DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 709 — Uspjeh dražbe održane kod brodske imoTne obćine u VinkOTcima: Kod dražbe hrastovih šuma brodske imovne obćine, što se je 5. studenoga u Vinkovcima obdržavala, prodane su sliedeće čestice: 1. Glovac, procienjen na K. 81.014, prodan za K. [93.999; dostalac „Holz-Exploatations-Gesellschaft, Budimpešta; 2. Orljak, procienjen na K. 93.968, prodan za 104.583 K.; dostalac Vuk i sinovi, Budimpešta; 3. Krivsko Ostrovo, procienjeno na K 67.908, prod. za K. 72.763, dostalac Vuk i sinovi, Budimpešta; 4. Banovdol, proc. na K. 42.000, prod. za 55.278 K., dostalac pod toč. 2 i 3 Vuk i sinovi, Budimpešta ; 5. Lužčić, proc. na K. 107.273, prod. za 116.600 K.. dost. Jos. Eisler i sin, Beč; 6. Rastovica, proc. na K. 29.550, prod. za 41.217 K., dost. kao pod 2, 3; 7. Zapadne Kusare, pi´oc. na K. 32.569, prod. za K. 42.587, dost. Ilješ Schlesinger iz Beča; 8. Merolino, proc. na K. 152.685, prod. za K. 161.999, dost. kao pod toč. 1.; 9. Mužko Ostrovo, proc. na K. 32.770, prod. za 39.308 K., dost. Moriz Drach jun. iz Beča; 10. Kunjevci, proc. za K. 120.010, prod. za K. 125.717, dost. Nikola Orth iz Bavarske; 11. Vrabčana proc. za K. 55620, prod. za K. 61.320, dost. kao pod 5; 12. Ada, proc. na 153,788 ostala neprodana; 13. Boljkovo, proc. na K. 45.815, prod. za K. 54.150, dostal. Emerik Graff, Osiek; 14. Sveno, proc. na K. 43.840, prod. za K. 56 587, dost. Ilješ Schlesinger iz Beča; 15. Rastovo, proc. na K 74.550, prod. za K. 82.300, dost. S. Wolfner, Budimpešta; 16. Trizlovi, proc. za K. 38.160, prod. za K. 43.200, dost. Hugo Hartl i J. Halle iz Siska; 17. Radjenovci, proc. na K. 18.188, prod. za K. 18.855, dost. Emerik Grafi´ iz Osieka; 18. Radiševo, proc. 77.880, prod. za K. 91.730, dost. pod toč. 16.; 19. Ripača, proc. na K. 36.667 ostala neprodana; 20. Slavir, proc. na K. 57.526, prod. za K. 68.875, dost. Karl Schlesinger iz Beča; 21. Jošava, proc. na K. 60.128, prod. za K. 73.105, dost. pod toč. 2, 3 i t. d.; 22. Gradina, proc. na K. 213.355, prod. za K. 213 999, dost. pod toč. 1.; 23. Gunjevci, proc. na K. 116.220, prod. za 143.875, dost. pod toč. 20.; 24. Dubovica, proc. na K. 99.232, neprodana i 25. Istočne Kusare, proc. na K. 157.365, prod. za K. 194.768, dost. pod toč. 2, 3 i t. d. Različite viesti. Državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva održan je u jesenskom roku o. g. dne 23. do uključivo 28. studena u prostorijami hrv.-slav. šumarskoga družtva u „šumarskom domu" u Zagrebu, pod predsjedanjem g. Roberta Fischbacha , kr. zemaljskog šumarskog nadzornika I. razr., dočim su kao izpitni povjerenici fungirah gg. profesori F. Kesterčanek i I. Partaš, potonji bio je ujedno |
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 710 — perovodja. Treći prizvani povjerenik g. vi. nadšumar S. pl. Hankony i bio je zapriečen pozivu se odazvati. Za izpit se je prijavilo u svem 12 kandidata, od kojih svi dozvolu za polaganje dobiše i svi izpitu pristupiše, i to : gg. Andrija Petrači ć šumar, vježbenik imovne obćine gradiške, Viktor Bone l šumarski asistent vlastelinstva kneza Schaumburg-Lippea u Virovitici, Dušan Zec šumar, vježbenik II. banske imov. obćine, Ivan Majstorovi ć šumar, vježbenik imov. obćine otočke, Stevan Živkovi ć bosan-herceg, šumar, vježbenik, Mije Maruši ć šumarski pristav vlastelinstva djakovačkog, Filip Stipči ć šumar, vježbenik imov. obćine križevafike, Josip Ko lako vić bosan.