DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 46 — naš šumarski koledar, koji izlazi već 25 godina. Uz novi Borošićev „Šumarsko- lovački koledar" imamo mi sada dva koledara naše struke. „Bosanski g´lasuik — Bosuischer Bote", koledar za g. 1904. Ovaj koledar točno upoznaje čitaoca sa prilikami naših okupiranih zemalja, a sadržaje i točan pregled svih tamošnjih, pak i šumarskih, poduzeća, osim toga sva su veća mjesta u njem točno opisana. Criitteuiberg´: Die Forstbetriebseinrichtung. Izašlo u Beču kod F. Deuticke. Ciena 12 K. Da će ovo djelo izaći objavili smo već u jednom od prijašnjih svezaka našega lista. Sada je ovo djelo doista izašlo, te smo već jednu vrlo povoljnu kritiku toga djela čitali. U jednom od budućih brojeva na ovo ćemo se djelo, koje smo jedva primili, još potanje osvrnuti, jer ne ima sumnje, da je to djelo za nas važnije nego li su sva ostala njemačka djela, u kojima je ova šumarska disciplina obradjena. l>ombrowsky E.: Aus meinem Jager u. Trapperleben. Izašlo u Beču kod K. Mitschke. Ciena 7 K. Weise: Leitfađen fur den Waldbau. Izašlo u Berlinu kod J. Springera. Ciena 3 odnosno 4 marke. Feriiofl": Economics of Forestry. U ovom djelu, koje je napisao Niemac Fcrnow, profesor šumarstva na Cornell-Universitv u državi New- York, može se čitaoc, raedju ostalim, točno upoznati sa šumarstvom Sjevero-američke Unije. Stotzer: Waldwerthrechnung u. fostl. Statik. Izašlo je III. izdanje ovoga poznatoga djela nakladom knjižare J. D. Sauerlandera u Frankfurthu n/M. Ciena 6 K. Promet i trgovina. Godina 1903. minula je. Prem nam još ne stoje na razpoložbu zaključni statistički podatci obzirom na promet i trgovinu sa šumskim proizvodima, ipak možemo jednu reći: god. 1903. bila je za šumsku trgovinu u obće povoljna; već je dosta dobro počela, a još bolje završila. Tragovi obće gospodarske krize, koja još dotira iz godina 1900. a koja se je težko osjećala ne samo još sliedeće godine, već još i god. 1902., minule su godine gotovo sasvim izčeznuli. Eksport drva, koji se je počeo već u drugoj poli g. 1902, popravljati, nije zapeo ni početkom minule godine, pače on je prema koncu godine postao vanredno živahan, kakav već dulje vremena bio nije. U tom niti su ga smele balkanske oblačine, ni sporovi na kranjem iztoku a ni domaća parlamentarna mizerija. Uza sve obće političke prilike, koje baš nisu ružičaste, ipak je uspjelo krugovima producenta i industrijalaca unesti neki novi život u promet i trgovinu u obće, a u promet i trgovinu |
| ŠUMARSKI LIST 1/1904 str. 49 <-- 49 --> PDF |
-- 47 s šumskimi proizvodi napose, te se je šumsko trgovačka bilanca austrougarskoga carinskoga područja minule godine od mjeseca do mjeseca popravljala. Ne ima s toga sumnje, da će konačni rezultat biti povoljniji od onoga godine liH)2. a znatno povoljniji od onoga 1901. Napose u našim hrvatskim šumama opazili su se kod ovojesenskih prodaja odrazi poboljšanih trgovačkih konjuktura, jer kako je bolja prodja šumskoj robi nastala, digle su se i ciene te robe, a po tom nešto i šumske takse. Razmjerno najviše je skočila u cieni jasenovina i brestovina, prem to nije od osobite važnosti, nu skočila je u cieni i hrasto vina, dapače nešto i čamovina i bukovina. Potonje dovodi se u savez obnovom austro-ugarsko-talijanskoga trgovačko-carinskoga ugovora. Znalo se je naime, da taj ugovor ističe koncem g. 1903. i da će kod obnove doći do znatnih sporova, u prvom redu zbog poznate vinske klauzule. Prietila je pogibelj, da će talijanska vlada, ne bude li joj za rukom pošlo obnoviti vinsku klauzulu, udariti carinu na drvo, koje se iz našega carinskoga područja, do sele bez carine, u velikoj mjeri uvozi u Italiju, koja ga ne ima. Bojeći se eventualne carine, nastojali su naši producenti a talijanski konsumenti, da još prije izminuća god. 1903. što više drva u Italiju uvezu, pak se je na to i ciena četinjavoj a i bukovoj robi, zadnje vrieme, podigla na kojih 57o- Na žalost bojati se je, da bi u prodji te robe mogla doskora nastupiti reakcija, tim više, što na talijanskim tržištima silna bosanska utakmica u toj vrsti robe ne jenjava, već pače sve žešća postaje, te se već polag službenih austrijskih podataka izkazuje, da se iz Bosne do 16. tisuća vagona ove robe kroz dalmatinske luke godimice izvozi. Našim i alpinskim producentima ne preostaje dakle ino, nego da uz talijansko tržište potraže u što većoj mjeri daljna tržišta; u prvom redu u ostalim zemljama oko Sredozemnoga mora. Glede naše hi´astovine lahko nam je; ona ima prostrana svjetska tržišta pak slovi sa svoje osobite kvalitete — zauzima ona na tim tržištima neki ekscepcijonalni povlašteni položaj — te se mnogo traži i dobro prodaje, ne bojeć se mnogo strane utakmice. S netom navedenih razloga i naknadne prodaje u našim hrasticima povoljno po naše šumovlastnike izpadaju, a i sva gotova roba uz dobre ciene prolazi, samo još uvjek vlada kriza u francuzkoj dužici. Nu ima nade, da će se situacija i gledom na ovu robu popraviti. A i moći će se popraviti, jer će se s jedne strane smanjiti proizvodnja te robe u našim šumama, a s druge strane ipak početi razredjivati zalihe ove dužice na skladištima u Francuzkoj. Kako su se naši drvotržci zadnje vrieme zajednički organizovali, ^nadamo se, da ne će podleći francuskim spekulantima, kao u prijašnje vrieme, već složno čekati bolje prilike i tim se obraniti od nepotrebnih gubitaka, koje bi inače jamačno pretrpjeti morali. |