada. Učestale promjene od ovog zakona nisu u tom pogledu mjerodavne. Proučavanjem opažanja u svim skoro klimatima, došlo se je do uvidjavnosti, da je proportionaliteta padanju temperature u visinama, prvo približenje, koje svrsi najviše odgovara, i da se mal´ ne u svim krajevima zemlje skoro jednaki koeficienti izpostavljaju. Stalnost upliva geografičke širine i esposicije, svesti je na teoriju ob upijanju i izžarivanju topline. Promatranjem karta isoterma upada nam odmah u oČi upliv kopna i vode, usljed kojeg se isoterme veoma oddaljuju od istosmjernica prama ekvatoru. Manje nepravilnosti pokazuju se i po kontinentu, i za to je predmjevati, da osim visine položaja — ako ne postoje pogrieške u redukciji svedene na površinu (niveau) mora, — postoje još ini razlozi lokalne naravi, koji na odnošaje temperature uplivaju, ma da i nisu od osobite važnosti. 44 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 632 — površini, koja bi se po stanovitoj foi´muli izvadjala, čemu još bitne zaprieke predstoje. U tu svrhu valjalo bi ustrojiti pomanje kotare ua zemaljskoj površini, ili pako pojedine predjele uzeti, koji su .u samoj prirodi izra:iito omedjeni za se, kao kotare promatranja i iztraživanja. Ovakovi kotari tvorili bi zajedno područje jedne skupine, što bi konačno vodilo žudjenoj svrsi. Cielo bi ovakovo uznastojanje bilo komplicirano, poradi znatnog gibanja uzduha. Fizikalno svojstvo u gornjim slojevima zemlje, u koliko isto upliva na uzduh i u koliko se kao predmet meteorologičkog iztraživanja smatrati mora, opredieliti će se dovoljno ta predspomenuta četiri faktora, ako se pri tom i naoblaka ter upliv vodenih para, i t. d., na intensitatu sunčanih trakova, kao i ostala ina sekundarna djelovanja u obzir uzeti imaju. Poradi lahkog gibanja uzduha, mogu nastati i bitna poremedenja po odnošaje, uplivajuće na predteče vremena i podnebje, koja smetaju umjerenom toku zakonom opredieljenih pravilnosti, ter u vrlo blizkim okolišima prouzročuju velike razlike u vremenitim prigodama. Sve ove uplive upoznati demo tek onda, ako temeljne zakone exaktno proučimo i upoznamo. Obzirom na četvrti faktor, biti će težko ustanoviti brojke vriednota uplivanja, ako je svojstvo zemaljske površine na malom području vrlo različito. Ovako u glavnim potezima sudi i razpravlja dr. P. Schreiber u »Tharander Forstliches Jahrbuch«, svezak 49. ob uplivu šume na klimu i vrieme, dočim glede godišnje srednje uzdušne temperature nadovezuje u glavnom sliedeće: Porazdioba uzdušne temperature i zakoni, po kojima ista uzsliedjuje, od davnine je predmet marljivog proučavanja meteorologa, a da su ipak ti zakoni još malo exaktno poznati, razlog je tomu taj, da nije proveden ozbiljan pokus proračunavanja na pravom temelju mehaničke teorije topline, na |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 631 — još dokazano nije. Ako bi tumačenje prof. Heinricha stojalo, to bi tada puno prije pojačanje oborina sliedilo za dobe glavne vegetacije, poradi izparivanja vode, proiztičuće sa poljanalivada. Ali i tu nastaje pitanje, kamo se izparine izlučuju? Ovo izlučenje može biti koli poljskomu toli i šumskomu gospodarstvu ili ni jednom ni drugom od koristi. Dr. Schreiber mimoilazi ovu promatranja, sudeć, da valja predpostaviti, da predteče vremena ne ovise od stanovitih faktora, koji se osnivaju na zakonu fizike, i po kojem svoje razne oblike primaju. Ove faktore pronađi prvi je uslov za riešenje visećeg pitanja. Njekoji faktori, koji uplivaju na oblik vremena po teoriji i izkustvu jesu: 1. Zemljopisna širina, koja služi za ustanovljenje jakosti etrujanjanja sunčanih trakova (obasijanje). 