DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 28 — kračne promjerke) vrlo nespretna, jer sastojina smeta otvaranju i zatvaranju krakova, što kod jednokračne promjerke otpada. 3. Jednokračna je promjerka vrlo jednostavne konstrukcije, a uslijed toga i cijena vrlo neznatna. Najednostavnije promjerke te vrsti može napraviti svaki stolar. Iz eamovine bez razdijelenja stojati 6e oko 60—80 filira. Eazdijelenje pako na njoj može napraviti sam procijenitelj. Fino izradjena takova promjerka, sa razdijeljenjem i nepomično spojenim krakom, politirana, te iz jasenova ili javorova drva napravljena, stajati će oko 3—4 krune. Mekanizam za složenje kraka sa ravnalom ne de ju za više poskupiti nego najviše za 2 krune. Prema tome bi najfinije izradjena takova promjerka, koja se daje preklapanjem kraka na ravnalo složiti u jedan komad, stajala najviše 6 kruna. S toga ne mogu na ino, nego tu promjerku gospodi kolegama najtoplije preporučiti, a uvjeren sam, da će ne samo svakoga od gospode u svakom pogledu udovoljiti, nego im takodjer i prištednjom vremena, te radnih sila vrlo koristiti. Mirko Puk, kr. žup. šum. nadzornik. Prilog k procjeni naših jelovih i bukovih sastojina. Napisao Josip Majnsirić, kr. kot. šumar Ne mislim u tom predmetu ništa novog iznjeti, tek se kanim svratiti na opažanja u praksi, koja me je neriedko — pa i tada, kada sam radio po tolikokrat prokušanim načelima, čas dovela rekao bi skoro do idealno točnog rezultata — ali me čas zatim gotovo razočarala. Mislim kod toga, bar u naših gorskih stranah naše najautoritativnije pomagalo, skrižaljke za procjenu pojedinih stabala, koje je izdala državna šumska uprava i koje su po mom |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 29 skromaom mnienju odviše obćenite, dotično, da bi u nje valjalo interpolirati još razmjerno dosta mnogo lokalnih opažanja. Služio se najme čovjek ma kojom tih ^križaljaka, u ueriedkom slučaju ne će ih mcći upotrebiti. Dolazi pak to najviše od toga, što u brdinah na udaljenost tek kojih stotinu metara, računajud od podnožja k vrhuncu, nastaje tako znatna razlika, da se je gotovo za čuditi. Osobito se to primjećuje u bukovih sastojinah. Zato nije čudo, da je gdjekoji šumar, računajući po tih tabelah drvnu gromadu došao kod izračunavanja godišnjeg eteta, dotično odnosne drvne godišnje gromade, a čas do prevelikih, a čas do premalenih iznosa. Jfe mogu stoga dovoljno svakom nas preporučiti sada, gdje je nastalo vrienie, da sastavljamo gospodarstve osnove za šume zemljištnih zajednica, da prije nego li prodjs na samu procjenu, da bi si sastavio lokalne skrižaljke drvnih gromada i da prama podatcima ovih sastoj ine, dotično gospodarstvene jedinice u odjele i pođodjele sekcionira. Jer evo ja imam n. pr. u »Lugarekom lugu« kod prsnog promjera od 50 i centimetara jelova i smrekova stabla 28—^46 metara visokih, dok su nješto dalje u „Mrkovcu" istovrstna stabla kod jednakog promjera 18 te najviše do 30 metara visoka. A oba su ta predjela razdaleko poprilično oko 300 mt. horizontalne udaljenosti, a na oko je tek neznatna stojbinska razlika, ali zato više okolnost, da je potonji predjel nad prvim nješto oko 100 metara viši nad morem. Ako kroz to ne možemo radi razmjerno preneznatnih povr šina sastavljati toliku množinu lokalnih skrižaljaka, što bi u ostalom bilo i odviše skupo, a i nepraktično, to bi svakako neobhodno nuždno bilo, da kod istih promjera u ovećih šum skih cjelinah uvažavamo vise visinskih stablenih razreda, a kroz ove i više raznoličnih kubatura kod istih promjera. Time