DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 60 — velika kod iste obhodnje 200—800 rali. Ovo su svakako pre veliki odjeli. (Naš naputak od g. 1903. veli neka ne budu u visokim šumama u pravilu vedi od 100 rali). Preveliki odjeli imaju vrlo mnogo mana. Ponajprije vjerojatno je, da će u takav odjel pasti razni odsjeci (sastojine), koji se polag dobe previše razlikuju, a to je zlo, jer je odjel takov dio šume u kojem se nastoji po mogućnosti — dakako bez velikih žrtva — stvoriti vremenom jedan odsjek t. j . jedna sastojina. Dakako da se to ne će htjeti provesti pod svaku cienu, kako se je nekada postupalo, te uz stare sastojine sjekle u istom odjelu, kad je sječa unj došla, i mlade sastojine. Danas će se premlade sastojine preskočiti kad stigne sječa u takav odjel. Ipak valja tomu po mogućnosti izbjegavati; jedno od najsigurnijih sredstava da se tomu predusretne jest, da se stvore manji odjeli. Osim toga prednost je malenih odjela, da se sječa može laglje prenositi iz jednog diela šume u drugi. Tim pako načinom moguće je sječom pravodobno stići do pojedinih odjela u kojem ima starih za sječu zrelih sastojina. Uslied manjih odjela postaje dakle šumsko gospodarstvo u obće elastičnije. Kod izlučivanja pojedinih odjela nije se nekada na sastojinske prilike upravo nikakav obzir uzimao, ne uzima se u pravilu ni danas, nu ipak je dobro gdje je to moguće ipak nekakav obzir uzeti. Neki vidjeni noviji pisci toga su nazora, a tog smo nazora i mi; nu dakako ne vriedi to kao pravilo, već kao iznimka. Ako dakle današnji sastojinski odnošaji, kao prolazni, ne mogu u pravilu uticati na unutarnje podieljenje šuma, tim više valja kod podieljenja šume u odjele (okružja) paziti na stojbinske prilike i to na važna dva stojbinska faktora : na tlo i ekspoziciju. Gdje ne ima velikih razlika u tlu, pazi se u brdovitim predjelima mnogo na ekspoziciju. Tako neka se po mogućnosti nastoji, da ne bude primjerice pojedini odjel s južne strane brda segnuo i preko vrha brda na sjevernu stranu istoga ili obratno. To bi se lahko dogoditi moglo kad bi provadjali unutarnje podieljenje za brdsku šumu samo pomoćju katastralnih karta, neznajuć gdje su vrhovi, sljemena i drage, kako se je to |