-herceg. šumarski vježbenik, Vladimir Odži ć šumar, vježbenik imov. obćine gjurgjevačke, Gjuro Nenadi ć šumar, vježbenik kod hrv. slav.-dalm. zem. vlade, Svetozar Radojči ć šumar, vježbenik imov. obćine petrovaradinske i Stjepan Ferenči ć šumar, vježbenik imov. obćine križevačke. Po prvi puta pristupiše k ovom izpitu neki od prvih absolventa mlade naše domaće šumarske akademije. Dne 23 i 24. studena održani su pismeni izpiti, a iza toga sliediše ustmeni izpiti. Na pismenom izpitu imali su kandidati da odgovore na sliedeća pitanja: 1. dan. Uredjenje šuma: Na temelju obavljenih geometrijskih i taksatornih radnja ustanovljeno je, da neka šum. gosp. jedinica ima ove sastojine: a) 320 rali 15 god. branjevine; b) 80 rali 35 god. mladika; c) 170 rali 60 god. sastojine, i d) 500 rali sastojine stare 120 do 150 godina ; drvna gromada iznosi popriečno po rali u sastojini: a) 8 m* u b) 50 m^ u c) 140 m^, a u d) 200 m^. Šuma je hrastova, a spoda polag skrižaljke Feistmantela u III. bon. razred, a ima se sjeći u obhodnji od 120 god. čistom sječom. Ovu šumu imate urediti tako na potrajno gospodarenje, da će jednakost godišnjih prihoda biti osjegurana za 40 godina (po Hartigu), a za dalje zajamčena biti površinom po (po Cotti). Iz kojih bi se bar dielova šum. gospodar, osnova za tu šumu sastojati morala; kolika bi bila površina dopitana I. i II. periodi; kolika bi bila sječina za pojedine godine u 1. podrazdoblju I. periode i koji bi prihod na drvu godimice dala? D endrometrija i računanje vriednosti šuma: Neki vlastelin ima na svojem pašnjaku kojih 50 starih hrastova Ove hrastove želi vlastelin pojedince — putem ustmene dražbe — obližim seljacima prodati, te traži od Vas takovu stručnu procjenu iz koje bi vidio: kakova je kubatura svakog pojedinog stabla i zašto sposobna? Povoljnim primjerom objasnit ćete, kako će se opredieliti kubatura pojedinoga stabla i izračunati mu vriednost i to tako, da provedete analizu ciena za do |
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 711 — tične sortimente za koje su hrastovi sposobni, odabrav za temelj ciene pojedinih sortimenta na najbližoj željezničkoj stanici. Čuvanj e šuma : Koje su vrsti našeg šumskog drveća naročito podvrgnute mrazu; kako ćemo smrzavanju odnosno oštećivanju biljka od mraza u šumi predusresti´:* 2. dan: Mjeračina: Kroz šumu teče potok koji se imade regulirati, jer prouzročuje poplave, koje čine šumske izvozne putove neprolaznim!. Kako ćete obaviti u tu svrhu potrebite geodetičko-tehničke izmjere, naime: a) izmjeru i mapovanje situacije (katastralna mapa ne može se upotriebiti, jer je potok promienio tečajem vremena svoj tok, a sve promjemene nisu u mapi provedene); b) izmjeru uzdužnog i popriečnih prosjeka i mapiranje istih? Sadjenje i gojenje (uzgoj) šuma: Kako se uzgajaju presadnice sa hljebom; kada se preporučuje upotreba presadnica sa hljebom i kako se takove sadnje obavljaju? Uporab a šuma : Koje nam sve orudje služi kod obaranja stabala i izradbe drva u šumi, te koja se svojstva pri tom naročito zahtievaju od pojedinog orudja te vrsti ? Dne 26., 27. i 28. studena održan je ustmeni izpit. Konačni rezultat izpita bio je znatno