DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 64 —


ljenju šuma posvećuje se kod uredjivanja šuma osobita pomnja,
pače muogi drže ovo, a ne opredjeljivanje god. etata, najvažnijim
podom olco uredjenja šuma. Prof. I. Partaš.


Pripomenci k naredbi o sastavku gosp. osnova
za šume podvrgnute osob. javn. nadzoru.


Piše Viiiiu DojkOTi<5, kr. šum. nadzornik u miru.


»Die gute Einrichtimg eines
Waldes ist gew6hnlich viel \vichtiger,
als đessen Ertragsbestimmung
«. H. Cotta.


1 znanost te nauka žive. Ona žive preko svojih predstavnika,
predavača. A pošto se ljudske generacije usljed svog porastka
i razvijaju, to je jasno, da se i nauka tim evolucijam
prilagodjuje. To mienjanje, razvijanje, koje se obavlja u granicama
temeljnih zasada same nauke, zovemo napredkom. Cesto
puti su promjene u zasadama jedne nauke toli znatne, da nove
spoznaje jedva pridrže stare okvire, dočim sama sućnost znanstvene
istine dobije sasma novo lice. Ovakove promjene snažna
je da izvede ona novija škola, koja je refleksivnim iztraživanjem,
iztraživanjem posljedaka, djelovanje staze nauke umjela kritički
obraditi, ter temeljem pozitivnih pomoćnih znanostih znala
si za svoju novu dogmatičnu tvrdnju pribrati stranom neoborivih
zasada, stranom umjela nove principe zaodjeti u toli uvjerenja-
punu formu, da nam isti lahko prelaze u krv ter postanu
našom duševnom svojinom i onda, kad im se u prvom
početku, već po zakonima prirođjenog nam konservatizma, donjekle
i opiremo.


To opiranje biva sve to slabije u onoga, koj zanimajuć se
za stanovitu partiju znanosti ili stručne svoje nauke, njen
razvoj u svakdanjoj literaturi živo prati, ter s tim razvojem
usporedo koraca. U takovog čitatelja preljevaju se prelazi i posljedci
znanstvenih razvoja poput male doze otrova tako, da
on, preradiv u sebi kritički znanstvene temelje novog smjera




ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 65 —


stanovite discipline, na podlozi starih razpoloživih zidina svoga
umjeća, lahkodom recipira znanstvenu novotariju, ter i nehotice
postaje njezinim sljednikom. Upravo u tom intelektuelnom usavršivanju,
mora da leži ambicija ozbiljnog stručara. S druge
strane podjeljuje trajno zanimanje stručnom literaturom i marljivo
nadopuujivanje ovog što je jednom u školi učeno, u praktičnom
životu stručaru onu sjegurnost i onaj mir u izvedbi
postavljenih mu zadataka, koji su u prvom redu potrebni, da
uspješno riešenje zadatka zajamče.


Obćem razvoju znanostih nije se mogla oteti niti šumarska
nauka, a naročito je pri kraju prošlog stoljeda nadopunjena
— da skoro na novo obradjena jedna od interesantnijih
njenih grana, nauka o uredjenju šuma.


Prvi početci uredjenja suma težili su za osjeguranjem potrajnog
užitka. Ovu brigu rodio je strah, da ne bi pomanjkalo
drva. Postavljeni cilj nastojalo se je postići u prvom početku
metodom razšestarenja, koja bje u 14. vijeku za
vedena u Erfurtskoj gradskoj šumi, ter koju je godine 1669.
propisao u Francezkoj za srednje i niske šume kralj Ljudevit


XIV. U prvoj polovici osamnajstog stoljeda — do koje dobe
šumari jošte nisu znali da ustanove zalihu i prirast — odredio
je Fridrik Veliki (g. 1740.) da se neuredna preborna
sječ a imade privesti na toliko u uredniji oblik, što će se za
buduće imati prebirati ne po čitavoj šumi, već samo u stanovitim
glavnim djelovima i u opredieljenom nizu godina. ISle
ima dvojbe da se u tim načelima imade potražiti početak zavedenja
sječinskog prebornog gospodarenja.
U drugoj polovici 18. vijeka odpočeli su ustanovljivati
prihod pomoćju računa o gromadnim i prirastnim zalihama.
Zametke gromadnog razdobnog razdelenja nalazimo u
metodi Beckmanovoj, objavljenoj god. 1759. koju je kašnje
nadopunio G. L. Hartig. Potonji podielio je obhodnju u razdobja,
u koja je razvrstao sastojine sa jednakimi ili postupnimi
gromadami. God. 1819. odredjena bje ta metoda kao temelj
za uredjenje šuma u Pruskoj.




ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 66 —


Dvorskim komorskim dekretom od 12. srpnja 1788. izdao
je car Josip II. načelni propis, na temelju kojega se u buduće
imadu rješavati pitanja o računanju vriednosti
šuma. Istom nakon više desetaka godina poprimljen bje taj
propis i za ustanovljenje tvarnog prihoda (dakle
za uredjenje) šuma*. Krstili ga: »austrijskom kameralnom
taksom«. Ona je postala majkom svih ostalih normalno-zališnih
metoda kao što su kašnje iz nje rodili se: Hundeshagenov
"[]%, Karlova metoda, Heverova i t. d, Pogrieška svih ovih
metoda ležala je u tome, što su sve išle samo za tim, da računičnim
putem ustanove godišnji prihod (etat). dočim su se
premalo obazirale na sječni poredak.


Sve te metode oslanjale su se na prirastne funkcije. Pošto
je ali baratanje sa prirastima dosta nesjegurno, to su stali
njeki stručnjaci opeta posizati za sigurnijim čimbenikom u uredjajne
svote — za ploštinom. Spajali su ploštine i drvne gromade.
Tako postane razdobno razdielenje polag
plohe i kombinovano razdielenje. H. Cotta je
osobito obradio prvi način uredjenja.


Dok su u razšestarenju godišnje sjeČine, razdieljene na pojedine
godine: svedene su one kod plošnog razdob. razdjelenja
na pojedina razdobja. U kombinovanom razdob. razdielenju
povedena bje briga ne samo o razdobnim ploštinama, već i o
razdobn. razdielenju drvnih gromada. Ova uredjajna metoda
jest veoma razprostranjena, njena uporaba održala se je i do
danas, a poglavito zato, jer se je ona kod razdobn. razdjelenja
drvnih gromada sve to više obazirala na stanje pojedinih
s a s t o j i n a dakle i na sjeČinski poredak.


Kombinovano razdobno razdielenje naučilo je medjutim
tečajem vremena sastavitelje i provadjače, da se naposebni gospodarstveni
propisi i ustanovljenja godišnjih prihoda za
vrieme ciele jedne obhodnje nepromjeni održati
ne dadu.


* Zur Geachichte der Cameral-Taxations-Methode. Von Jochann Newald. Wien
1881. — for. 75 nč.


ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 67 —


Metode razdobnih razdielenja doživjele su znatno ujednostručenje
oko 1820. god., kadno su odpočeli napoBebna ustanovljenja
sječnih prihoda obračunavati samo za prvo razdobje,
dočim su ostala razdobja svotno kontirana. Usuprot svega toga
podržavale su te metode dvie pogrieške: njihovi sjekoredi preveliki
su (osobito za šume cetinjaste), a šumsko razdielenje preumjetno
je, samom šumištu premalo prilagodjeno.


No i tomu bje doskočeno. Godine 1848. razvila se je u
Saskoj iz komb. razdobn. razdielenja metoda dobnih razreda,
koja je u savezu sa naukom o čistom prihod
u šum a zadotjeranje 5>sastojinskoggospodarenja« odlučnom
postala.


Ne smijemo se čuditi, ako su na temelju starijih uredjajnih
metoda, koje su bile pune tako bitnih manjkavostih, sastavljene
gospodarstvene osnove doskora preradjivane, jer svrham
svojim odgovarale nisu. Iz dva razloga nismo ali ni ovlašteni,
da se na te sastavljače porugami nabacujemo. Prije svega
manjkalo je njima izkustvo, kako da se zadatak bolje rieši,
a drugo: na njihovim neuspjesima učismo se mi mladji*.


Da su mladji crpili korist iz griešaka starijih, svjedoče
nam dva, u novijoj šumarskoj znanosti blistajuća se imena:


M. Pressler, koj je ukalupio načela o gospodarenju financialno
m na temelju nauke o čistom prihodu, i Dr. F.
Judeich, koj je nauku o uredjenju šuma osnovao n a nače lima
sastojinskog gospodarenja.
Pod pritiskom znanstvenih zasada tih dvajuh učenjaka,
razvila se je i novija šumsko-uredjajna nauka. Teoretičn o
jedna te ista i jedinstvena je, koli na saskoj akademiji u Tharandu,
toli i na visokoj školi u Beču. Sljedeća su temeljna
načela na kojima se imade urediti šumsko gospodarenje po
propisima sastojinskog gospodarenja.


a) samu šumu valja urediti, to jest unutarnje uredjenje
provesti u nacrtu i u naravi obzirom na položajne njene prilike;
uredjajne razrede, glavne odiele, sjekorede i odsjeke tako


* Dr. Neumeister: Die Forsteinrichtung der Zukunft str. 3.


ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 18     <-- 18 -->        PDF

- 68 —
izlučiti i označiti, da je budući poredak gospodarenja pregledno


i trajno zajamčen; ,


b) obhodnju valja ustanoviti na temelju postotaka zre


losti uz oslon na rente tla raznih dobnih razreda, čime je osje


gurano čistoprihodno načelo uporabe;


c) same sastojine valja k uporabi propisati na temelju


stanja skrižaljke dobnih razreda, stanja i odnošaja samih sa


stojina, čime je u savezu sa radovi pod a) osjegurano gibivo


sastojinsko gospodarenje;


d) propisi uredjajnog elaborata i ustanovljenja god. prihoda
imadu se protezati samo na prvo desetgodišnje razdobje,
nakon kojega imade sljediti revizija osnove i novosastavak
onih dielova na temelju kojih se imade godišnji prihod za
daljnih, drugih deset godina ustanoviti.


Praktičn a aplikacija te teoretske nauke jest za sada
različna. Doslovno kako je gore opisana provedena je u Saskoj,
A da bude tako u obće provadjana i u buduće želi, nauča i
obrazlaže dr. M. Neumeister, nekadanji djak i nasljednik na
Judeichovoj stolici, u svojoj brošuri: »Die Forsteinrichtung
der Zukunft«. Dresden 1900. K. 40 fil. koju je napisao u
formi uredjajnog naputka.


Već u Austriji nalazimo da se načela čistoprihodnog sastojinskog
gospodarenja do skrajnosti u praksi provela nisu.
To uvjetuje stanje i svrha gospodarenja u državnim austrijskim
šumama. Taj — recimo konservativni gospodarstveni princip,
a naročito zadatak, da se u državnim šumama ne gospodari
samo obzirom na najvišje ukamadenje, već i obzirom na uzgoj
sortimenata kakovih pojedine industrialne i obrtne grane potrebuju
(dakle najjačih), razlogom je, što se je kod uredjenja
austrijskih državnih šuma, pridržav i provev načelo čistoprihodnog
sastojinskog gospodarenja, isto ipak prilagodilo postojećim
gospodarstvenim prilikama. Kod te odluke sudjelovao je
na najodlučniji način profesor na bečkoj vis. školi. A, v. Guttenberg.


Kad je naime vrhovna uprava austrijskih državnih šuma
poradila o tome, da podav računa najnovijem razvoju i stanju




ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 69 —


šumsko-uredjajne nauke, izradi za uredjenje svojih šuma novi
naputak, tad je pozvala i rečenog profesora, da joj o stvari
podade svoje strukovno mnienje. Prof. Gutteuberg odazvao se
je tom zadatku knjižicom: »Die Forstbetriebseinrichtung nach
ihren gegenwartigen Aufgabeu und Zielen«. Wien 1896.
1 for. 40 nov. koju uz onu Neumeisterovu sudrugovom, koji
će se imati baviti sastavkom gospod. osnova i programa za
šume stojede pod os. jav. nadzorom, najtoplije preporučujem,
posto će jedna i druga puno doprinieti za razumjevanje sada
izdane vladine uredjajne naredbe i uredjajnog naputka.


Predaleko bi me odvelo da sada razpredem na koliko se
je austrijska vrhovna šumska uprava Guttenbergovimi nazori
poslužila. Koga to potanko zanima, toga upućujem na: »Instruction
fiir die Begrenzung, Vermessung ´und Betriebseinrichtung
der osterr: Staats- und Fondsforste«. Wien 1901.
5 K. 55 fil. koje djelo jest, sa malimi iznimkami i njekimi
načelnimi promjenami služilo i šumarskom odsjeku kao podloga
za izradbu i izdanje njegovog uredjajnog naputka. (Znamo
da nije. Uredn.) Njeke stavke, kako to drugačije niti moguće
nije, sasma su iz gornje »Instrukcije« preradjene i prevedene.


Za razliku izmedju čistoprihodne uredjajne metode i one
koju je austrijska šumska uprava poprimila i zavela za državne
šume, navesti ću samo to:


a) da austrijski uredjajni naputak obhodnju u načelu
ustanovljuje po financialnih principih sam o onda , kad
ne ima bitnih razloga za pridržanje dosadanjeg, a aaročito visokog
uporabnog doba; u protivnom slučaju jest ovo mjerodavno
za užitak a ne obhodnja;


b) da se u uredjajnoj osnovi osjegurava uporaba ploština
samo za prve dvije periode, a drvne gromade da ustanovljuje
samo za prva dva desetgodišta jednog gospod. razdobja.


