DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 18     <-- 18 -->        PDF

- 68 —
izlučiti i označiti, da je budući poredak gospodarenja pregledno


i trajno zajamčen; ,


b) obhodnju valja ustanoviti na temelju postotaka zre


losti uz oslon na rente tla raznih dobnih razreda, čime je osje


gurano čistoprihodno načelo uporabe;


c) same sastojine valja k uporabi propisati na temelju


stanja skrižaljke dobnih razreda, stanja i odnošaja samih sa


stojina, čime je u savezu sa radovi pod a) osjegurano gibivo


sastojinsko gospodarenje;


d) propisi uredjajnog elaborata i ustanovljenja god. prihoda
imadu se protezati samo na prvo desetgodišnje razdobje,
nakon kojega imade sljediti revizija osnove i novosastavak
onih dielova na temelju kojih se imade godišnji prihod za
daljnih, drugih deset godina ustanoviti.


Praktičn a aplikacija te teoretske nauke jest za sada
različna. Doslovno kako je gore opisana provedena je u Saskoj,
A da bude tako u obće provadjana i u buduće želi, nauča i
obrazlaže dr. M. Neumeister, nekadanji djak i nasljednik na
Judeichovoj stolici, u svojoj brošuri: »Die Forsteinrichtung
der Zukunft«. Dresden 1900. K. 40 fil. koju je napisao u
formi uredjajnog naputka.


Već u Austriji nalazimo da se načela čistoprihodnog sastojinskog
gospodarenja do skrajnosti u praksi provela nisu.
To uvjetuje stanje i svrha gospodarenja u državnim austrijskim
šumama. Taj — recimo konservativni gospodarstveni princip,
a naročito zadatak, da se u državnim šumama ne gospodari
samo obzirom na najvišje ukamadenje, već i obzirom na uzgoj
sortimenata kakovih pojedine industrialne i obrtne grane potrebuju
(dakle najjačih), razlogom je, što se je kod uredjenja
austrijskih državnih šuma, pridržav i provev načelo čistoprihodnog
sastojinskog gospodarenja, isto ipak prilagodilo postojećim
gospodarstvenim prilikama. Kod te odluke sudjelovao je
na najodlučniji način profesor na bečkoj vis. školi. A, v. Guttenberg.


Kad je naime vrhovna uprava austrijskih državnih šuma
poradila o tome, da podav računa najnovijem razvoju i stanju