DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 62 — vije vrieme izlučivati posebne sjekorede. U prvim poglavito s toga, da se na rubovima sjekoreda razvije snažno stabalje, koje će moći odoljeti udarcu vjetra, ma da se i posieku sastojine bližeg sjekoreda, koje su do sele sastojine ovog sjekoreda od navale vjetra štitile: u drugim naročito zbog toga, da se omogući sječu prenositi iz jednog kraja šume u drugi, a i mjesto jedne sječine u šumi voditi i po dvie ili više sječina istodobno ili izmjenice. Sjekoredi nisu dakle drugo nego dielovi šuma u kojima sječa u jednom smjeru teče. Sjekoreda ima razne veličine. Mali sjekoredi obuhvaćaju samo po 2 — 3 odjela. Najmanji sjekored mogo bi se sastojati samo od jednog odjela. Najveći sjekored bio bi onaj u kojemu bi bilo toliko sječina, koliko je u obhodnji godina. Ovake sjekorede zovu podpunimi sjekoredi. Velika prednost podieljenja šume u sjekorede sastoji i za nizinske šume u tom, što se moŽ9 sječa istodobno, ako je od nužde, voditi i na više mjesta u jednoj gospod. jedinici; ali ako te nužde ne ima ili je ne stane, koncentrirati u jednom sjekoredu. Prvo omogućuje to, da se ne mora predugo otezati sječom sastojina, koje su za sjeČu ziele, a nalaze se na više mjesta po cieloj šumi (gosp. jedinici) raztrešene; time omogućuje se sjeći pojedine sastojine u najprikladnijoj dobi, dakle se utire put pravom »sastojinskom gospodarenju", pak s toga Judeichova metoda uredjenja osobitu pomnju posvećuje podieljenju suma u sjekorede. Drugi slučaj, kad ])i naime trebalo sječu opet koncentrirati na jednom mjestu, mogao bi u praksi nastupiti, kad bi se primjerice u jednoj gospod. jedinici u koju su ušumljena 2—3 sela, u početku vodile 2—3 sječine svaka što bliže dotičnom selu; kasnije kad bi se obje ili sve tri sječine od sela udaljile, mogla bi se sječina koncentrirati u sredini šume, a u jednom sjekoredu, na kojoj bi sječini sada i sva tri sela participirati mogla, a da bi gotovo svima jedaako daleko bilo ići po drva. Danas se u tom pogledu češće grieši, te mnogo puta moraju ljudi iz sela A. i B. ići u sječinu blizu sela C, kasnije opet sela B. i C. možda u sječinu, koja je |