će se ujedno, po mom skromnom mnienju, ugnuti netočnim rezultatima, koje bi nam inako procjena polag „uzornih stabala" podavala i koja uzor-stabla po tom niti ne će biti u |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 30 — buduće od potrebe sjedi za ustanovljenje drvnih gromada. Koliko bude taj posao kroz to skuplji, ne^o li bi to od zgode do zgode jednostavno obaranje „uzor-stabala" bilo, toliko će se to nadoknaditi u budućnosti, jer će takove lokalne skrižaljke imati trajnu vriednost i time odkloniti potrebu obaranja uzor-stabala, koja su inače bez valjanih skrižaljaka drvne gromade gotovo svaki čas nuždna, najme svake godine kod sastava godišnjih drvosječnih osnova. Ovdje moram odmah primjetiti, da mi se kod većine sadanjih tabela ne svidja to, što za svaki promjer izkazuju drvnu gromadu. To je suviše rigorozno, te upravo možda zato pobudjuje u praktičnog šumara u njeke i nješto nepovjerenja. Kada najme vidim u spomenutima državnima skrižaljkama I Stojbina II. Stojbina III. Stojbina IV. Stojbina ci x^ ^ -5 a -3 a 3 PH > 3 M M 50 30-0 2-57 29-0 2-39 26-5 2-18 24-5 2.00 5T 30-0 2-69 29-0 2 51 26-0 2-30 24-5 2-11 52 30-5 2-81 29-5 2-64 27-0 241 24-5 2-21 53 31-0 2-94 29-5 2-76 27-5 2-53 25-0 2-33 54 31-0 3-06 30-0 2-81 27-5 2-65 25-0 2-43 55 31-5 3-20 30-5 3-02 28-0 2-77 26´5 2-55 56 31-5 3-33 30-5 3-15 28-0 2-89 25-5 2-66 57 32-0 3-46 31-0 3-29 28-5 3-02 26-0 2-78 58 32-5 3-60 31-0 3-42 28-5 3-10 26-5 2-90 59 38-0 3-74 31-5 3-56 20-0 3-30 26-6 3-03 60 33-0 3-88 31-5 3-70 29-5 3-42 27-0 3-15 61 33-5 4-04 32´0 3-84 29-5 2-58 27-0 3-27 i t d. moram doći do zaključka, da me se kani uvjeriti kako u istinu u zbiljnosti eto upravo idealno visine i kubature s promjerima rastu, pa sve do sitnice samo za 1 cmt. deblje stablo i sve napred, kao da je nemoguće, da i u najidealnijih nor |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 31 malnih sastojinah ne može n. pr. stablo od 55 eentm. prsnog promjera biti niže za 2—3 metra, a možda za 0´20—0"oO m^ vede sadržine, nego li ovo od 57 centimetara. Nije s toga druge, vee se odlučiti na sastavak skrižaljaka ne za pojedine promjere i visine, ve6 za njeke skupine istih, eime će sastav skrižaljaka postati jednostavniji, jeftiniji i jer ne de briljirati svojom rigoroznosti, ali u praktičnjaka pobuditi više povjerenja, pa kroz to za praksu u istinu podati točne rezultate. Konačno primjećujem, da mi se u dojakošnjili praktičnih tabelah nesvidja: stablo 50 cmt. prsnog promjera 2o metara visoko ima 2-18 m.^, kano da je radi onih 0´18 m.** xylometrički točno odredjeno, pa sam zato, da se drvne usebine izrazuju od 0´05 - 0-05 m.^ sadržaja. Ja si dakle umišljam za jelove sastojine n. pr. takovu skrižaljku : I. II. III. IV. V. Stoj bina Stojbina Stojbina Stojbina Stojbina -)-» l +-i -1-3 -*J ^ P 2<1> O I go oa a0 1 a OJ S 1 d S 3 0 u3 a "i" a .9 .9 o .9 f a m´ a ´> a m´ a p a m^ a > a m´ a V a m^ a T—1 OJ 3 CD 3 .9 O a o g 3 O 0 0 3 c P^ 3 TS -a "3 Ti 4^ 0 4^ TT oS "03 0 0 o 3S o IS C3 rt m ^ H OH H PL, H p-( H ^ H !^ 10—13 13-0-10 1 10— 0-07 1 8— 0-06 1 — 0-05 1 0-04 1 64´A 15 12 10 8 14—17 16— 0-15 1 11-0 07 1 10— 0 08 1 9— 0-07 1 —6 0´07 1 13 13 11 8 18—20 itđ. 21-24 itd. i tako dalje, te zatim: 50—53 27-2-85 IVs 25— 2-65 2 22— 2-60 2 20-2-30 2V. -2-10 172´A 30 27 25 22 20 54—56 57—60 37 -8-20 2 32— 7-70 2´A 26— 7-20 2V2 22— 6-90 3 20— 6´30 3´A 80—85 42 37 32 26 22 Opazka . 1. Glede »pada promjera« pronalazka istog biti će kasnije obširnijeg govora. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 32 — 2. Kubature neka se izrazuju u decimalnih razmacih na količnike 0´05, O´IO ili kod vedih promjera 0´25, dakle kao u skupini promjera 50—53 gore u I. st. 2 85, II. 2´65, III. 2-50 i t. d., jer dojakošnji n. pr. 2*89, 2*73, 2.51 i t. d. bivaju neprikladni i za praktične razultate jedva vjerojatniji za točnost od ovih, kako ju predlažem. Tim sam u glavnim potezima naveo sve ono, što mi se je činilo shodnim za sastav u govoru stojećih lokalnih skriža- Ijaka drvne gromade, kako ih pako najzgodnije sastaviti kanim, 0 tom malo niže. * * Sad, kada sam polag tih skrižaljaka sastavio procjenu, zahtjevati će se od mene, već prema svrsi za koju bude dotična drvna gromada ili čitavi etat dotičnog sjekoreda opredjeljen, da tu drvnu gromadu i sortiram i prama sortiranju procjenim. Predpostavimo, da sam tima skrižaljkama naračunao etat, kako je n. pr. faktično i propisan 1000 m.^ drvenine; nu pošto je ta drvenina n, pr. opriedjeljena (kao što je u naših zem- Ijištnih zajednicah pravilo): a) da 86 580 m.^ na panju unovči; b) a preostatak od 420 m.^ medju ovlaštenike podieli, izvan svake je dvojbe, da nastaje za provedbu tako važnog zadatka pitanje koliko je u toj ukupnoj masi sadržano drvenine za gradnju, a koliko za gorivo. Do nedavna običavalo se najme kod nas po prilici na svu drvnu gromadu ustanoviti 7o gradje i Vo ogrieva, pa se je redovno kazalo: Od tih lOOO m.^ ima 70"/o ili 60% gradje, a SO^/o dotično 407o ogrieva i po tom imate 700 odnosno 600 m.^ gradje, a 300 doticao 400 m^ ogrieva. Kod starijih i izkusnijih procjenitelja, naročito onih, koji su dulje vremena u jednom sjekoredu uredovali nije bilo tom metodom „od oka" mnogo razlike, naročito su dapače takovi u četinjavih sastojinah unatoč te originalne i slabo na prvi mah povjerljive procjene, dobivali za praksu neobično točne rezultate. Dakako, da |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 33 je kod toga gdjekad, što no rieč i »šarlatana zmija ujela,« nu redovno se je to izpravljalo time, što se je kod nas do nedavna, i sada još, pretežno prodavalo nz naknadne premjerbe, tako da u najgorjem slučaju nije bilo nikomu kvara, do li kad tad za šumara, procjenitelja, nješto blamaže. Puno žalostnije je zato prolazio mnogi siromah ovlaštenik, pa to i tada, kada je takova procjena bila inače točna i to evo zašto: Procjenitelj je doista posve točno ustanovio n. pr. a) sveukupni etat sa 1000 m.^ b) od ovog takodjer točno „od oka", gornjom ocjenom 600 m.´ gradje i 400 m.´ ogrieva, ali ukupn o u svih 1000 m.^ Pošto je pako procjenitelj izbacio "/o gradje i ogrieva n e stablimično, već u poprieko na sva stabla, jasno je, da je trgovčeva gromada dosta točno i dobro procjenjena, prispodobiv njezin dio prama ukupnosti (od 1000 m.^ ukupno 580 m.^) drugačije je sa ovlaštenici. I za nje je najme drvna gromada ukupn o uzet a točno procjenjena, nu kad se stablo po stablo na pojedinca dieli, očito je, da će svi dobiti doduše jednako na kvantitetu, ali 6e ujedno nastati silne razlike, a to je važno, u kvaliteti. Odatle su onda pojmive tužbe na »nepravde«, koje se u istinu, volens, nolens dogadjaju, a i moraju dogadjati, j e r stabla nisu individualno po kakvoći procjenjivana bila. Ako se još ovamo subsumira, da na temelju skrižaljaka, koje ne odgovaraju svim našim prilikam, kako uvodno spomenuh, bude i na množini samoj pogriešeno, onda si možemo predstaviti dispoziciju prikraćenog ovlaštenika. Napokon i po vremenu napustimo posve procjenu polag pogodjanja na Vo, te se odlučismo na procjenu, kako je to ne davno kr. šumarski