2. Visina nad morem, po kojoj su naročito uzdušne množine od upliva promjene gornjih slojeva zemaljske površine neovisne tim više, čim su više od iste udaljene. A^isina nad morem uvjetuje nadalje relativni odstup uzdušne pare, koja upliva na sve dogodjaje vremena. 3. Exposicija, kod koje se u obzir uzeti mora na distanciju zenita prama površini i na azimuc osovne ravnine (luk horizonta izmedju nadtjemenice i meridijana). Exposicija upopunjuje strujanje (obasijanje) sunčanih trakova. 4. Svojstvo zemaljske površine, koje upliva na razno djelovanje sunčanih trakova. U obzir je uzeti vodu, snieg, led, materiju zemljišta, pokrov tla sa livadom, poljskim biljem, šumskim drvedem, i t. d. Za ove faktore biti će nuždno izvesti brojke vrednota, da se uzmogne ustanoviti obćenito djelovanje elemenata, na vrieme uplivajućih. Daljnja je potreba narav tih funkcija opredieliti, te bi konačni posljedak bila slika dogodovština na cjeloj zemaljskoj |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 630 — kulture na odnošaje vlage još je znatniji. Bilje bo povedava površinu na koju se izparuje, više se izparuje nego li tlo, na kojem nema vegetacije, a tim pospješuje zasićenje uzduha s vlagom. U tom je uzko spojena tvorba oborina. Zima obiluje najmanje sa oborinama (145 mm.), ljeto najviše (231 mm.), i zato se priznati mora, da bilje upliva na ove razlike. Drveće se izparuje sporije ali neprekidno; lišće drveća se razvija u svibnju, djelomice i prije, a list odpada ponajviše u studenomu. Poljsko bilje počima se razvijati tek u svibnju, u srpnju im je već konac životnoj snazi. Šumsko drveće izparuje indi najmanje 6 mjeseci, a poljsko bilje samo 3 mjeseca. Potonjeg je bilja najveća transpiracija stegnuta u još užje vrieme, buduć je ista za dobe sazrievanja manja, a najveća za dobe razvitka cvata i u vrieme cvatnje. Pomislimo li si tu omašnu množinu vode, koju bilje u toli kratkom vremenu u atmosferu izhlapljuje, to potonja mora biti vlage presita, a usljed brzog izparivanja tekuće i sgusnuća plinovite vode sliede električni pojavi; žestoki vjetrovi i prolomi oblaka zaredaju tamo, gdje je poljska gojitba prama zaštićujućoj i ublažujućoj šumi suviše i nerazmjerno razprostranjena. Mah preotimajuće gojitbe poljsko-gospodarstvenog bilja uzrokom su nejednake porazdiobe oborina. Najžešći pljusak u savezu sa prolomom oblaka i poplavama izmjenjuje se sparinom i sušom. Te nepogode šume ublažuju i proti istima su uztuk, kiše bo pojednako razdjeljuju, čim se njihova žestina umanjuje, dapače i gubi, doČim su same poplave redje, ter je odtok vode u rieke pravilan i potrajan. Krčenje šuma ne prouzročuje nepogodu poplava, već ju prouzročuje tim napredujuća gojitba izdašno transpirajućeg bilja, ter pošto poljsko gospodarenje sve više površina šumi i šumskom gospodarstvu preotimlje, to se zato i te nepogode sve više šire. Prema ovom razlaganju prof. Heinricha postaje konačno poljsko gospodarstvo po državu pogibeljno, što na svu sreću |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 44 <-- 44 --> PDF |