Naš uredjajni naputak pododmaknuo se je donjekle i od
tih bitnih načela. Po svoj prilici zato: što se sa sumarni na
koje se taj naš naputak imade protezati, ako i konservativno,
ipak imade gledom na etat gospodariti jednako i potrajno.


6




ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 70 —


Zato je on napustio načelno ustanovljenje obhodnje po
načelu čistoprihodnom, ter propisao njeno ustanovljenje putem
analitičnim. (§ 28.) ;


d) a propisao sastavak uredjajne odnosno obde porabne
osnove za prva tri gospodarstvena razdobja, ter odredio i ustanovljenje
drvne gromade za sljedeća tri gospod. razdoja obhodnje
(§ 28.).


Tim prilagodjenjem svojim napustio je naš naputak najmodernije
danas uredjajno stanovište, jer je držao, da se šume
naših zem. zajednica ne imadu uredjivati i upotrebljivati samo
u tu svrhu, da u njima poslujuće glavnice podadu što moguće
višje ukamaćenje, nego da se imadu iste brinuti u prvom redu
za potrajno, a u drugom tek redu za što moguće jednako ili
barem izjednačeno podmirenje ovlašteničkih potreba.


Kad sam gore istaknuo da je naš naputak izradjen jakim
oslonom na naputak izdan za austrijske državne šume, onda
sam time a priori ustanoviti htio, da se isti nalazi na visini
današnje uredjajne prakse. Nješto drugoga od njega niti očekivati
smjeli nismo.


No ako usuprot toga nanas već u njemu nisu po našem
mnienju najsretnije riešena sva pitanja zasjecajuća u uredjajno
poslovanje, barem ne prema našim okolnostima, to tu okolnost
pripisujem sistemu samoga uredjenja, s kojega se je pri sastavku
naputka polazilo. Sam naputak pisan je za gotove taksatore,
kao sbirk a načel a po kojima samo uredjenje šuma
provesti valja, a nije izradjen u onom naputnom detailu, koj
je i te kako potrieban onim sastavljačima gospod. osnova, koji
će se tim poslom u većem broju po prvi put u svojoj praksi
baviti morati.


Upravo pomanjkanje tog detaila biti će krivim, što će
uniformitet izradkom manjkati, što se radnje odmah u početku
potrebnom izcrpivošću obavljati moći ne će, što će preizpitanje
i odobrenje izradaka nailaziti na potežkoće — jer na nesuglasice
mnienja i nazora. Ne ima dvojbe, da će o svakom § naputka
sljediti tečajem vremena po više normativnih naredaba,




ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 71 —


što brzom i jednoličaom radnom posljeđku na uhar služiti ne
će. Tomu se je ali bilo dalo predusresti, da je naputak u
sitnije obradjen. Osvrnuti ću se jošte kašnje na one potankosti
za koje držim, da je šteta što sada već u naputku pri njegovom
prvom izdanja sadržane nisu. {Istina je, da ne li bilo sgorega,
da je naš naputak u đetailima potanje izradjen, nu od prieke to potrebe
nije, jer se ne predpostavlja, da će šume uredjivati empirici
već ljudi, koji su nauku o uredjenju proučili. Ured.)


Daljnom maujkavošću uredjajnog naputka smatram okolnost,
što je u svakom paragrafu propisana rek bi samo mehanička
obava dotične vrsti uredjajnog posla, dočim manjka istodobno
i uputna obrazložba zašto se dotična odredba čini. Takove
obćenite upute potriebne su zato, da uredjajniku dozvole alternativni
postupak onda, kad mu se u uredjajnoj praksi pojavi
slučaj ili momenat za kojeg u samom naputku predviđjeno
nije. Naročito se je trebalo u naputku potanko izjaviti o budućim
gospodarstvenim ciljevom i to tolikom samostalnošću i odlučnošću,
da bi odatle uredjujuei kr. kot. šumar crpio sve podatke,
kojima bi u svrhubudućeguredjenja,predstavničtvu zajednice pojedi
nosti objasniti mogao. {Gornja naša opazka i za ovo vriedi. Ured.)


Sasma je izpravno uredjajni naputak kao metodu za uredjenje
zem. zajedničkih i sličnih im šuma, odabrao i kombinovao
razdobno razdjelenje ploha i drvnih gromada. Za osjeguranje
potrajnosti pri visokošumskom sječinskom gospodarenju,
metode, pružajuće boljih garancija, skoro i nemamo. Ali u provedbi
same metode, držim da naputak sretne ruke bio nije. Iz
dva razloga:


1. Što je gospodarstvena razdobja osnovao na predugi niz
godina sve po 20, mjesto na 10 godina. {20 god. periode za
naše dugačke ohhodnje držimo mnogo zgodnijima nego one 10-godišnje,
koje su u ostalom naputkom takodjer propisane. Uredn)
2. Što želi potrajnost užitaka osjegurati time, da uporabu
drvnih gromada propisuje za više nego za jedno gospod, razdobje,
tja za tri gospod. razdobja!
Sasma pogriešnime držim pako, što uredjajni naputak propisuje,
da se u obćoj porabnoj osnovi imadu gospod. razdobja




ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 72 —


za prvih 60 godina dotirati užitaimi ploštiaaaii, a za isto toliko
vrieme i propisati k uporabi privesti se imajuće drvne gromade.
Pogriešnim držim te odredbe ne samo zato, što današnja uredjajna
praksa stoji na stanovištu iskustva, da svi propisi
presižući gospodarstveno razdobje od 10 godina postaju već i
zato iluzorni, što je stvar revizije, koja se u prvom desetgodištu
preduzeti imade, da se ona o to pobrine, što i kako će
se već unutar sljedećeg desetgodišta imati postupati sa pojedinim
odjelom. Kad bi se dakle na propisih učinjenih već za
prve tri periode imalo čvrsto držati, tad bi revizije postale iluzornima.
Imadu li puko one svoju odlučujuću važnost — kao
što ju imadu, ter se upravo temeljnom renovacijom šumsko uredjajne
sgrade smatrati moraju, tad su propisi na tako duga
gospodarstvena razdobja bez prave svrhe. No upravo štetni su
takovi propisi ako uvažimo da šume zem, zajednica i sličnih
im kategorija imadu zadatak da potrebe ovlaštenika pokriju
potrajnim načinom uporabe. Potrajnost gospodarenja stoji
ali u uskom spoju sa ^jUormalnim stanjem! {Ta upravo zbog osjeguranja
što strošije potrajnosti uzimlju se u račun površine dojntane
II. eventual. III. periodi. Uredn.)


