DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 708 —


Promet i trgovina.


Još se nalazimo u saisoni prodaja u našim hrasticima. Ipak možemo
reći, da su najveće i najvažnije dražbe tečajem listopada i studena
obavljene. Sudeć polag uspjeha tih dražba možemo uztvrditi, da su one
ove jeseni osobito povoljno izpale; ne samo, da su gotovo sve na
dražbu iznesene čestice i prodane, već su prigodom dražba polučene
često svote iznad procjena, koje su potonje ove godine i po sudu samih
drvotržaca umjerene bile. A tako i valja, da nam se trgovci od naših
šuma ne odbiju, kako se je to prošlih godina već opažati počelo. Ponovnih
dražba bit će stoga ove godine razmjerno dosta malo, pa tako
će se moći doskora svagdje početi sječom, izradbom i izvozom šumske
robe — u koliko se veći počelo nije. Bit će to na korist ne samo kupcima
šuma, već i šumskim radnicima i vozarima, jer su tako već nastupom
zime poslom obskrbljeni.


Ne samo da su se ove jeseni postigle vrlo povoljne ciene za samu
lirastovinu, već su se postigle upravo vanredno povoljne ciene za stabla


t. ZV. „biele šume", naročito za jasenova i briestova stabla, koja zajedno
u smjesi sa hrastovima po nizinama rastu. Ne ima sumnje, da će se
i u buduće sve bolje ciene i za stabla te biele šume postizavati, navlastito
u onom slučaju, kad se ona ne budu prodavala zajedno sa hrastovim!
stabli, već napose. Sve veću vriednost, koju su počela dobivati
i na svjetskom drvarskom tržištu stabla „biele šume", čine nuždnim,
da se u buduće procjeni i načinu prodaje tih stabala, naročito jasenovih,
posveti od strane prodavaoca i šumskih procjenitelja sve veća
pažnja. Svakako jedno stoji, naime: stabla biele šume valjalo bi u
pravilu napose prodavati, da ona od dostalaca sječina po pravoj svojoj
vriednosti plaćena budu.
Dosadanji vrlo povoljni uspjesi naših ovojesenskih dražba zasvjedočavaju
jasno, da su se prilike na svjetskim tržištima popravljati počele;
u obće da se je industrija i trgovina trgla iz obćega zastoja, koji datira
još od druge polovice g. 1900. Napose iz Njemačke, u kojoj se je taj
zastoj još najjače osjećao, stižu sve povoljniji glasovi, te ima nade, da
će industrija a po njoj promet i trgovina doći u staru kolotečinu u kojoj
se je nalazila prije g. 1900. Naša trgovačka bilanca to potvrdjuje.


Hrastova roba, naročito rezana, prolazi vrlo dobro, stagnacija je
samo u francuzkoj dužici, nu i tu se počelo obzorje već nešto svietliti,
jer se je već i za tu robu nešto pitati stalo, nu pored svega toga, kriza u toj
vrsti robe ne će zbog hiperprodukcije zadnjih godina tako brzo prestati.


Nepovoljne su prilike u čamovini; ona ne samo da se težko prodaje,
već su joj i ciene u nas za 20"/^ i više pale, s razloga u ovim
našim izvještajima već opetovano spomenutiii.