nadzornik g. Kern u "Šumarskom listu" broj 8. od godine 1903 razložio. Tim načinom primakli smo se, pa i oni, koji se ne razumiju u pogadjanje na %, doista i vrlo znatno točnosti u glavnom |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 34 — UipMPNHiiiiU mmmmim mi^mmm^mm´ svakako time, da ćemo bar znati prilično točno gradjevnu zalihu, dok još uvjek medjutim ne znamo za množinu goriva. Čitava se dakle zadada postavlja sada na to : 1) da se na način, kako je g. Kern razložio u »Šumarskom listu« broj 8. od g. 1903, ustanovi drvna zaliha gradjevne drvarije ; 2) ustanoviv točno lokalne skrižaljke, kako uvodno razložih, ustanovi ogrievna drvarlja tako, da se od ukupne drvenine, ustanovljene za pojedino stablo ili skupine istih, odbije načinom pod 1. navedenim obračunato gradjevno drvo. U tu svrhu upriličih si procjenbeni manual po sljedećem obliku (gdje sam ujedno, kako se vidi i izradio njekoliko primjera). Medjutim držim nuždnim obrazložiti taj procjenbeni manual, kako sijedi: Kako se odmah vidi, prva je polovica manuala Ijeva strana, odredjena za vanjsko uredovanje, koja se dakle ima izpuniti u šumi, doČim de se desna polovica na temelju podataka Ijeve izpuniti kod kude. Stupci 1—3 jasni su sami po sebi, dočim se glede načina ustanovljenja visina, stupac 4-—5 pozivam na topoglednu gore spomenutu razpravu g. Kerna. Stabls L Uporabivost: 03 Za gradju za ogriev o po ođpad pro c´ prikladna odpad bitl^u ne-Opazka C3 mjera a ´3 duljina otražine upora u cmt. K3 o bivosti 3 +i Cu H 0) > H cmt. cmt. me ara cmt. mtr. 7o 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 Jela (;o 31 18 2 2 58 33 14 — 2´/. — — 3 Smreka 61 35 (i 5 a´A — španjeno* 4 57 26 10 3 2´A — rak 5 ri 55 22 12 4 2´A — pridružak 6 Bukva 54 25 8 5 2 — trulo 7 48 24 — — — 21) 8 49 24 — — 25 9 Jela 36 23 8 2 — 10 » 32 23 — — — pođbjeglo * Ovdje držim za shodno razložiti ovdašnje pućke nazive za bolesti i manjkavosti jelovih stabala: |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 37 <-- 37 --> PDF |
wmmmmmm 35 — Kubi čni sadržaj stabla Cjelokupni m´ Od G Tehničke duljine mt. ovog uknjiženog sadržaja ima radn i Srednji promjer cntm. e Sadržaj Ogrieva čisto po odbitku 7„ m^ Opazka 10 11 12 13 14 4-00 4-10 4-40 3-50 2-30 3-00 1-80 1-80 0-95 0-75 26-60 18 14 6 10 12 8 — — 8 — 42 40 4237 30 36 — — 28 — 2-50 1-75 0-85 1-10 0-85 0 80 — — 050 — 8´35 1´50 2-35 355 A-iO 1-J5 2-20 1-45 1-35 0-15 0-75 17-45 za prodaju za ovlast, gradju za prodaju za ovi. gradju za ogriev ovlast. Za prodaju Za ogriev Glede stupca 6. „odpada otražiue" iztaknuti mi je najprije, da pod tim »odpadom otražine" razumjevam onu dolnju duljinu stabla, od tla do njeke izvjestne visine, koja nije prikladna za tehničku porabu. Pod »padom promjera«, u 7. stupcu razumjevam za koliko prosječno na čitavoj tehničkoj duljini pada promjer u centimetrima po svakom tekudem metru dotične tehničke duljine. Ustanovljenje ovih dvih olina, stupac 6. i 7. ima biti što točnije, hoće li se postići točna procjena tehničke gradje. Ustanovljenje one prve oline, odpada otražine, držim, da će biti i manje vještijem lahko, jer takove redovno nisu toli znatne, a da bi mogao i manje vještiji procjenitelj na oko mnogo pogrješiti. „špan, španjeno-jelovo stablo" nazivlju ono, koje je po Sunioštetniku zasjtčeno navodno u prsnoj visini u svrhu, da iz izkalanog komada drva ustanovi, je li je dotično stablo cjepko za krovne daske. „Rak jeie", poznata i nama bolest u stručnoj literaturi pod tim imenom. „Piiđružak" abnormalno izbila oveća jelova grana, koja raste mal´ne paralelno f-a stablom, a uraštuje do srca stabla, te usljed toga dielovi stabla oko srca nisu posve za tehničke svrhe. „Podbjel" oguljena kora od pođnožišta do prsne visine, te usljed toga trune doluji dio stabla, te nije nikako za tehničke svrhe prikladan. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 36 — Ustanovljenje druge oline, pada promjera, jest mnogo težje, te du se s toga s tim niže nješto više pozabaviti. Stupac 8. rabi se samo tada, ako je cielo stablo izključivo samo za ogriev prikladno, te se nadalje rabi samo tada, ako izvjestni dio, a to je neki 7o stabla, nije niti za gorivo bud s kojega mu drago razloga prikladan. Kad je tako procjena redigirana vani, sastavlja se ista, vidi drugu stranu manala, kako sijedi: U stupcu 10. uzeti će se čitava drvna gromada pojedinog stabla iz lokalne skrižaljke, koje su sastavljene na netom gore opisani način. Radi lagljeg i preglednijeg računanja prenasa se vani ustanovljena tehnička duljina iz stupca 5. u 11. Sada valja obračunati u stupcu 12. navedeni srednji promjer tehničke gradje. Kod toga mogu nastati dva slučaja, i to: a) uzimljud u račun samo pad promjera i b) uzimljud u račun i pad promjera i pad otražine (ako je takova najme vanjskom procjenom ustanovljena.) Dolazi li u račun samo „pad promjera" — onda se postupa ovako: ad a) N. pr. vani je ustanovljeno: Prsni promjer = 60 cmt.; tehnička duljina = 28 mt. te pad promjera = iVa cmt. po 1 mt. onda je srednji promjer: 60 + (60—28. IV2) ^-^ = 39 cmt. ih ad b) N. pr. vani je ustanovljeno: Prsni promjer = 60 cmt.; tehnička duljina = 22 mt. odpad otražine = 6 mt. te pad promjera = IV2 cmt. onda je srednji promjer: (60 — 6 . 1 Y) + [(60 — 6 . 1 Y) — 22.1 ^ = 35 cmt. Ovi obličci mogu se medjutim i obdenito izredi, najme, ako znači p prsni promjer, t tehničku duljinu, (ž pad promjera 0 odpad otražine: |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 37 ti -1-i7) t SJ\ ad a) Srednji promjer 5^ = ^ — odtud 2 S ^ p + p — t d 2S=2p — td — i o = |) —p— — u tom slucaju najme srednji promjer se nadje, ako od prsnog odbijemo polovicu umnožka tehničke duljine i pada promjera. c (p— od-^p — od—td ad b) bred. promjera o = ^ odkud 2 S = p — 0 d + p — od — t d 2 8 = 2-p — 2 0 d — t d — i 8 =^ p — d y 2 I — 11 tom slučaju najme srednji Be promjer nadje, ako od prsnog promjera odbijemo umnožak pada promjera i polovice zbroja tehničke duljine i odpada otražine. Na temelju tako ustanovljenih olina, stupac 11. i 12. lasno je ustanoviti u 13. stupcu kubični sadržaj dotične teh ničke gradje ( = Z>* —j^ , ako je najme I) srednji promjer a Ji tehnička duljina.) Napokon uporedbom stupaca 8. i 10. ustanoviti če se u stupcu 14. polag lokalnih skrižaljaka usebina stabla samo za ogriev, a uporedbom stupaca 10. i 13. usebina ogrieva kod stabla, koja imadu i tehničke gradje. Uvažujud prednavedena, moram iztaknuti prednost takovog manuala, što de nam bez dolnjeg: a) konačni zbroj stupca 10. pokazati ukupnu drvnu gromadu, po tom i propisani etat dotičnog sjekoreda; b) konačni zbroj stupca 13. sadržinu tehničke gradje od čitavog tog etata; c) konačni zbroj stupca 14. sadržinu ogrieva od čitavog tog etata. Time odpada sasvim potreba pogadjanja % ogrieva i gradje, a ako je kome baš stalo, da taj "/o ustanovi, naći će ga iz |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 38 — gornjih rezultata matematičkim putem, odkloniv dakle toli problematično »pogadjanje« % posvema. d) pomodju opazke u stupcu 15. izlučiti će se stabla i točno dotična drvna gromada po kvaliteti za svrhe, kako opriedjeljeno bude. Takvim demo se nadalje manualom znatno približiti pravednom zahtjevu ovlaštenika sa 420 m´, od kojih neka bude 300 m.