DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1904 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 211 — u zaledju gor. Krajine, u susjednoj Bosnoj, počelo u veliko šumu izcrp- Ijivati a šumske proizvode novom željezničkom prugom prevažati u Knin i odavle dalje dalmatinskom željeznicom u Šibenik, a i Spljet. Polag uzora bosanskoga bit će projektirana lička željeznica uzkotračna pruga, a prva naša uzkotračna državna željeznička pruga u obće. To ne smeta, jer su izkustva stečena u susjednoj Bosnoj o uzkotračnimi željeznicami vrlo povoljna. Bila ta željeznica normalna ili uzkotračna jedno stoji, da će ona biti za tamošnji kraj od znatne važnosti u obće, naročito pako za trgovinu s drvom i za šumarstvo tog kraja. Što se ostalih prilika našega drvarskoga tržišta tiće, možemo reći, da su iste još sveudilj povoljne. Doduše nastupio je neki mali zastoj u prodji rezan e robe za Francusku, nu ciene nisu pale. Ta slabija prodja šumskih proizvoda u Francusku dovodi se u savez s rusko-japanskim ratom ; ne zna se naime, ne će li možda Francuzka, kao saveznica Rusije, biti primorana takodjer stupiti u akciju, pak se time tumači veća suzdržljivost francuzkih trgovačkih krugova. Ipak ta bojazan nije tolika a da bi do sele djelovala na ciene drvne robe, koja se iz naših strana u Francuzku uvozi. Ostale vrsti naše šumske robe nalaze normalnu prodju. Osobito je povoljna prodja njemačke bačvarske robe, a već se počinje pitati i za francuzku dužicu, koje je u campanji 1903J4. vrlo malo izradjeno, obzirom na hvperprodukciju predjašnjih godina. Da francuski trgovci s ovom vrsti robe u većoj mjeri iz svojo reserve ne izstupaju, razlog leži u tom, jer oni svagda čekaju do konca svibnja, kako će proći doba proljetnih mrazova, koji su u glavnom odlučujući po prirod vinograda u Francuskoj. Po malo diže se i ciena bukovini . Da se ciene i bukovoj robi ne mogu znatno dići, razlog leži u tom, što zemlje, u koje jedan dio naše bukovine ide, i same bukove šume dosta imaju, .a uz to lošija svojstva bukovine donekle onemogućuju veću uporabu iste. I u mekanoj , četinjavoj, robi nije prodja loša, a u savezu je to donekle s ratom rusko-japanskim, jer se zbog tog rata ne može toliko te robe u ruskim šumama izraditi, a po gotovo ne izvesti, te baciti na svjetsko tržište. Kako će se šumska trgovina dalje razvijati, ne može se, obzirom na ratne prilike na dalekom iztoku, reći, jer bi mogle nastati kompli kacije od kojih bi ona mnogo stradati mogla; nu ne budu li nastale, možemo već sada reći, da ima nade, da će ona ostati još i dulje vre mena tako povoljna, kako je i sada. Različite viestl. Tisa i šiuišir dvie su plemenite vrsti šumskoga drveća, kojih je negda i u našim šumama više bilo, ali ih nestaje, ili ih je gotovo već |
| ŠUMARSKI LIST 4/1904 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 212 — nestalo. Potonje tiče se naročito šimšira. Još prije kojih dvie stotinepetđeset godina bilo je u našim šumama na primorskom, sada žalibože skoro sasvim golom Krasu, u priličnoj množini šimširovine (Buxus sem pervirens, Buchsbaum), kako to spominje u svom poznatom i glasovitom djelu barun Walvasor. I u našim narodnim pjesmama spominje se šimširovina opetovano. Medju ostalim veli naša narodna pjesma, da je sedlo kraljevića Marka bilo od šimširovine. Sve je to dokazom, da je šimšira u našim šumama negda bilo. Nu baš zbog svojih izvrstnih svojstava šimširovine je nestalo, jer ju nitko gojio nije — a i ne izplati se gojiti, jer previše polagano raste. Tisovine nasuprot ima još i danas u našim šumama, ali daleko manje nego li je nje nekada bilo. Gdje je ima, ljudi ju i danas vrlo vole za pravlenje bukara, zdjelica, žlica