DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 249 — drvo iz zauzetih državnih šuma, a sad ovi šumari otimaju od privatnika te njihove (?) zabrane, na koje oni iraadu usmene dokaze, da su im ostali od starine; i za skupe novce, po državnom cjenovniku, prodaju im drvo tamo, gdje su ga oni prije nekoliko godina džabe dobivali. Nije im lako ni onda, kad se sjete, da su prije nekoliko godina, dok je vršila nadzor nad šumama policijska vlast, plaćali kod kapetana taksu za sječu gore u državnoj šumi ua pet drveta, a sjekli pedeset, a sad ovi nesnosni šumari, plati drvo, ne smiješ više od drveta osjedi, i to baš nimalo ne popušta, pa ko može redi, da te uprave nisu izlišne; njih treba u interesu štednje (ali ne državne, nego vaše) dokiauti, u šume staviti opet pod nadzor policije. Eto, to je glavni uzrok donašanju ovoga projekta, njegovi su inicijatori zainteresovani, njima ne leži na srcu interes države, nego njihov vlastiti interes. Ovi ljudi kriju se iza druge grupe, koju sa za sebe predobili, i koja grupa radi nepoznavanja uredjenja šuma, radi nepoznavanja zadatka šumskih uprava, drži u svojoj naivnosti, da su te ustanove odista izlišne. Rdjavo obaveštene od pravih inicijatora: da okružni šumari vrše samo nadzor nad čuvarima, da to isto mogu još bolje vršiti policijske vlasti ; da su okružni šumari, koji ne nadziru dovoljno svoje čuvare krivi, što eu ovi nesavjestni, da de čuvari pod policijom biti savjestniji — oni su pristali, da u interesu štednje podnesu poznati projekt, i dokinu te izlišne ustanove, a pravi podbadaČi, stoje iza njihovih Itdja i tutkaju ili na istrajnost. Treda grupa, takodjer ljudi sa razlogom podpomažu ovaj projekt, no opet iz neupudenosti u prilike. Upalo je sigurno u oei svakomu čitatelju, da je prihod od bespravne sječe i prodatih kriomčarskih drva, kao i administrativnih kazna, zajedno uzet, nesrazmjerno velik prama cjelokupnom prihodu. Ova tri prihoda, dobivaju se globljenjem naroda, a na taj način se stvara proleterijat u zemlji. 19 |