DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 66 — Dvorskim komorskim dekretom od 12. srpnja 1788. izdao je car Josip II. načelni propis, na temelju kojega se u buduće imadu rješavati pitanja o računanju vriednosti šuma. Istom nakon više desetaka godina poprimljen bje taj propis i za ustanovljenje tvarnog prihoda (dakle za uredjenje) šuma*. Krstili ga: »austrijskom kameralnom taksom«. Ona je postala majkom svih ostalih normalno-zališnih metoda kao što su kašnje iz nje rodili se: Hundeshagenov "[]%, Karlova metoda, Heverova i t. d, Pogrieška svih ovih metoda ležala je u tome, što su sve išle samo za tim, da računičnim putem ustanove godišnji prihod (etat). dočim su se premalo obazirale na sječni poredak. Sve te metode oslanjale su se na prirastne funkcije. Pošto je ali baratanje sa prirastima dosta nesjegurno, to su stali njeki stručnjaci opeta posizati za sigurnijim čimbenikom u uredjajne svote — za ploštinom. Spajali su ploštine i drvne gromade. Tako postane razdobno razdielenje polag plohe i kombinovano razdielenje. H. Cotta je osobito obradio prvi način uredjenja. Dok su u razšestarenju godišnje sjeČine, razdieljene na pojedine godine: svedene su one kod plošnog razdob. razdjelenja na pojedina razdobja. U kombinovanom razdob. razdielenju povedena bje briga ne samo o razdobnim ploštinama, već i o razdobn. razdielenju drvnih gromada. Ova uredjajna metoda jest veoma razprostranjena, njena uporaba održala se je i do danas, a poglavito zato, jer se je ona kod razdobn. razdjelenja drvnih gromada sve to više obazirala na stanje pojedinih s a s t o j i n a dakle i na sjeČinski poredak. Kombinovano razdobno razdielenje naučilo je medjutim tečajem vremena sastavitelje i provadjače, da se naposebni gospodarstveni propisi i ustanovljenja godišnjih prihoda za vrieme ciele jedne obhodnje nepromjeni održati ne dadu. * Zur Geachichte der Cameral-Taxations-Methode. Von Jochann Newald. Wien 1881. — for. 75 nč. |