i tomu slično. Nu kako se i tisovinu zbog previše polaganog rasta ne izplaćuje naročito gojiti, to i nje sve više ne staje, pa će po vremenu i ona izčeznuti iz naših šuma, kako je izčeznuo i šimšir. Germani i njihovi kasniji potomci u Njemačkoj, Njemci, negda su u velike cienili tisovinu a gotovo ju izključivo rabili za lukove, s kojih su ubojite strielice odapinjali na neprijatelja, ili zvjerad i divljač. Tisovina ima danas u nekim austrij. alpinskim krajevima vrlo veliku vriednost, te ju u tamošnjim krajevima, kako smo se sami osvjedočili, prodavaju danas već na kilograme. Bilo bi s toga vriedno, da i naši šumari svoju doprinesu, da se tisa bar donekle u našim šumama uzčuva od posvemašne propasti — u koliko je to moguće. 0 prošlogodišnjoj skupštini kranjsko-primorskosja šumarskoga družtva, koja je održana dne 27.—29. lipnja u Idriji referirali su medju ostalim gg. kr. šumarki nadsavjetnici V. Gol i i J. Pucic h 0 prilikami važnimi po šumai-stvo i lovstvo, a naročito i o uspjesima o pošumljenju Krasa u družtvenom području. Polag referata objelodanjenoga u listu „Centralblatt fiir das gesamm. Forst\vesen" spomenuli su u glavnom ovo: „U političkim kotarima Loitsch-u i Ađelsberg-u može se zabilježiti prostor od prilike 2200 ha. koji je na šumi oštećen usljed poznatih jakih zračnih struja t. zv. bure (bore), koja je oborila drveća do 1400 m´. Mjestimično su pretrpljele štetu i mlađe jele. Naređeno je, da se najprvo ukloni slomljeno drveće. U pojedinim pošumljenim kraškim područjima pojavili su se borov zavijač, borova pilatka i borov prelac, ali se oko njihovog uništenja za vremena pobrinulo. U godini 1902. bilo je 14 slučajeva požara, koji je oštetio ukupno šumske površine do 1004 ha u vriednosti od 1535 kruna. U godini 1902. odobreno je krčenje šume u 106 slučajeva sa površinom od 99´27 ha. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1904 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 213 — Kako u ranijim godinama, tako su i u godini 1902. bili namješteni državni organi, da vode strogi nadzor i pazku, da pojedini šumski posjednici provađaju pošumljavanje, koje im je oblast naložila, nadalje da se pridržavaju dati im posebnih gospodarskih propisa za šume sa nepovoljnim stojbinskim odnošajima, a osobito da primjereno zakonu uzdržavaju i njeguju šume, te se je u tom pogledu pokazalo 364 prestupa. Iz središnjeg šumskog vrta u Ljubljani i iz ostalih 60 u Kranjskoj postojećih vrtova, koje srezkih, obćinskih i privatnih, izdano je u prošloj godini oko 7 milijuna biljki. Na temelju zakona za pošumljivanje Krasa od 9. ožujka 1885. g. pošumljeno je iz nova u ´godini 1902. u mnogim obćinama političke oblasti Adelsberg 116´6 ha pašnjaka i neproduktivne površine. Sveukupna površina, koja se od godine 1876. u Kranjskoj na Krasu pošuraila iznaša 2182 ha, na koju je potrošeno 33,550.300 raznovrstnih četinjastih i listnatih biljka i 4798 kg. šumskoga sjemenja. Trošak oko pošumljavanja za 1 ha iznaša okruglo 215 K. skupa sa troškom jednoga ces. kr. nadlugara i 6 lugara, koji su bili potrebni, da vode nadzor oko posla, a isto tako sa troškom potrebnih ograda iz suhozida i ograda sa žicom. U lovačkom pogledu može se spomenuti, da je među drugim ubi 33 komada jelena, 4100 srna i 2 medveda. Ces. kr. šumarski nadsavjetnik Josip Pucić iznio je po šumarstvo i lovstvo i pošumljivanje Krasa u Primorju vrlo važne slijedeće podatke: Kao osjetljivi štetnici u kraškim kulturama pojavljuju se, borov savijač, borov prelac i borova pilatka. U kulturama podignutim na pjesku- Ijama kod Grado-a jako napada lisnato drveće njeki mali bijeli pužić a osobito trpe od njega još zelene bagremove mladice. Pokušaj, da