Uvažimo li od kojih sve faktora odvisi postignuće gornjeg
našeg gospodarstvenog ideala (potrajnost i jednakost užitaka),
tada će nam biti i jasno, da normalnog stanja šume postići
ne ćemo ako danas već stanovitomu odjelu propišemo: ti ćeš
doći do uporabe izmedju 55. i 60. godine računajuć od danas.


(Ta zar naš novi naputak takova šta saJitievaf! Uredn.)


Zar ću ja odjel propisan k uporabi u trećem gospod.
razdobju zaista smjeti pustiti da stoji donle, ako razaberem da
je obzirom na normalni sjekored tamo neumjestno propisan, ili
ako su se medjutira š njime sbile takove sastojinske ili stojbinske
promjene (vjetrolom, zareznici, opuzine itd), koje njegovu
sto raniju uporabu uvjetuju? Ne! — neću, ali zato neću
niti da težim za normalitetom u tom smislu, niti za jednakim
prihodom, već za postupnošću dobnih razreda, koju ću postići
gibivim sastojinskim gospodarenjem bez strogog>obzira na jednakost
prihoda.




ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 73 —


Rado ću priznati nastojanje uredjenog naputka, da osjegura
osim potrajnoga i jednak i godišnji prihod ovlaštenikom.
Držim ali istodobno pogriešim i nesliodnim, kad naputak to
nastoji postići tako, da u tu svrhu u račun povlaci dana3 već
i one drvne gromade, što će ih treće gospod. razdonje imati
istom za 65. — 60. godina od danas, i kad te računično sasma
nepouzdane podloge upotrebljuje za postignuće svog cilja. Takova
jednakost užitaka jest više no problematična (?) već i zato,
što popriečne priraste koji su za tu računičnu podlogu potriebni
valja vaditi iz skrižaljkah! [Naputak to ne veli. Uredn.)
Važnije jest po razložno šum. gospodarenje, da se uredjajnik
shodnim propisi pobrine oko tih sastojina do vriemena njihove
uporabe u smislu sastojinouzgojnom, no li u pogledu uredjajnom.
Kada će nastupiti aktuealna potreba, da se ta sastojina
sieče, o to neka se brine (ako ne nastupe još ranije im
obziri) — revizija, Uredjajnik imao bi da vodi poglavitu brigu
0 to, da ta sastojina do njene uporabe bude valjano čišćena,
proredjivana, ako je potriebno podsadjivana, da joj bude stojbina
očuvana od ološenja itd. — Tom zadatku koj je, valjano
i postojano provadjan, jedini u stanju da nam osjegura uzgoj
što vrijednijih sastojina, valjalo je kao važnijem dielu uredjajnih
propisa namjeniti u naputku što više pomnje — mješće
brige o sastojinama spadajućim u III. gospod. razdobje i o
vremenu njihove uporabe, do nastupa koje imadu da prosljede
dvie, eventualno i četiri revizije.


Kad nam je šuma pred nosom (?) zašto da si mi danas već
0 to glavu razbijamo, da onaj seljak u drugoj generaciji ne dobije
manje drva svake godine, no što mu ga je ljetos dobio
djed, kad ne imamo nikakovog sjegurnog instrumenta u rukuh
kojim bi mogli tu jednakost osjegurati? Pomislimo samo kako
će sastojine danas uvrštene u treće gospod. razdobje, usljed
tehnički izpravno provedenih proreda, za vrieme svoje uporabe
izgledati obzirom na uzgojenu drvnu gromadu, kakove će tamo
biti prirastne funkcije?


Po mom dakle mnienju trebalo bi se brinuti glede jednakosti
samo 0 to, da su barem unutar prvog desetgođišnjeg raz




ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 74 —


dobja prihodi pojednaki, a za buduće da ne imadu biti potrajni
i jednaki, ved potrajni i rastući, od razdobja do razdobja sve
to veći. Tad ćemo i mi kao šumari postići naš cilj obzirom na
postignuće normaliteta.


Zato bi valjalo barem u neabnormalnim slučajevima pri
ustanovljenju godišnjeg etata računati samo sa gromadami i
prirastom, koji su razpoloživi u odsjecima, na uporabu propisanima
samo u prvom gospodarstvenom razdobju.


Živo želim, da se gornja obrazložba i prigovor neposmotre
kao teoretska kaprica. Važnost zahtjeva za desetgodišnjim
gospod. razdobjem mora se podati zato, što se samo uvaženjem
takove dobne razlike dade postići skora i brza postupnost
dobnih razreda, i što se samo na taj način unutar jednog
sjekoreda čim manje „žrtava" doprinjeti mora u svrhu pravodobnog
privedenja stanovite sastojine k sieku. Konačno je taj
zahtjev pri budućim niskim obhodnjam, kakove će se za naše
obć. šume uvesti morati (po 60—70—80 god.), sasma opravdan,
jer dozvoljava veći elasticitet i pomnije kontiranje periode, a
brži i laglji priegled o stanju i razmjerju dobnih razreda.


Za utvrdjenje gornjih mojih nazora pozvati ću se na Wiirtemberžane,
od kojih sam u svoje vrieme i osnovu zakona od


26. ožujka 1894. recipirao i prema našim odnosajima obradio.
„Es ist noch besonders darauf aufmerksam zu machen, dass
d ie Ausgleichung der Ertrage des zweiten Jahrzent
s un d de r nachstfolgende n Periode n bei der
Aufstellung des Hauptnutzungsplanes grundsatzlic h zu
unterlasse n ist. Die Ertrage sind vielmehr ganz so wie


der vorliegende Einrichtungsplan es verlangt in die Perioden
einzustellen".´^ {Ovo su samo glasovi pojedinaca u TVilrttembergu, koji
su proti ovoj metodi uredjenja šuma, koja je našim novim naputkom
propisana, a do sele običajna u Wurttemhergu. G. kritičar sad opet
nije prijatelj „komhinovanog razšestarenja«. — koje na str. 71. hvali i
preporučuje — prem je ova metoda malom iznimkom vladajuća


* Die Forstlichen Verchiiltnisse Wurttembergs. Stuttgart 1880. 4 for. 21 nvć
str. 215.


ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 75 —


metoda uredjenja šuma u Njemačkoj; Saksonska i donekle Badenska
te su iznimke. Uredn.)


