DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 55 —


pojmove »gospodarstvena jedinica« sa pojmom »gospodarstvena
cielina" (Wirthscliaftsganzes) pod kojim se imaju razumjevati sve
šume jednoga vlastnika n. pr. sve šume jedne krajiške imovn.
obcine. Kod manjih posjednika obično se oba ova pojma pokrivaju,
te je gospod. cielina ujedno i gosp. jedinica n. pr. kod
većine naših zemljištnih zajednica.


Kad se uredjuju sume ovakovih manjih šumoposjednika


— kakove su malom iznimkom primjerice naše zemljištne zajednice
— najshodnije de biti, da ciela šuma takovog vlastnika
bude i jedna gosp. jedinica ili uredjajni razred, dapače i
u onom slučaju, ako uz glavnu visoku šumu ima možda i komada
sitne šume. Takovu malu sitnu šumu izlučiti kao poBebnu
gosp. jedinicu ne bi bilo uputno, već ju je najshodnije pripojiti
— možda kao posebni sjekored — visokoj šumi, a još najbolje
tako, da joj se dade obhodnja takova, da bude obhodnja
visoke šume višekratnikom obhodnje sitne. N. pr. da ima uz
visoku hrastovu šumu još i jedan manji jalšik, to bi se moglo taj
jalšik pripojiti hrastiku. Da se za hrastik propise primjerice
120 g. obhodnja, mogla bi se za jalšik odabrati 30 ili 40 god.
obhodnja, te dok bi se tečajem 120 godina hrastova šuma
jedanput posjekla, posjekao bi se jalšik 4 ili 3 puta. Sve da
se samo jedna sječina vodi, ne bi bilo druge razlike izmedju
površine hrastika i jalšika, van što bi se jalšik 4 ili 3 puta
za sječu propisati imao tečajem jedne obhodnje. Kad bi taj
jalšik bio znatne veličine, tada bi bilo shodnije stvoriti dvie
gosp. jedinice: hrastik sa 120 g. obhodnjom bila bi jedna, a
jalšik sa 30 god, obhodnjom druga jedinica, a u svakoj od
ovih jedinica težilo bi se za tim, da se gospodari strogo potrajno
i tečajem vremena uzpostavi normalno stanje. U tom
slučaju bile bi u toj šumi u pravilu dvie godišnje sječine;
jedna bi se vodila u hrastiku, a druga u jalšiku.
Spomenuli smo već prije, da se ovako vi dielovi šuma: za
koje se sastavlja posebna porabna osnova, u kojima se vodi
neko zasebno gospodarstvo i želi obično polučiti i što prije
neko normalno stanje, zovu polag spomenutih ovih naših do