povoljniji nego onaj u proljetnom roku o. g., jer je jedan od kandidata položio izpit „odličnim", trojica ,dobrim´, a petorica „dovoljnim" uspjehom, dočim su reprobovana trojica i to svaki samo na pol godine. K zaključku trgovačkih ugovora. U listu „Oesterreichische Fortund Jagdzeitung" piše o tom neki K. sliedeće: „Za zaključak novih trgovačkih ugovora nije se ni jedna država tako malo pripravila kao Austro-Ugarska. Nama je usljed neradivosti ili bolje rečeno, nesposobnosti parlamenta svaka sloboda u trgovačkopolitičkom kretanju oduzeta. Mi ne možemo naše pravo odkaza upotrebiti, jer nam manjka nuždna podloga za razpravljanje, pošto još nije autonomna carinska tarifa u parlamentu prihvaćena, koja bi se ticala novog ugovora, te ne možemo opasnost bezugovornog stanja prouzročiti, kao što se je to na nešto prenagljeni način prema Italiji dogodilo. Šta više, još je i danas nesigurno, kako će stvari u carinsko-političkom pogledu izmedju Italije i Austro-Ugarske zapravo stajati. To će medjutim zavisiti od provizorija, koji se ima učiniti, te koji bi imao svojim obrazcom udovoljiti Italiju u poznatoj carinsko-vinskoj klauzuli, da li će onamo naš uvoz drva biti slobodan. Njemačka već ugovara s Rusijom u pogledu zaključka novog ugovora, a mi smo upućeni na to, da u našem novom ugovoru te koristi poprimimo, koje si je Rusija od Njemačke već izposlovala, dočim prije 12 godina bio je obratan slučaj. Što |
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 712 — se tiče nažega izvoza drva, to se može medjutim po nas ova okolnost povoljnom smatrati, pošto Rusija u ovom pravcu sa Austro-Ugarskom isti interes ima, i polakšice, koje je Rusija prema Njemačkoj postigla^u smislu njemačkog ocarivanja drva u novom ugovoju, to će sigurno bez posebnog privoljenja i nas zapasti. Rusija, kao i Austro-Ugarska takodjer zastupa isto stanovište, da bi se i nadalje dosadanja njemačka drvarska carina pridržati morala, ako ne bi inače drvni promet izmedju Rusije i Njemačke bitnu štetu trpio. I u krugovima njemačkog drvotržtva, bar u istočnoj Njemačkoj, energično se za to bore, da ne usliedi povišenje, tim više, pošto bi mogli nastupiti težki zamršaji [za sve one odpravne poslove, koji bi se iduće zime imali sklopiti u Rusiji od strane njemačkih drvotržaca na više godina. U Njemačkoj se poglavito sprema jedna povoljna ugovorna era. Kako iz Berlina javljaju, ne će se ovaj put dogovaranja o novim trgovačkim ugovorima ograničiti samo na one države, medju kojima je do sada već ugovor sklopljen, nego takodjer i sa onim državama, sa kojima Njemačka nije do sada sklopila ugovore, već im je samo dala neke polakšice, započeti će dogovaranja, i to ponajprije sa Španijom i Portugalskom. Tako kani Njemačka i sa Nizozemskom sklopiti poseban trgovački ugovor, pošto za to i u Holandiji vlada ista želja. Revizija nizozemske carinske tarife, koja se već u toku nalazi, ima se smatrati kao sredstvo za postignuće tarifalnog ugovaranja, koja je naperena proti novoj njemačkoj carinskoj tarifi. Sadašnja era, zaključkom novih trgovačkih ugovora, proizvela je jednu novost, jedinstveni položaj Englezke. Ova klasična zemlja, u kojoj vlada slobodna trgovina i sloboda od carine, prionula je danas uz sistem zaštitne carine. Kakav će upliv ovi iz temelja preokrenuti pogledi na