Daljni moj načelni prigovor odnosi se na uporabu i vrst prirasta,
kako ga naš uredjajni naputak propisuje. On slovi o
uporabi popriečnog prirasta pri ustanovljenju uporabnih
drvnih gromada. — Sa popriečnim prirastom se´željena točnost pri
ustanovljenju drvnih gromada postići dati ne de. Zašto ? Zato: jer
je on pri starim sastojinama veoma nizak {to ne stoji. Ur.)^ dočim se
za mladje sastojine, razvrstane u kasnijim periodama, potriebnom
preciznošću ustanoviti ne može, pošto se iz premladih
sastojina deducirati mora, kojih je gromadni porast do njihove
^ječive dobe ali vanredno promjenljiv, a prikladan da se razumnim
proredjenjem osobito umnoži. Zato će i faktični etati
stajati u znatnoj oprieci 8 procjenom. Valjalo je stoga pritegnuti
k ustanovljenju drvnih gromada, osobito onih za prvo
gospod. razdobje, u kojemu će k uporabi predvidno doći starije
razpoložive drvne gromade prirastni postotak (možda po
vrlo spretnoj formuli; lOO X Svot. 4/n.d: Svot. d^*, {Ovoj se formuli
s pravom prigovara da je netočna. Ured.) ili na koliko bi
pri tome imale sudjelovati mladje sastojine, tekuć i prirast .
Sa uporabom tih obijuh (?) prirasta bih bi se malo dalje odaljili
od šablone, a svakako se više približili istini, no ćemo to postići
sa popriečnim prirastom. — Da moja reklamacija za uporabom
prirastnog postotka nije izlišna dokazuje okolnost: što
popriečni prirast jošte uvjek onda raste kad je P7o veći od
´""/a, dočim pada u protivnom slučaju.** Da je našim uredjajnikom
novim naputkom naloženo bilo, da se imadu baviti iztraživanjem
P"/o, ter ga sravnivati sa gornjim čimbenikom, tad bi
se pri kontiranja pojedinih dobnih razreda sa sastojinama, sječni
poredak istih bio mogao apodiktični — pri inače jednakim
odnošajima — za pojedinu sastojinu odrediti, dočim će danas
osuda sastojine na sikiru odvisiti lih od dobe godina bez obzira
na njezine prirastne funkcije, (?!) te će sasma bez kontrole ležati u


* Die Forstabschatzung. Dr. B. Borggreve. Berlin 1888. 7 for. 70 n. str. 34.
** Die Forsteinrichtung. Dr. F. Juđeich. Dresđen 1884. str. 20.


ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 76 —


rukuli uredjajaikovih poredak, kojim će pojedine sastojine dolaziti
k izsjeku. Držim, da je taj prigovor toli temeljit, da de
se pri novoredakciji uredjajnog naputka Bvakako (?) uvažiti moći.
Medjutim je propis popriečnog prirasta i opet samo posljedak
sistema, na kojemu je sam uredjajni naputak osnovan. Cim se
je on odlučio za uvaženje kasnijih dobnih razreda i čim je nje
povukao u kombinaciju za ustanovljenje drvnih gromada, morao
je iz te pogrieške prieči i u drugu, ter upotriebiti i popriečni
prirast, pošto bi inače taksatorsko poslovanje sa ustanovljenjem
dvajuh vrsti prirasta, i ustanovljenjem tekućeg i za II. ter


III. gospod. razdobje, znatno proširio bio. (Bačunanje je s popriečnim
prirastom najjednostavnije i sa ovu praktičnu svrhu najbolje,
a stavljeni prigovor čini na nas dojam, da je stavljen samo s razloga
da bude jedan više, po gotovo ako se uzmu u obzir silne
šumske štete koje se kod nas prave. Uredn.)
Razliku izmedju gospod. osnove i gospod. programa učinio
je uredjajni naputak ovisnim od plošdne (§ 2.) opredjeliv, da
se program imade sastaviti onda, ako šumska ploština ne ima
više od 100 jutara. Ja tu razliku ne držim sretnom zato, jer
okolnost da li se imadu subtilniji, precizniji uredjajni i taksatorski
poslovi u jednoj šumi obaviti, ne može ovisiti od ploštine,
pošto razlika u ploštini uvjetuje samo to jedno, da li će
ti poslovi dulje vremena trajati, ili se u kraće vrieme obaviti
moći.


Različite stojbinske dobrote, više vrsti uzgoja, više i različitih
vrstih drveća, ter razni likost njihove smjese (u doljnem
pojasu čista bukva — sječinsko gospodarenje, u gornjem pojasu
jela i bukva — sječinsko preborno gospodarenje) dakleviše uredjajnih raznda su faktori, koji iziskuju precizne i obsežnije
predradnje, komplicirniraniji način ustanovljenja etata,
dakle i biraniji izradak: gospodarstvenu osnovu. Zato je valjalo
reći: gospodarstveni program imade se sastaviti bez obzira na
ploštinu za onu gospod. jedinicu, u kojoj vlada samo jedna
vrst uzgoja i jedan uredjajni razred. Pri takovoj definiciji koja
već sama po sebi opredjeluje jednostavnost gospodarstvenih od




ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 77 —


nošaja, valjalo je za sastavak gospodarstvenih programa u ure


djajnom naputku činiti precizne odredbe. Naročito je valjalo
zahtje vati bezuvjetno i u svaku cienu:


a) uredjajno razdieljenje vani u naravi i u nacrtu, te


b) jednostavni, brzi i jeftini način ustanovljenja drvnih
gromada i etata, kao što ga je primjerice označio L. Hufnagel
u svojoj brošuri »DieBetriebseinrichtungin kleinen Waldern. Prag
1897. — for. 72 nvč. {Za neke slučajeve nije ova metoda zgodna. Ured.)


Na taj način bi se bila precizirala razlika izmedju gospod.
osnove i programa, predusrelo bi se raznim neodlučnostim sastavit
eljevim, a prištedilo bi se bilo uredjajnom naputku, da
dok definira radnje koje se za gospod. program izvesti moraju,
ved dozvoljava i treću vrst uredjajnog elaborata: »uredjajni
zapisnik«, dok istodobno §§. 52. i 53. dopušta jošte moguće
odstupe i od gospod. osnove i od gospod. programa kao i od
uredjajnog zapisnika — pa stavlja u izgled i povoljni način
uredjenja — pri osobitih okolnostih. Te neodlučnosti i ti ,Hinterthiirli"
ne stoje u skladu sa onom preciznošću i ozbiljnošću,
koja je potriebna takovim stručno-tehničkim odredbam.


Kako je uredjajni naputak sada obradjen, to on glavnu
važnost postavlja samo na vanjsko uredjenje šuma i na ustanovljenje
potrajnog i jednakog, što većeg prihoda. Što je glavno:
cilj i svi´hu budućeg uredjenja riešio je obćenito držanim teoremom
samo u šest redaka § 14 , a da se na promjenu vrsti
drveća osvrnuo nije, dok je pretvorbe vrstih uzgoja u § 35.
samo svotno obradio. Dočim ću se na one potonje svojedobno
posebno navratiti, držim za potrebno da sada već istaknem,
da je uredjajni naputak sadanjim svojim sadržajem samo polovicu
svojeg zadatka riešio, jer se na promjenu vrstih drva i
osjeguranje gospodarstvenih napremica pojedinih zem. zajednica,
niti načelno osvrnuo nije. (J naše je mnienje, da bi shodno bilo
Je ovomu naputku izdati još poseban komentar, kojim bi se pojedine
točke naputka još potanje protumačile i pojedinimi primjeri
objasnile. Uredn.)


