DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1904 str. 53 <-- 53 --> PDF |
_ 103 kada jedna gmpa inlerosonaUi jedino za tim teži, da drugoj grupi što moguće više život ogorča i onemogućuje joj Iconkurirali s inozemciiiin, koji pod povoljnijim uslovima rade. Svakako je žalosno, što u opće moramo od konkurencije čuti tobož, da naša alpinska industrija drva na visini sadašnjeg vremena ne stoji. Ovaj prigovor na žalost velikim dijelom nije neopravdan, i mi držimo to za nužnim, da opet i ponovo naše osvjedočenje izrazimo, da se ovom zlom stanju napokon ipak mora jednom pomoći. Naša tržišta poplavljuju bosanski izvoznici, te i u same alpinske zemlje dolaze prerađena bosanska roba. Naši tvorničari moraju to naučiti, racionalno producirati i da tražnju velikih svjetskih trgova sa odgovarajućom izradom podmiruju. Oni moraju uzeli obzir na dimenzije, koje u dotičnoj zemlji imadu prođu i priviknuti se da nabavljaju prolaznu robu. I u Ugarsku, ki>ja je do sada koničnu robu uz jeftinu cijenu uzimala, izvoz je trpio. Gotovi materijal je dobar i općenito se njegov kvalitet priznaje, samo se prigovara čistoj izradi robe. Kao dokaz, da je naša alpinska industrija vrsna, napomenut ćemo mnogobrojna i opsežna područja prođe: na´e se drvo izvaža u Italiju, Njemačku, Francusku, Španiju, sjeverim i južnu Afriku, Egipat, na Istok i u daljnja mjesta. To je samo stvar naših industrijalaca, da na toine porade i dalje, da se ovaj izvoz ne ošteti. Naši alpinski drvarski interesenti moraju se radi toga više obazrijeti na modernu prometnu tehniku. Mi ćemo ovđe upraviti nekoliko riječi na našu strojarsku industriju, koja je pozvana, da se zauzme za dobrobit svoju i naše slruke. Za uređenje pilana i diugih poduzeća treba novaca, a strojarskoj industriji bi bila dužnost, da kod nabave strojeva dozvoli srednjim i malim poduzetnicima povoljne platežne uvjete, da bi se time prilike na tom polju popravile i na bolje krenule. Jedinstveni zaključak sviju sudjelujućih grupa mora se postići: Šumari moraju svoju taktiku, a drvarski industrijalci svoju tehniku promjeniti. Samo složnim postupkom i s obzirom na stvarno opravdane želje svili na drvarstva interesiranih faktora, može se svaka konkurencija — bila ona bosanska ili ma koja druga — sa uspjehom predusresti. Mi ćemo se, razumije se, sa ovim na alpinske drvarske interesente vrlo važnim pitanjem i nadalje baviti, te će nam poticanja iz krugova naših cijenjenih čitalaca uvijek dobro doći. Preveo V. V. Najveće drvo na svietii nalazi se u Maskali na podnožju Etne, a zove se „kesten drvo od 100 konja". Ovaj mu naziv dolazi odatle, što je kraljica Johana od Aragonije sa cjelom svojom pratnjom jednoć za vrijeme jedne jake bure pod njegovim granama futočišta našla. Veli se,´ da stablo može imati u obimu do 64 metra. Za najveće drvo u |