trgovački promet Englezke imati, vremenom će se pokazati. U svakom slučaju će se ovo ticati i našega izvoza drva onamo, te će i naši izvoznici morati ovu okolnost kod svoga odjela u vidu imati. Što se tiče Švicarske, to predstoji od strane savezne države odkaz švicarsko-austrijskougarskog trgovačkog ugovora. Mi ćemo dakle i prema Švicarskoj biti uskoro na pozitivno djelovanje prisiljeni, pošto ne smijemo kao prema Italiji dopustiti, da izteče trajanje ugovora, a da se za novi ne pobrinemo. To je osobito u interesu našega dosta znatnoga izvoza drva u Švicarsku. Ali svakako treba, da naša autonomna carinska tarifa prije toga po parlamentu bude odobrena; ali o tome još danas vlada pod- puna neizvjestnost". V. V. Jela-daglazija, borovac i japanski ariž. Dobar poznavalac eksota, pristav austrijske šumarske pokusne postaje u Mariabrunnu, g. dr. Gieslar, priopćuje na temelju vlastitih opažanja glede ovih vrsti u listu „Oesterreichische Forst- u. Jagdzeitung" slijedeće: |
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 713 — „Duglazija se može u svome držanju prema svjetlu uzporediti sa smrekom. Njezine iglice podnašaju sjenu i dugotrajne su. Duglazija se može uvrstiti medju drveće, koje podnosi zasjenu. Ovo joj svojstvo dozvoljava, da se može uzgati u čistim sastojinama, a da se ne treba bojati, da bi se dobrota zemljišta pogoršala, nego naprotiv, duglazija bi se mogla uvrstiti medju onu vrst drveća, koje zemljište popravlja. Stabla se čiste vrlo povoljno i u dosta sklopljenim sastojinama. Na plićim i težkim zemljištima često prieti opasnost od vjetra, da ih ne izvali, s toga je vrlo umjestno, da se duglazija mieša sa vrstom drveća, koje bolje odolievaju pogibelji od vjetra. Ali ipak duglazija nije ništa više izvržena opasnosti vjetra, nego i smreka iste dobe, uzgojena u čistim sastojinama. U dubokom, više mehkom, zemljištu pušta duglazija duboko svoju žilu srčanicu. Pri miešanju duglazije sa smrekom, treba paziti i imati na umu, da prva vrst drveća u većini slučajeva brže raste (na boljem i dobrom zemljištu), ali ipak ne u toj mjeri, a da se može hrpimično u mješovitim sastojinama sasvim podpuno goditi. Moglo bi se takodjer zagovarati i umjereno pojedinačno raiešanje du glazije u smrekovim sastojinama. Ali je ipak svake preporuke vriedno, da se duglazija na praznim mjestima u smrekovim kulturama za popunjivanje upotrebljava, u kojem slučaju je radi svoga brzog rasta osobito prikladna. Borovae ima znatno gušću krošnju i mnogo bolje podnaša zasjenu nego naš prosti bor, s toga se i mnogo lakše naravnim načinom pomladjuje. U tom pogledu približuje se borovae više smreki i jeli, nego li možda prostom običnom boru. U Njemačkoj se primjetilo, da su čiste sastojine od borovca još u dubokoj starosti vrlo guste tako da n. pr. stogodišnja sastojina po ha. još 1600 stabala ima sa cjelo kupnom kružnom plohom od 54 m.? Druga pak 78 god. sastojina od borovca broji po ha. 937 stabala sa cjelokupnom kružnom plohom od 69 m* i 855 fm. debljevine (!) S toga se bez opasnosti može borovae u čistoj sastoji uzgajati i do same sječe, isto tako kao što se i sa uspjehom može u odgovarajućoj mješavini sa drugim sposobnim drvećem gospodarstveno povoljno gojiti. Sa svojim izvanredno brzim rastom prednjači većini šumskog drveća, jedino je možda iznimka