Veći i pretežiti dio naših obćinskih suma leži na brdima
i u gorju, pa je obrašten s nješto kitnjaka i jele, ali s puno




ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 78 bukve.
Dok pred bukvom duboko skidam kapu obzirom na
njezina eminentna svojstva, kojima podržaje i umnaža stojbinsku
dobrotu to ne mogu dopustiti, da imade svrha uredjenja
budućeg gospodarenja biti ta, da ovlaštenikom osjeguramo samo
što potrajniji i što vedi godišnji etat na bukovom ogriovnom
drvu. Jok! to samo svrha uredjenju biti ne može, ved
ona ima idi za tim: da osjegurav mu taj godišnji prihod iz
sadanjih zaliha, istodobno za buduće uzgojimo tvarno što gromadnije,
a novčano što vrijednije sastojine. Zato bi imala biti
jedna od glavnih dužnostih kr. kot. šumara, da prigodom sastavka
uredjajnog izradka sva važnost istoga osloni na pretvorbu
bukovih čistih sastojina u mješovite, ter da zavev što
je mogude više čistosječinsko gospodarenje (što je pri zavedenju
odviše malih sjekoreda bez svake zaprieke i straha mogude i
dopustivo), posječene sjedine na umjetni način ošumi, svagdje
gdje to samo stojbina iole dopušta ponajprije hrastom kitnjakom,
a gdje to ne ide, tamo biljkami javorovimi i jasenovimi.
Omorike ne zagovaram, no gdje mora biti, neka je metne kad
ničesa boljega ne ima, ali nikada na sjeverno-istoČnu nezaštićenu
stranu, jer de je tamo inje i mokri snjeg redovito polamati.
Potriebna li je gdjegod četinjača, to na sjevernih ekspozieijah
ne treba zaboraviti na ariž, a želi li se odabrati četinjača
koja je osobito odporna proti snjegolomu, tad treba zavesti
borovac (Pinus strobus) koj se osim tog dobrog svojstva jošte
odlikuje i time, da po jutru producira drvnu gromadu od 700 m^
Presadi li uredjajnik svojom odredbom na jutro 2—3000 hrastovih,
kestenovih, javorovih ili jasenovih biljka — spasiti de
si dušu, a ovjekovječiti si uspomenu. Dok se danas loco kolodvor,
na odaljenost od 16—20 kilometara, uz veoma nepovoljne
izvozne prilike za kub. metar tvorivog javorovog i jasenovog
drva postizava 26—30 kruna, postigne se za kub. metar bukovine
u najpovoljnijem slučaju, a uz iste prilike 4—5 kruna.


— Kolika li je to narodno-gospodarstvena vriednostna razlika ?
Medjutim se ne trebamo bojati, da demo tim postupkom bukvu
izkorjeniti. Uz okolnost, što si je ona ved tečajem stotina go


ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 79 —


dina (u vlast. Ivanopoljskoj sumi kod Daruvara, brojio sam
na panju jedne bukve, pokalane na krovne daske 327 godova)
svoju stojbinu popravljala, sto je u debeloj naslagi njenog humusa
puno sakrivenog sjemena, koje de nidi, čim samo zraksvjetlo do njeg dopru, zadati de nam ona kod čišdenja i proreda
dosta brige i boja, da novim našim gojencima u zametnutoj
borbi život i porast osjeguramo. Takovi i slični imadu
da budu ciljevi bududega uredjenja naših obd. šuma. Medjutim
de pri uredjenju šumskog gospodarstva imati uredjajnik jošte
paziti i na to, da tim uredjenjem ne povriedi jur postojeće
gospod. napremice zem. zajednice, a poraditi o tome, da takve
ondje, gdje su prilike zato povoljne, zavede. Ondje gdje su jur
osnovane na šumskom zemljištu livade ili oranice zato, da zem.
zajednica iz njihovog prihoda podmiri svoje gospodarstvene
potrebe, nije smjeti iste povuci u ogojnu osnovu. Ne samo zato
što to brani razlika izmedju budude šumske rente i sadanjeg
godišnjeg prihoda, ved i zato: što ovlaštenik nikako uvidjeti
mogao ne bi, da bi takav postupak stežudi ga u njegovom
ekonomskom razvoju, išao njemu u prilog. S druge opeta
strane valja nastojati tom prilikom da se ondje, gdje su okolnosti
tomu sklone, zavede prelazno poljsko gospodarenje (Podravina,
Zagorje, Njemački naseljenici u Slavoniji itd.), i da


se tako podigne prihod od tla, pribave troškovi za upravu,
uredjenje, ogoj.


Taj dio gospodarstvene politike spadati de uvjek na kr.
kot. šumara, a čim ee on više uvažavati postojede ekonomske
prilike zajedničara, ter čim de više unapredjivati njihovo gospodarstveno
stanje, tim de im biti neobhodnije potreban, na toliko
de se oni radje, spremnije priviknuti novom stanju stvari. Pokraj
svega toga ali neka je u dvojem nepopustiv i dosljedan :
u čuvanju postojećeg dobra, i u neumitnoj pomladnji svakog
praznog a prikladnog mjesta. Nadalje neka kr. kot šumar pri
uredjenju svagda uvaži gospodarstvene prilike i potrebe ovlaštenika.
Gdje su vinorodni krajevi, a ovlaštenici žele i trebaju
kolja, neka im uredi jedan i potrebni dio šumskog posjeda kao




ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 30     <-- 30 -->        PDF

- 80


uzgoj nizke šume za kolosjek; gdje ima kestenovine, neka nekoliko
jutara izluči za štaparenje ili jako kolje za amerikansku
lozu itd. — Sjek na glavu, okresno gospodarenje, stelarenje,
sve neka se uvaži kad to gospod. odnošaji ovlaštenika zahtjevaju.
Cilj i svrha gospodarenju neka se sastoje u tome, da se
uredjajni propisi elastično prislone i priviQU gospodarstvenim
potrebam i napremicam ovlašteničkim. Tad će takovi propisi
doživjeti i preživjeti i više revizija, dočim će u protivnom slučaju
odmah nakon odobrenja pri prvoj svojoj provedbi naidi
na odpor.