626 U boricima U omoricima U bukvicima maxi-minimaxi- minimaxi- minimum mum mum mum mum mum Siećnja Veljače Ožujka Travnja Svibnja- Lipnja Srpnja Kolovoza Eujna Listopada Studenoga Prosinca — 0-6 — 0-8 — 0-9 — 1-0 — 1-4 — 1-9 — 2 1 — 2´2 — 2-1 -1-4 — 0-7 -0-5 + 0-5 + 0-4 + 0-5 + 0-5 + 0-5 + 0-6 + 0-7 + 0-8 + 0-9 + 0-6 + 0-5 -{-0-5 — 1-1 -1- 4 — 1-7 — 2 1 — 2-1 — 2-B — 2-8 -2-8 — 2-6 -1-6 — 1-0 -0-7 -fl-O + 1-0 + 1-0 + 0-8 + 1-1 -f 1-2 + 1-3 + 1-5 + 1-3 -I-0-8 -f 0-7 + 0-8 — 0-6 — 0-6 — 0-4 — 0-2 — 1-5 — 3-2 — 3-6 — 3-1 — 2-6 — 1-4 — 0-6 — 0-5 + 0-4 + 0-3 + 0-3 -I-0-4 + 0-7 + 0´9 + 1-0 + 1-1 + 1-2 + 0-8 + 0-3 + 0´3 On je uporabom Ahsraannovog aspirativnog psjchrometra polučio znatno manje razlike temperature izmedju šume i polja, ne od 2—3" dnevne miene, već sa tek 0*3 do 0*4°. Uzduh u šumi ustanovio je zorom za izhod asunca samo za jednu desetinu stupnja toplijim, po podne pak jedva tri desetine stupnja hladnijim od uzduha u polju (kako se to razabire iz časopisa za šumarstvo i lovstvo »Zeitschrift fiir Forst- und Jagdwesen« 1893.—5.), kako to izkazuje aliededa skrižaljka: Za izhoda sunca Po podne od 2´/^ do 3 sata Za mjesec u polju u šumi šuma — polje u polju u šumi šuma — polje IV., V. 7-25 7-32 + 0-07 19-90 19-59 -0-3 1 IV., VIL 10-62 10-81 + 0-19 22-43 22-24 — 0-19 12-07 12-21 + 0-14 21-22 20-93 — 0-32 vm. 8-24 8-14 — 0-10 16-43 16-22 — 0-41 IX Schubert ovim razlikam nalazi razlog u namještaju i zaštiti termometra. Pošto indi pitanje ob uplivu šume na temperaturu sa dosadanjim iztraživanjima i opažanjima nije u nikojem pogledu još dovoljno razjašnjeno, to Dr. Schreiber dolazi do daljnjeg zaključka, da je naime uzdušna vlaga toli malo različna od |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 625 — do —1-9"´; 4—6 h. p. — 4° do — l-9». U jeseni maximum 7—9 h. a. +1-5´´ do — O´B«; 4—6 h. p. _ 1-70 do — 0-6». U zimi maximum 7—9 li. a. + 0´5 do + 0-1"; 4—6 h. p. — l-l" do — 0´6". Godimice maximum 7--9 h. a, + 1-0 do — 0-8°; 4 — 6 h. p. — 2-r do — 1-0". Ovim podatcima priznaje profesor Dr. Schreiber važnost, Miitrich je opet ustanovio prosječnu razliku dnevne periode izmedju šume i polja sa 0´34´´ C , ii mieujajuću se za 1*45´´C. Miitrich je sa petnaest - godišnjim opažanjem i iztraživanjem pronašao, da se mienja mjesečno i prosječno dnevna toplina ovako: C" U boricima U omoricima U bukvicima Mjeseca o c a. a. 0 Siečnja 6-1 6-0 -1-1 6-3 4-3 —2 6-0 5-1 -0-9 Veljače 7-0 1-9 -1-1 6-7 4-5 -2-2 6-4 5-5 —0-9 Ožujka 9-3 8-0 -1-3 8-3 5-7 —2-6 8-1 7.4 -0-7 Travnja-11-9 10-4 -1-5 10-0 7-1 —2-9 10-3 9-8 -0-5 Svibnja 13-6 11-7 -1-9 11-6 8-5 —3-1 12-1 9-9 —2-2 Lipnja 14-1 11-6 -2-5 12-0 8-6 -3-4 12-4 8-3 —4-1 Srpnja 13-5 10-7 -2´8 11-4 7-6 —3-8 11-9 7-5 —4-4 7-3 Kolovoza 13-2 10-2 -3 11-2 —3-9 11-6 7-3 -4-3 Eujna 12-2 9-2 -3 10-0 6-4 -3-6 10-3 6-5 —3-8 Listopada 8-6 6-6 -2 7-0 4-5 -2-5 7-1 51 —2 Studenoga 6-2 5-1 -1-1 5-7 3-9 —1-8 6-7 4-9 —0-8 3-9 Prosinca 5-4 4.4 -1 5-4 —1-5 5-4 4-6 —0-8 zatim srednji proiztok extremue temperature, prispodobom raz^ like temperature u šumi i one u polju: Šuma — polje, C °: (Vidi skrižaljku na strani 626 odozdo.) Iz ovih prispodoba proizlazi, da je u šumi dnevna miena temperature manja, nego li u polju. U noći ne pada termometar u šumi kao u polju, a po podne ne dosiže visinu u šumi, kao u polju. Ove pak posljedke pobija I. Schubert sa svojim opažanjima. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 624 — Za Bosnu bje ustanovljeno — po časopisu austr. družtva za meteorologiju, god. 1885. —, da je na postaji: Sarajevo 544 m. visine, zimi —0-4", proljeću 9", ljeti 18.6", jeseni 9,4"; Travnik 500 m. visine, zimi — l-O", proljedu 9"7°, ljeti 19´2´´, jeseni lO´O", a prosječno godimice na postaji Sarajevo 9-2" C, a na postaji Travnik 9 5" C temperatura, dočim je opet ustanovljeno za Hercegovinu, da je na postaji: Klisa 340 m. visine, zimi 5-5°, proljeću 12-3", ljeti 23", jeseni 14-3", Mostar 51 m. visine, zimi 6-5", proljeću 14*5", ljeti 25-9°, jeseni 16-5", a prosječno godimice na postaji Klisa 13-8" i na postaji Mostar 15"9" C. temperatura. Ti posljedci opažanja svedeni na 200 m. visine, izpostav- Ijaju prosječninu ili srednju vrjednotu za Bosnu zimi 0*9", proljeću 11´2", ljeti 21*1", jeseni 11-6", a za Hercegovinu zimi 6´0", proljeću 13*4", ljeti 24-5", jeseni 15-2", a prosječno za Bosnu ll´O", a za Hercegovinu 14-9" C. godišnje temperature. Iz ovih opažanja proizlazi razlika izmedju Bosne i Hercegovine u temperaturi zimi 5-1", proljeću 2-2", ljeti 3"4", jeseni 3-6° i godimice 3-9" C. Kada bi šuma ovim razlikama uzrok bila, tad bi morale iste po ljetu biti najveće, zimom najmanje, opažanja ta pako protivno slove. Hercegovina je izložena vrućim vjetrovima, a ti prieko Alpa (Alpenkette) u Bosnu ne promahuju. Profesor Weber je pak uvjerenja tog, da bi se mnienja glede upliva šume na podnebje, koja se osnivaju na obćim meteorologiČkim crtežima, sa prispodobuim opažanjama upravo u tu svrhu zametnutima, razbistriti mogla. Iz ovakovih opažanja profesora Webera, izvodi profesor Dr. Schreiber, obzirom na razlike dnevne periode za Bavarsku i Wiirtemberžku, sliedeći pregled :- Kazlika je dnevne temperature izmedju šume i polja; Suma — polje: U proljeću maximum 7—9 h. a. +0 5 do — l´O"; 4—6 h. p. — 2-1" do 1-2". U ljetu maximum 7—9 h. a. + 1-7" |
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 623 — neblja te osobite kršovitosti tla ne ide sa spomenutim vrstima dryeča, tamo bi se moralo pokušati sa uzgojem nizke bukove šume, nu ne sa čistim BJekom, jer kod takovog se, kako je poznato, neda bukva uzgajati, nego sa prebornim siekom. Biti će mjestimično dovoljno takovih sastojina, koje bi se mogle lahko pretvoriti u nizku prebornu šumu, nu kako ne imamo glede toga još dovoljnog izkustva, imali bi se učiniti pokusi Takovi pokusi mogli bi se učiniti bez osobitog troška najprije na manjim površinama a posije kaka bi se u tomu steklo dovoljno izkustva, moglo bi se preči na prcvadjanje u većem obsegu. Navedenim mnijem da sam dovoljno dokazao, da je potrebno, da u mnogom pogledu prekinemo sa dosadašnjim! tradicijami, te da moramo nastojati što bolje proučiti osebine i potrebe našega šumarstva a i žiteljstva pojedinih krajeva, te prilagodjivati se s jedne strane novijim stečevinama šumarske znanosti, a s druge strane promjenjenim odnošajima i potrebama ovlaštenika, nastalih usljed pomnoženja pučanstva, diobe zadruga i sve to većeg nestajanja šumskog tla A. Kern. Upliv šume na podnebje i vrieme. Stručna mnienja ob uplivu šume na podnebje i vrieme se razilaze, jer dok jedni sude, da je taj upliv bitan, drugi ga niječu, dok opet njeki ga samo djelomice i donjekle priznavaju. Geograf Wojeikoff tvrdi, da je šuma od znatnog upliva za podnebje i vrieme, dočim je profesor Dr. Paul Schreiber protivnog mnienja, on bo misli, da je upliv šume po uzdušnu temperaturu toli neznatan, da nije od bitne praktične važnosti. Wojeikoff pripisuje uplivu šume, da se temperatura u obče povisuje — često prekidno — od morske obale prama velikomu kontinentu, ili samo usporito raste, no profesor Schreiber priznaje tu činjenicu drugim okolnostima, a naročito obćenitim razlikama temperature, kao primjerice izmedju šumom bogate Bosne i na šumama oskudjevajuće Hercegovine. |