ariž, smreku, bieli i crni bor preraste. Osobito svojstvo borovca jeste to, što na dosta mršavom tlu još razmjerno povoljno uspjeva, a može ga i poboljšati. Pojedince uštrkano uzgajanje borovca u smrekovim čistim sastojinama, koje su jednake dobe, ako se postupa samo umjereno, može se bezopasno provesti. Bor će smreku u rastu prestići, te će ga ova u rastu u pogledu na kakvoću stabla samo podpomagati. Pomješaj ipak ne smije prekoračiti umjerenih granica. Isto bi se gledište moralo pridržati |
| ŠUMARSKI LIST 12/1903 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 714 i kod hrpimične smjese, za koju isti postupak vriedi. Ali se nikada ne smije borovac bilo redimično niti u pre-velikoj množini u smrekovim sastojinama pomješati, pošto bi u tom slučaju morale smreke podleći. Izkustva, koja su sa Larix Leptolepis dosada u srednjoj Evropi postignuta, mogla bi se ova vrst japanskoga drveta samo preporučiti. L. leptolepis raste u mladosti brže, nego L. europaea, a i manje trpi od arižovog moljca, dočim se rak (Peziza) na japanskom zlatnom arižu još nije opazio. Japanski ariž sa više gorske položaje ne bi se mogao preporučiti, u srednjogorju, brežuljcima i uvalama naprotiv, možda će u budućnosti bolji uspjeh u šumarskom pogledu pokazati, nego naš ariž L. europaea, koji potječe iz Alpa. Uzgajanje i kultura L. leptolepis-a ista je kao i kod L. europaea. Kod nasada ovoga zlatnoga ariža možda bi se još moglo uzeti u obzir, što u svojoj mladosti osobito brzo raste". V. V. Silna šteta od tuče u šumi. Šume, naročito starije šume nestradaju ni iz daleka toliko od tuče koliko polja, ipak ima slučajeva da i starije šuma mogu od tuče ozbiljnije stradati. Tako su ove godine silno nastradale od tuče šume kneza Schwarzenberga u Vorliku u Češkoj na površini od kojih 10 tisuća rali. Tuča je krošnje stabala tako smlatila, da su stabla polag preduzetih opažanja, izgubila sitnih grančica sa iglicama u težini od 6 — 8 pače i po 12 kilograma. Osobita je šteta kod stabala slabije krošnja. I ovo govori za to, da valja uzgajati stabla sa jakom krošnjom. Poprieeni prihod žiteljstva Ugarslie i Hrvatske. Računa se, da je prihod iz ratarstva 1966 mil., vinogradarstva oko 60 mil., voćarstva oko 23 mil., šumarstva oko 160 mil., rudarstva 118 mil., dakle ukupno oko 2.327 mil. (65"/,,) iz industrije i obrta 737 mil. (227o), ^ trgovine i prometa 409 mil. ll7o- Sav prihod svoga pučanstva iz svih vrela oko 3V2 miliarde kruna a po tom (kod 19.254.559 ljudi) po osobi 185 K. — dakle dosta malo. — Iz samog šumarstva računa se prihod: iz hrastovih šuma oko 7 mil. m^ sa okruglo 8-t mil. kruna, iz šuma bukovih i inih listnatih oko 13 mil. m^ sa 36 mil. K., četinjavih sa 7´/^ mil. m´ u vriednosti od 37 mil. kruna Iz izTJeš<5a kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo, koje je nedavno izašlo a mnogi su ugarski dnevnici iz njega izvadke priobćili, vidi se koliko je na polju agrikulture ugarska vlada uradila i kojim su uspjehom njezina nastojanja okrunjena bila. Žalibože, da se kod nas takova izvješća ne izdavaju, a ipak bi to od velike koristi bilo. Ovako su neslužbeni, ma i inače interesovani krugovi, bez svake prave orijentacije o djelovanju javne uprave u raznim njezinim granama, tim više, što se mnogo toga službenom tajnom smatra. Tako mi primjerice |