DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 41 — lenima prsnima promjerima (od 20—40 cmt.) bez obzira na njihovu tehničku duljinu padaju prilično) jednolično po prilici IV4—l^´i cmt. po 1 tekućem metru). b) Stabla sa znatnijimi prsnimi promjeri (po prilici većimi od 50 cm.) i kratkom tehničkom duljinom padaju redovno više nego za 2 cm. po 1 mt., i to po prilici 2—3´/a cm. c) Pad veći od 4 cm. po 1 mt. jest u naših jelicih veoma riedak — te po tom padovi d) u naših jelicih variraju izmedju 1—4 em., tako da se može praktično uzeti: 1 za minimum, 2 kao najčešći a 3´2 za maksimum (4 tek vrlo iznimno kod veoma debelih stabala). Kad bi u prirodi na temelju ovih obćenitih pravila prosliedili marljivimi točnim dalnjim izučavanjem, uvjeren sam, da bi i tuj došli do izcrpivih praktičnih pravila i time se oteli problematičnoj empiriji. I sam još na tom učim i prokušavam — a želim, da to proslijede i gg. sudruzi i da me što skorije u interesu stvari objelodanjenjem toli poželjenih rezultata i rješenjem ovog zadatka — preteknu. Lišće platana. Sadanje platane, koje na Zrinjevcu i Tuškancu, u ljetno doba godine, pod svojim hladom šetajude obćinstvo ugodno okrepljuju, posadjene su godine 1872. Nu prem su u drvoredu još iste godine posadjene, nisu ipak jednako porasle, niti su jednako debele, jer im podloga tla nije jednako prijala. |Podloga je naime većinom mjestimice navežena ruševinom, a ta ne prija platanama, što se vidi odtuda, jer one platane, koje stoje na valjanom tlu imaju u obsegu debla t. j . u poprsju visine 220 cm,, dočim su na lošem tlu, u obsegu postigle jedva 96 cm. Medju tim drvoredom mogao sam opaziti, da se od tog roda četiri vrsti platana nalaze, koje su botaničari po obliku |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 42 — lišća razredili i imenovali, i to: Platanus orientalis, Pl. occidentalis, Pl. acerifolia i Pl. cuneata. Od ovih vrsti platana opaziti sam mogao, da u proljeće, kad se lišće počne razvijati da nekoje u razmaku od 8—10 dana poznije lišće tjeraju, dakle da ima ondje ranih i poznih. Cim jesensko doba nastane, što biva u drugoj polovici listopada, tad počne lišće na stabalju svoju boju mienjati i opadati, što traje sve do konca studenoga. Kad sam u to doba godine Zrinjevačkim drvoredom prolazio, opaziti sam mogao, kod svakog stabla platane, opaloga lišća različite forme i veličine izrasloga, što se u ljetno doba, dok je na krošnji titralo, lako opaziti nije moglo, kao kad na zemiji ruzšepureno leži, a vidit sam ga mogao u razno vrstnom obliku kano: zvjezdastoga, kopljastoga, srčastoga, javorolikoga lišća, po rubu plitko ili duboko urezanoga, ruba gladkoga ili piljastoga, okruglastoga i u drugim oblicima upodobljeuoga. Budući da sam o Ijuštenju platana posadjenih na Zrinjevcu, u Šumarskom listu godine 1892. članak pisao, nisam od tog vremena o njegovoj rastnji moja opažanja s vida pustio i često promatrao te mnogovrstne oblike lišća, koje mi u oči udariše, ali kod te množino različitoga kroja lišća, nisam si pravu sliku predočiti mogao, a zvjedljiv bijah sve forme lišća koje se na stablu platana razvijaju u pregledni sustav poredati. U tu svrhu počeo sam ove jeseni, čim je lišće sa krošnja opadalo sakupljati, kojega sam u 76 forma lišća pronaći i sakupiti mogao, a nedvojbeno, da sam gdjekoji list nesmotreno izpustio. Da si te oblike lišća točnije predočiti mogu, pretiskao sam svaki pojedini list posebno u naravnoj veličini na risarskom papiru i crnilom kolorirao, što mi je veoma dobro uspjelo. Kad sam sve pretiskano lišće, 76 listova na broju, u četvorinu poredao, iznosila je ploha podpuni jedan kvadratni hvat, tad sam dobio pravi pregled pronadjenih raznovrstnih forma lišća, koje na platanama rastu, što me je iznenadilo. Ne samo što me je prednavedeni uspjeh zadovoljio, već mi je kod toga iztraživanja za rukom pošlo pronaći uzroke, zašto se na svakom |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 43 — stablu platane lišde prometna u razne forme i zašto se promeću na pojedinom stablu godimice gdjekoje u druge forme. Zanimivo je i čudnovato ovo eksotično drvo, da se njegova svojstva, koja posjeduje, s našim šumskim drvedem u ničem spodobiti ne mogu i sve se kod njega prema našim obratno nalazi. Tako u platane godimice se kora sa debla i debelih grana Ijušti, kao kod lisice dlaka linja; što joj pupovi sve do opada lista to jest: cielo ljeto u listnoj petlji omotani leže; što joj lišće na jednom stablu u raznoličnom obliku raste, što joj plod (sjeme) ozad listne petlje izbija, dočim na našem drveću pred listnom petljom raste; što se njezinim godišnjim prirastom u drvu, ako joj samo podloga tla prija, ni jedno naše drvo natjecati ne može — pravo kinezko drvo (!). Svakako je ovo drvo zanimivo, iz njega se može poučna crpiti, sto za šumarstvo od koristi može biti. Jos. Ettinger. ii.iBTJ5i.K:. Osobne viesti. Premještenja, Kr. ugar. ministar za poljodjelstvo obnašao je premjestiti: kr. šum. račun, protustavnika Mihajla Križana , od računovodstva pridjeljenog kr. šumar, ravnateljstvu u Zagrebu, k računovodstvu pridieljenom kr. šumarskom uredu u Otočcu, a na njegovo mjesto kr. račun, protustavnika Antuna T e r g o v i ć a, dosele u službi kod računovodstva pridjelenog ravnateljsvu državnih dobara u Aradu. Družtvene viesti. Novi člau utemeljitelj. Preuzvišeni gospodin dr. Teodor grof Pejačević Virovitički, ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije izvolio je pristupiti u naše hrv.-slav. šumarsko družtvo kao član utemeljitelj, uplativ odmah svotu od 200 K u družtvenu blagajnu hrv.-slav„ Šumarsko družtvo vrlo se raduje, što će od sele, uz mnoge druge odličnike, imati čast u svojim redovima brojiti i prvoga dostojanstvenika naših kraljevina. |