Ono što je u uredjajnom elaboratu dobra, živjeti će i dulje
od 10 godina — pa će zato takav elaborat biti brzo i lahko
revidiran. Zašto da se ono što je neshodna povlači i potuca po
propisima dvadesetak godina, kad time samo prieči da se provede
ono što je bolje od lošega? Zašto obična, zašto glavna
revizija? kad ima jednoj i drugoj biti svrha samo ta jedina,
da uredjajne propise podrži i provede, ili na koliko to nisu


— da ih boljima izmjeni. Taj dio odredaba uredjajnog naputka
ne dade se ničim opravdati. Niti time što se je on stavio na
temelj dvadeset godišnjih uporabnih razdobja. Kad je već svako
razdobje rastvorio u dvie desetgodišnje uporabne poluperiode,
tad je mirne duše mogao propisati i provedbu desetgodišnje
revizije. (Ovomu se prigovoru doista čuditi moramo — ta u naputku
su naročito desetgodišnje revisije propisane. Uredn.) Pitanje
0 troškovima nije tuj biti moglo mjerodavnim, jer će isti biti
ovako veći, no da se stvar u svakom desetgodištu odmah temeljito
uredi. Pri drugoj, trećoj revisiji bili bi isti minimalni, dočim
će se ovako isti razvlačiti na generacije. Danas se zahtjev
za provedbu što ranije, dakle detetgodišnje glavne revizije,
imade smatrati postulatom modernog uredjajnog principa. A
niti strah pred tim, da bi doba revisije mogla nastati prije,
nego li će uredjajni elaborati biti gotovi, nije smio uredjajni
naputak ponukati na zavedenje dvadesetsodišnjih glavnih revisija.
Držim i naputak i njegove intencije preozbiljnimi, a da
bi smio dozvoliti gornju predmnjevu. Ta u tom slučaju ne bi


ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 81 —


prva generacija, računajud ju od izdanja samoga zakona, u obće
prve revisije niti doživjela! Pa zato se čvrsto nadam, da de se
baš prva glavna revisija ved nakon prvoga desetgodišta provesti,
što će biti tim nuždnije, da se na taj način pribave podatci
i dokazala, kakovim je uspjehom sam uredjajni naputak
iza prvog desetgodišta rodio. Izpunjenje te moje želje držim
upravo u interesu i uredjajnih izradaka i uredjajnog naputka.
To bi bili — u hitnji pribrani — načelni prigovori ure


djajnom naputku.
A sada da jošte proberemo špecialne odredbe.
Sama provedbena naredba jest parafraza dotičnoga zakona,


pa se istoj — na koliko tumači taksativne odredbe samoga


zakona, obdenito prigovoriti ne može.
Na zadnju i predzadnju stavku §. 1. imao bih primjetiti


— k onomu što sam gore ved obdenito o gospod. programu
rekao —, da ni prometne ni položajne prilike na razliku izmedju
programa i osnove utjecati ne mogu. Ako su prometne prilike
nepovoljne, tad po svoj prilici uživanje šume miruje. {Za šume
za koje je ovaj naputak izdan sjegurno vriedi tvrdnja, da uživanje
šuma posvema nikada ne miruje; neki se užitci svakako
crpe, ako možda i ne u podpunom ohsegu u kojem bi se inače
crpsti htjeli i smjeli, te baš stog razloga valja gospodarenje urediti
jednostavnom osnovom t. j . programom. Uredn.) U tom slučaju
jest uporaba iste prekidna, pa se za nju ne ima nikakav
uredjajni propisnik izraditi, niti osnova niti program.* Na
tome ne mjenja ništa niti položaj šume. Ako li se, ili kad
se pako šuma privede k uporabi, tad se užitak iste imade
sistemizirati; osnovom pri kompliciranih, programom pri jednostavnih
uredjajnih prilika. Ova definicija odgovara — po mojem
nemjerodavnom mnienju puno bolje samom bivstvu stvari,
a nije onako zaporčana, ni zakukana, kao u naredbi samoj.
Dok propisi ustanova §§. 11. i 28. postoje, dotle im se
naravno kao oblastnim odredbam mora dati posluha, ter ih i


* Vidi stranu 81. Forstbetriebseinrichtung. Dr. F. Graner. Tubingen 1889.
4 for. 45 nvč.


ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 82 —


ovršavati. Drugo je ali, pa i dopustivo pitanje, da li su isti
na koliko se odnose na šume zaštitne i zabranite (§, 14. si. b
zakona) u zakonu i utemeljeni. Stavljanje šuma pod zabranu i
proglasi van je istih zaštitnimi, jest u smislu odnosnih propisa
š. z. akt eminentno šumsko-redarstvene naravi. Sama
zakonska odredba u §. 14. imade se čitati: Samo ustanove §.


1. ovoga zakona protežu se i na sljedeće šume: dakle samo
dužnost, da se sastavi gospodarstvena osnova za te šume. Interes
tog zakona odnositi će se glede šuma tih kategorija po
svoj prilici samo na toliko, što se one »ne smiju, da se opiru
zak. šumsko-redarstveuim propisom«, t. j . što se nadzorna vlast
imade brinuti o to, da se uporaba tih šuma osjegura onim
načinom sječe, koj je u š. z. (§. 6., 7., 19. i 20.) taksativno
propisan. Da se sada putem provedbene naredbe presiže i u
gospodarstveni dio uporabe tih šuma, uporaba vanrednog
prihoda ili predhvata bude istom odvisna od oblastne dozvole,
da se istoj eventualno imadu predlagati godišnji drvosječni i
ogojni predloži, da ona dakle iz naslova lih šumsko-redarstvenoga
presegne i u ekonomske prilike privatnog šumo-posjednika
— to se sve iz zakona, po mom mnienju, razabrati ne
dade, barem ne glede suma ovih kategorija. Moralne korporacije
— to je nješto drugog. Tamo vrhovni nadzor proizvire iz
materialne strane zakona, tamo je presentan interes vrhovnoga
nadzora i glede gospodarstvene recimo ekonomske
strane razpoložbe etatom. Ali ovdje, gdje je geneza prava vrhovnog
nadzora u šumsko-redarstvenoj strani pitanja, jedva
de se u praksi postulati naredbenih propisa i provesti dati.
Uzmimo samo slučaj iz prakse. Cielo gorje Ivanščice, od Očurskog
klanjca pa do Novogmarofa proglašeno je »en bloc" sumom
zaštitnicom, bez obzira na ekspoziciju, obrast, uporabu itd. —
Tuj imade na hiljade posjednika i vlastnika. Tuj se sječe drvo,
kolje, pase blago. Sada nastaje sasma ozbiljno pitanje: ili jest
ili nije cielo gorje Ivanščice šumom zaštitnom i to ne samo na
temelju oblastnog proglašenja nego i zaista. Molim liepo za
uputu, kako će u jestnom slučaju izgledati ovršba svih tih


ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 88 —


propisa prema tisućama onih seljaka posjednika, od kojih mnogi
danomice etat i prehvat iz svojih i tudjih šuma na ledjima i
ljeti i zimi nosaju? — Držim stoga, da je posjednik šume zaštitne
ili zabranite unutar desetgodišnje naposebne porabne
osnove sasma suveren obzirom na način i kvantum užitka, a
samo vezan na formu uporabe, pa da de se tečajem vremena
i to stanovište morati i u naredbenim propisima zauzeti.