^ gradje, a 120 m.^ ogrieva. Jasno je, da ću prije diobe 420 moći ustanoviti, da svakog zapada po možini -^ = 8*4 m.^ , ,. . 350 ,^ ,. 120 a od tog po kvaliteti -L^T ^^ ^ m. gradje te ^^ = 2"4 m. ogrieva, a stupci će mi 13. i 14. gdje izkazana sortirana usebina za svak o stabl o omogućiti, da zgodnom kombinacijom i kvantitativino ikvalitativn o svakog pravedno podmirim, tim pravednije, ako u vanjsku opazku stupac 9. točno označim ne samo manjkavosti stablo, već i pristupačnost i nepristupačnost istih za izvoz, što će mi i opet dalje omogućiti zgodne i pravedne kombinacije. Ne tajim, da takova procjena iziskuje nješto više vremena i požrtvovnosti, što sve izčezava prama glavnom zahtjevu: da točno i pravedno radimo. Ovu okolnost morao bi interesent uvažavati i prama tomu naposeb honorirati, tim prije sve to, jer i sam u zadnje doba, od kada tako u njekih zemljištnih zajednicah odpočeh ovlaštenicima drvo djeliti, čujem veće zadovoljstvo i zabacivanje topogledne prošlosti, koja se je u oči takove procjene po mom skromnom muienju posvema i u svakom smislu preživjela. Kod zemljištnih zajednica dioba drva je naime za kr. kot. šumare normirana posve kano preneseni njihov djelokrug, ili bolje kao »izvanredni posao«, kog imadu zemljištne zajednice posebno naplatiti, pošto se naime predmjeva, da individualnu podjelbu drvarije može obaviti bud šumar, bud nestručno zastupstvo dotične zemljište zajednice. Dielio pak do sada jedan ili drugi — šumar ili zastupstvo — polag sadanjih metoda niti |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 89 — je jedan, niti drugi mogao svrsi shodno ocjeuiti, kako će se pojedinac ovlaštenik prama ostalim pojedincima pravedno namiriti. Na temelju pak razloženog do sada scjenim, da je nestručaru oduzeta mogućnost »diobe drvarije medju ovlaštenike«^ ako se prije nepredpostavi stručna procjena. Pošto pak ova — stručna procjena — zahtjeva više truda, troška i vremena, pravedno je, da ono, što se vise na to ulaže i interesent — zemljištna zajednica — podmiri, pošto zemaljska putna naklada nije dužna dalje ustanovljenja etata, bez obzira na sortiranje istog, na kr. kot. šumare trošiti. Za to bi bilo shodnije — ako se ova metoda uvaži — da zemljištne zajednice prije same procjene i obilježbe etata zaključe, tko de drvariju podieliti, da li šumar, ili zastupstvo zemljištne zajednice. U prvom će naime slučaju dotični šumar ustanoviti sve što treba djelomice na račun zemlje i djelomice na račun zemljištne zajednice, u potonjem pako slučaju ustanoviti če šumar 0 trosku samo zemlje — sve dakako puno brže i manjim troškom — nu samo cjeloviti etat — a zastupstvo, ako zna i može i želi li samo drvariju dieliti, neka računa i dieli — kako znade. Nije naime niti umječe po dojakošnjem računu drva dieliti, a nije baš niti dnevnica, niti kilometrina podpuna naknada onoga truda^ koji se oko diobe hoće — već se hoće i smije punim pravom tražiti priznanje i za valjane operate, što vidimo u svim strukama i u svim slučajevima izuzam do sada osamljeni taj slučaj u našoj struci. Tim se konačno znatno pokraćuju one razmirice i neprilike oko diobe drvarije, koje dakako niti ovom metodom niti hoće, niti mogu posve prestati, ali se za to mogu znatno pokr atiti. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 40 — Izvan svake je dvojbe, da su za točnost rezultata gore priloženog manuala, dotično procjene, najvažnije što točnije lokalne skrižaljke te naročito u ovima : a) cjelokupne visine stabala; b) drvne usebine i c) padovi promjera po 1 m. u centimetrima. Za što točnije ustanovljenje ovih velevažuih faktora, po mom će mnienju u naših gorskih predjelih jedva dostojati obaranje uzor-stabala. Mnogo svrsishodnijim naime držim, da se u tu svrhu bar još donjekle pridrže prodaje stabala uz naknadnu premjerbu i da se što više posveti mara, pažnje i rada oko premjerbe onih stabala, koje n. pr. ovlaštenici posieku za svoje svrhe. Takove de nam premjerbe često moći obaviti i bolji lugar, kad mu se za to shodne uputu dadu. Izvan svake je sumnje, da ćemo iz razmjerno velike množine takovih podataka modi i većom sjegurnosti računati na točnost poželjnih rezultata, sve ovo tim prije, posto će se mjeriti ona stabla, koja nisu za tu svrhu po našoj naročitoj odredbi — kao uzor-stabla izabirana i koji je izbor često vrlo problematičan, čak u prigodi i odvisan od momentane dispozicije dotičnog procjenitelja. Niti malo ne dvojim, da bi se ovim načinima pribavilo vrlo probitačnih podataka, koji bi nas bez dvojbe doveli do svrhe, tim vedma, što sam se imao prilike uvjeriti, da je priroda naše gorske sastojine — jelike i bukvike — redigirala tako, da kod iste stojbine, istih prsnih promjera i istih stablenih visina praktično govoreć ne ima nikakove razlike u kubičnih usebinah. Tim bi bili glede tih kubatura prilično na Čistu — tek nas po mom mnienju još mnogo izkustva i posla traži ustanovljenje pada promjera. I ovi podatci dali bi se spomenutim načinima prilično točno pronađi, osobito kada se uvaži, da su me dojakošnja opažanja dovela do sliededih obćenitih pravila: a) Stabla s veoma dugom tehničkom gradjom (tehničkom duljinom), bez obzira na njihov prsni promjer, te stabla s ma |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 41 — lenima prsnima promjerima (od 20—40 cmt.) bez obzira na njihovu tehničku duljinu padaju prilično) jednolično po prilici IV4—l^´i cmt. po 1 tekućem metru). b) Stabla sa znatnijimi prsnimi promjeri (po prilici većimi od 50 cm.) i kratkom tehničkom duljinom padaju redovno više nego za 2 cm. po 1 mt., i to po prilici 2—3´/a cm. c) Pad veći od 4 cm. po 1 mt. jest u naših jelicih veoma riedak — te po tom padovi d) u naših jelicih variraju izmedju 1—4 em., tako da se može praktično uzeti: 1 za minimum, 2 kao najčešći a 3´2 za maksimum (4 tek vrlo iznimno kod veoma debelih stabala). Kad bi u prirodi na temelju ovih obćenitih pravila prosliedili marljivimi točnim dalnjim izučavanjem, uvjeren sam, da bi i tuj došli do izcrpivih praktičnih pravila i time se oteli problematičnoj empiriji. I sam još na tom učim i prokušavam — a želim, da to proslijede i gg. sudruzi i da me što skorije u interesu stvari objelodanjenjem toli poželjenih rezultata i rješenjem ovog zadatka — preteknu. Lišće platana. Sadanje platane, koje na Zrinjevcu i Tuškancu, u ljetno doba godine, pod svojim hladom šetajude obćinstvo ugodno okrepljuju, posadjene su godine 1872. Nu prem su u drvoredu još iste godine posadjene, nisu ipak jednako porasle, niti su jednako debele, jer im podloga tla nije jednako prijala. |Podloga je naime većinom mjestimice navežena ruševinom, a ta ne prija platanama, što se vidi odtuda, jer one platane, koje stoje na valjanom tlu imaju u obsegu debla t. j . u poprsju visine 220 cm,, dočim su na lošem tlu, u obsegu postigle jedva 96 cm. Medju tim drvoredom mogao sam opaziti, da se od tog roda četiri vrsti platana nalaze, koje su botaničari po obliku |