DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1903 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 649 — skupe objekte, dakle kod nas naročito za hrastove šume. Savjestna neka bude procjena zbog pravednih obzira, koje moramo imati proti kupcu. Mnoge naime starije šume nisu zdrave, sve da bi se polag vanjštine stabala moglo držati, da su stabla zdrava. Onaj, koji ovakovu šumu pravo ne pozna, već je možda u nju zašao samo da ju procieni, te se je jedva nekoliko sati ili u najboljem slučaju nekoliko dana u njoj sadržavao, ne će je moći tako poznati, kao onaj, koji s njom upravlja. Ne ima dakle sumnje, da će´ovakovu, na oko zdravu šumu, držati doista zdravom, ako ga na to dobar poznavalac iste ne upozori, a to je procjenitelj, davši već u samoj procjeni tomu izražaja. Procjene neka ne budu konačno previsoke. Previsoke procjene kriju u sebi mnogobrojne pogibelji i to ne samo po kupca, već i po prodavaoca, pače po čitavo narodno gospodarstvo. O tom ćemo se malo potanje izraziti. Previsoka procjena ponajprije odbija kupca od kupa i ne pruža zgodne prilike djelovanju žive utakmice, koja se samo onda razviti može — svakako ne na štetu prodavača — ako objek nije previsoko procjenjen. Opetovane previsoke procjene mogu biti uzrokom, da se kupci mogu sasvim povući iz nekoga kraja i potražiti si drugdje, i daleko, novo polje za svoje djelovanje. Takovih je slučajeva bilo i kod nas; mnogogodišnji kupci ozlovoljeni opetovanim! previsokim procjenama, okrenuše ledja našim šumama, te se je činilo neki i za uvjek, i to svakako na štetu prodavača. Nu i treća je okolnost, koja govori proti previsokim procjenama, baš od osobite važnosti. Treba naime uzeti u obzir, da na kupu šume nije interesovan samo kupac i prodavaoc, već i mnogobrojni drugi ljudi, koji nalaze liepu zaradu ako se šuma kupi, radi i izradi. To su šumski i-adnici, kirijaši, a i mnogi drugi ljudi. Nema li zarade u šumi, od koje oni živu, to su upravo prisiljeni tražiti ju drugdje, čak u dalekom svietu, a mnogi i za uvjek okrene ledja rodnoj si grudi. Tako su evo i iz naše gor. Krajine i strana bliže moru mnogi krenuli u sviet, naročito u Ameriku ne našav običajne zarade u domaćim šumama, jer se one sbog često previsokih procjena prodati mogle nisu. Nu ne strada od toga samo radni faktor već i glavničari. Kad se ne radi, ne treba ni trgovcu novaca, pak se i glavnice slabije ukamaćuju. Trpi od sveg tog i sama država, jer joj željeznice no imaju što da voze, ne ima tereta ni za ladje i t, d. Na to bi sve imao misliti procjenitelj, kao i oni, koji mu možda procjene preizpituju. Držimo s toga previsoke procjene upravo vanredno pogibeljnima, a baš toli povoljne uspjehe ovogodišnjih dražba pripisujemo, kako smo već na drugom mjestu spomenuli, umjerenijim procjenami, za kakove su drvotržci već od više godina svoju rieč ulagali. 45 |