se sabiru ti pužići, pokazalo se kao sredstvo vrlo skupo. Naprotiv mnogo ih uništavaju pure (ćurke) iz susjednih seljačkih kuća. Također su štetne za ove pjeskovite nasade mnogo i ličinke od Melolontha fuUo. Od gribova spomenuti je: Opadanje iglica u kulturama bijeloga i crnoga bora u sudbenom kotaru Flitsch i Volosca, Aecidium abietinum u sudbenom kotaru Flitsch i gljiva na žilju Rhizoctonia strobi u sastojinama borovca kod Straussine. Kao elementarni slučajevi mogu se označiti štete od lavina u sudbenom kotaru Flitsch; štete od tuče, smrzelji, od pritiska snijega u političkom kotaru Volosca. U njekim djelovima sjedinjenog područja bila je tromjesečna suša, koja je vrlo štetno na pošumljanje djelovala. U godini ovoga izvješća desio seje u sjedinjenom području 51 šumski požar i prouzrokovao je štetu od 14250 K.; pri tome su mladi nasadi na površini od 28*33 ha većim dijelom poništeni. 16 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1904 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 214 — Uzrok požara u 8 slučajeva bio je iz zlobe, podmetnut, u 2 slučaja neopreznost, u 6 slučajeva usljed iskre iz lokomotive, u 5 slučajeva iz malih zrakoplova, a u 30 slučajeva uzrok je ostao nepoznat. U godini 1902. iznova se pošumila površina od 655´95 ha, za to je upotrebljeno 5,749.000 komada biljka i 582 kg. sjemena, a za popunjivanje (poboljšavanje) starih kultura potrošeno je 2,348.600 biljka. Osim toga utrošilo se za sjetvu 80 kg. sjemenja esparsete i 80 kg. engleske zubace (Festuca mvurus) za vezu ronjivih površina na bujici Rečici kod Pinguente, odnosno za poledinenje umirenih pjeskulja kod Građo-a. Podsađivanje jele i bukve u najstarijim pošumljenim područjima tršćanskog teritorija dalje se nastavlja i sadnice vrlo dobro uspijevaju. U pjeskuljama od Grado-a iznova je ir 5 ha pošumljeno, starije su kulture popunjivane, odnosno s gušćivane, 2´4 ha učvršćeno je sa morskom travom sijanom na kupove, a duž morske obale za osiguranje iste u dužini od 1´2 km. presađeno je 11.000 ključića tamariske. Osim toga za zaštitu kultura proti morskih uslova podignut je 120 m. dugi i 1 m. visoki nasip. Sveukupna pošumljena površina do konca godine 1902. iznaša 8975´21 ha, od koje 7400 ha na kraško područje odpada. Preveo V. V. Borovac (Pinus strobus, Weymouthskiefer) doista je takova strana četinjača, koja bi zaslužila, da se i u našim šumama u nešto većoj mjeri goji, nego li se je do sele gojila. Da je ova eksota već odavna našla mnogo prijatelja u Njemačkoj, najbolje to posvjedočavaju ne samo mnogobrojna stabla borovca po raznim parkovima, već i mnogobrojne mladje i starije sastojine borovca po njemačkim šumama. Prigodom prošlogodišnje skupštine elsasko-lotrinžkoga šumarskoga družtva i s njom spojenoga razgledavanja šuma u okolini Kaiserslauterna, imali su članovi skupštine izletnici prilike vidjeti mnogo mladjih, srednjedobnih a i starih sastojina borovca. Sve te sastojine dojmile su se izletnika vrlo povoljno, naročito oveća čista 104 godine stara sastojina sa 951 m^ drva po hektaru i druga jedna, isto tako čista sastojina borovca, stara 68, godina sa 718 m´ po ha. Stabla ovih sastojina vrlo su liepo razvila, debela su u prsnom promjeru i do 80 cm., a visoka i do 30 metara. Tehničko drvo borovca u ovom se kraju vrlo dobro plaća, bolje nego ono smreke, bora i ariža, a stare se sastojine vrlo dobro prirodnim putem pomladjuju ; isto tako lahko kao i jelove sastojine, a to je velika prednost. Mandžnrija, danas toliko spominjena zemlja, puna je raznovrstne divljači i zvjeradi, pa od kako su ju okupirali Rusi, već je više evropskih lovaca u nju došlo, da ju u lovnom pogledu iztraže, a i svojoj lo |