U §. 13. naredbe učinjene su odredbe glede honoriranja šumarskog
stručnjaka za obavu radnja potrebnih u svrhu sastavka
gospod. osnove. Cim obava tih radnja spada medju »vanredne
poslove« stručnjaka, onda bi pravo i pravedno bilo, da je
opredieljen i onaj honorar, koj stručnjaka ide ne samo za izvanjske
radnje, ved i za samu izradbu osnove. U tu izradbu
imade uredjajnik da uloži sav svoj strukovni intelekt, a ne
ima raditi mehanično kao na aktu, kojeg pozivom na postojede
zak. ustanove riešava. I upravo zato, jer se ti izradci ne
imada obavljati po šabloni niti po kalupu, ide stručnjaka za
nje nagrada. Od odredaba, koje de on u osnovi učiniti, imati
de šumoposjednik da povlači s vremenom znatnih koristi. Propisi
glede ine vrsti uzgoja no je dosadanji, glede uzgoja inih
vrstih drveda, glede zavedenja progalnih sieka uplivajudih na
povoljni razvoj prirasta, odredba glede raznih gospodarstvenih
napremica, ideje o traci i izgradnji puteva, o eventualnoj promjeni
cielokupne gospodarstvene svrhe ild. duševna su svojina
sastavljačava, pa je pravo da ga šumoposjednik za oto odšteti.
Samo birokratska niveleta, neuvaživ razlikost koja postoji izmedju
duševne natege sastavljača gospod. osnove i kopiste kojeg gradjevnog
nacrta, mogla se je (a nije li se i morala? Uredu.) staviti
na stanovište, da sastavljača osnove ne ide posebna nagrada,
dok na njoj u svom uredu radi. Držim da bi se to imalo u
budude preinačiti, ili u provedbi samoj dozvoliti, da se u tom
pogledu barem shodnom obrazložbom zaključci predstavničtvah
izazvati smiju. — Za čudo, da se u tom pogledu niti unutar
skoro 30 godina nazori promjenili nisu. Kad sam godina 1877.
i 1878. u moslavačkom kotaru kao kot. šumar izvan svog sje




ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 84 —


dišta kod vlastelinstvo kopirao nacrte, vani u šumi radio na
predradnjama, ter nakon po vis. vladi odobrenih osnova zatražio
oštećenje imavših troškova, reče kr. podžupan: »ta Vi imadete
Vaš putni paušal« (ciglih 200 for. za područje od 4 upr. obdine !)
I Ja sam morao iz miraza moje žene podmirivati znatne troškove
imane oko gospod. osnove. A danas? Dnevnice što će
ih dobiti sastavljač jedva će mu i dostati za pokride vanjskog
potroška, a kilometrina otići de na kiriju. Ovlašteno pitam:
odakle indi oduševljenje {zar to oduševljenje samo novac stvoriti
maše? Uredn) stručnjaku da se timi poslovi bavi? A bez osobitog
interesa za rad i stvar samu — ne de biti posljedci osobiti!


I odredba glede podavanja radnika nije sretna. Mjesto toga
što je posjednik o svom trošku dužan pribaviti potrebite radnike,
valjalo je ili opredieliti za radnike mjesečuu paušalnu
odštetu ili izrično odrediti: da je podavanje radnika u naravi
(tako zvanom rednom rabotom, gdje svaki dan drugi radnici
dolaze) bezuvjetno nedozvoljeno, pošto uz takovu (ovlašteniku
i zem. zajednici najmiliju) praksu, uredjajnik s poslom absolutno
napried dođi ne može. Ne samo da je neuputnost i često
absolutna nesposobnost mnogog od radnika u stanovitu svrhu


(n. pr. nepismenost kod izkolčivanja) aktuelna zaprieka brzom
radu, ved je kasni i neuredni dolazak tih ljudi k poslu samom
i rani povratak od njega njihovim kudama, uvjetovan obavom
njihovog kudnog gospodarstva, bitna zaprieka, da se poslovanje
obavlja pomno i brzo. Mnogi, tko je imao sredu tim sistemom
raditi, potvrdit de to. Valjalo je s toga odštetu za taksacionalne
poslove paušalirati, i to barem dnevničkim i radničkim paušalom,
uzev pri tome za podlogu, da de stručnjak kr. kot. oblasti
najmanje pet dana u tjednu tečajem proljetnih, ljetnih i do
konca jesenskih mjesecih vani raditi, dočim bi se putni troškovi
mogli izplatiti po obrednici poslovnog dnevnika, pri čemu,
bi se bio odmah i kontrolni sistem o radu uredjačevu provesti
dao. Dočim de se sama izradba osnove imati provesti u zimskim
mjesecima, to se je za iste bio mogao takodjer opredjeiiti naposebni
odštetni paušal, u kojem bi se bila našla nagrada za


ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 85 —


uredjača. Tim načinom bi se bilo i odmah došlo do predvidnih
troškova, pa bi se zem. zajednici i konkretniji predloži u tom
pogledu bili mogli staviti. Ovo će sada u prvom početku biti
tim težje, što će kr. kot. šumarima, koji oko tih posala jošte
zaposleni bili nisu, manjkati svaki pregled o visini troškova.


(Svršit će se.)


Moj konačni odgovor g. nadzorniku
Dojkoviću.


Na Vaš odvrat, g. nadzornice, otisnut u broju 12. »Sum.
lista« prošle godine, odgovoriti ću Vam na kratko. — Vi ste


g. nadzornice, vrlo osjetljiv, pak Vam se je dalo na žao, što
sam svoj odgovor na Vaš osvat nješto oštrije udesio. — Nu
pri tom zaboravljate, da ste Vi bio napadač, a da sam se ja
samo branio. A biti če Vam poznata i ona stara rieč: kako
tko viče, tako mu se i odziva. Iz A´^ašega odvrata razabirem
da ste se dali na kritiku naputka, izdanog po kr. zem. vladi
za sastavak gospod. osnova i programa u šumah, stojeći pod
osobitim javnim nadzorom, kojom ćete se sgodom osvrnuti i na
moju razpravicu o reviziji gospod. osnova. Meni će biti milo.
A nadam se, da ue će biti povoda ovakovim odvratima i odgovorima.
Moju primjetbu, glede po Vami citiranim ujekim stručnim
piscima, zlo ste shvatili. Ako se ne varam, već sam Vam spomenuo,
da je to citiranje učinilo na mene dojam, da kanite već
unapred moju razpravicu o reviziji gospod. osnova omalovažiti,
jer da se to nalazi u svakoj od dotičnih knjiga. Nu kako iz
Vašega odvrata sada razabirem, učinili ste Vi to samo stoga,
da mladje sudrugove upozorite, gdje će o samom predmetu što
naći. To razjašnjenje primam na znanje, ali pridodajem, da će
im svaki katalog u tom smjeru bolje poslužiti, jer po Vama
citirani autori nisu obradili lih reviziju gospod. osnova, već


7