DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 72 <-- 72 --> PDF |
— 286 — se ta pruga ima izgraditi kao uzkolračna poput pruga bosanskih. Doista se moraju naše luke bojati pogibelji, da se promet njihovoga zaledja od njih ne odvrne, a to bi dobrim dielom i bilo uslied priključka oglašene pruge na riečku prugu. Prigovori glede uzkotračnosti mislimo, da nisu od tolike važnosti. Različite viesti. t Hugo Hitschmann. Dne 17. pr. raj. umro je u Beču u dobi od 66 godina Hugo Hitschmann, muž, koji si je naročito za peoridičku literaturu gospodarsku i šumarsku u Austriji stekao velikih zasluga, to je s toga u krugovih gospodara i šumara bio poznata ličnost. Naročito i u krugovima šumara stekao je mnogo prijatelja time, što je prvi pokrenuo izdanje šumarskoga tjednika pod imenom „Oesterr. Forstzeitung", koji i danas još pod imenom „Oesterr. Forst- u. Jagdzeitung" izlazi u Beču, te je i u našim domaćim šumarskim krugovima poznat i uvažen časopis. Pokojnik službovao je u mladjim danima u Osredku u Hrvatskoj te je s tog imao i u Hrvatskoj mnogo znanaca i prijatelja. „Slava mu" ! Državni izpit za samostalno Todjenje šumskoga gospodarstva, koji bi se bio imao u proljetnom roku o. g. dne 25. i sliedećih dana pr. raj. obdržavati, morao se je zbog nenadano buknulog željezničkog štrajka odgoditi, to će se istom dne 2. svibnja i sliedećih dana u Zagrebu držati. Izpitu u ovom roku prijavilo se je u svemu jedanajst kandidata. 0 uspjehu izpita izviestit ćemo u sliedećem broju. Suiuski požari. Netom što je nastalo proljeće, već se je desilo više velikih šumskih požara u susjednoj Ugarskoj, te je žrtvora plamena palo već nekoliko tisuća rali šume. Šnme u austrijskim zemljama polag stanja u g. 1903. Sveukupni prihod državnih šuraa i zavoda u Austriji, preiiminiran je, glasora državnog proračuna za t. g. 1904., sa ukupno 15,583.720 kruna, prema 14,865.000 kruna u prošloj godini 1903. tomu nasuprot stoji razhod iliti izdatak od 13,260.850 K. (God. 1903. iznosio je 12,321.990 K.), pokazuje se dakle prema tome čisti priliod od 2,322.870 K. (prema 2,543.670 K. u god. 1903.). Površina državnih šuma u Austriji, obsizala je koncem g. 1902. sveukupno 1,140.211 ha, od koje površine i opet odpada na sarae šume 715,375 ha, na gospodarska zemljišta 76,298 ha, ostatak od 348538 ha pako na neproduktivna tla. Prihod na drvu u tim šumama izkazan je za g. 1904., sa ukupno 2,167.742 km., i to 1,108.939 m^ goriva i 1,073.180 ra´ gradjevnog i tvorivog drva, te 108.130 hl. drvenog ugljena. Novčana vriednost početnih materijalnih zaliha ocienjena je sa 3,342.247 K. a konačne tvarne zalihe pako sa K. 3,283.284. Cisti prihod |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 73 <-- 73 --> PDF |
— 287 — u novcu iznaša prema tome po hektaru šume poprečno K. 4´53, odnosno uračunanjem vriednosti za služnosti sa K. 6´45. S obzirom na pojedine zemlje, zapremaju šume ukupno u Dalmaciji lO´b^lo, u Galiciji 24:´8\, u Moravskoj 25-8*´|o, u Austrijskom Primorju 26"2*´|o, u Ceskoj 28´G´´|o, u Dolnjoj Austriji ´62´2\, u Salzburžkoj 32-3»|„, u Šlezkoj 38-8«|,„ u Tirolu sa Voralbergom 38-7"|o, u Štajerskoj 40-3´´|g, u Kranjskoj 4,0-8\, u Koruškoj 44-6´´|o, a u Bukovini 45´4"jg od sveukupne zemaljske površine. Sto se tiče plaća državnili šumarskih činovnika u Austriji, to pripada šefu šumarstva, ujedno ministarskom savjetniku, u V. dnevnom razredu plaća od 10.000—12.000 K., k tomu još službovni doplatak od 2000 K., a u ime dnevnica 21. odnosno 14 K. na dan. Šumarskom nadsavj etniku sa VI. činov. razredom, plaća sa kruna 6400-8000, služb. doplatak od 540-1600 K., i dnevnica od 11 do 16 K. Šumarskom savjetniku sa Vll. činov. razredom; plaća od K. 4800—6000, služb. doplatak od 560—1400 K. i dnevnica od 13 odnosno 9 K. Šumarniku u VIII. činov. razredu, plaća u K. 3600—4400, službovni doplatak od 480—1200 K. i dnevnica od K. 10, odnosno 7. Šumarskomu upravitelju sa IX. činov. razredom, plaća K. 2800— 3200, službovni doplatak od 400—100 K. te dnevnica od 8 odnosno 6 K. Šumarskim pristavom u X. činov. razredu, plaća od 2200—2600 K. službovni doplatak od 320—800 K., te dnevnice od 7, odnosno stegnuto 5 K. G. i kr. šumarski elevi pako dobivaju u ime adjutuma kako već prema mjestu i dobi službovanja K. lOOtJ—1200. Koliko izdaje Austrija za svoje liigarske škole? Prema državnom proračunu za t. g. 1904. iznašaju ovogodišnji redoviti izdatci lugarske škole u Gussvi^erku K. 11,680, oni lugarnice u Idriji K. 8680, u Hallu K. 1(´.820, u Bolehovu K. 14.280, dakle u svemu K. 45.460. Ukupni vlastiti prihodi tih učilišta pako izkazanicu sa tek K. 270. Troškovi c. i kr. šumarskog pokusnog zavoda u Mariabrunnn kod Beča iznašaju glasom državnog proračuna za t. g. 1904. sveukupno K. 70.820, kojemu izdatku nasuprot stoji prihod od K. 920. Od spomenutih izdataka, odpadaju na sama osobna beriva K 35.080, i to napose na plaću i beriva ravnatelja zavoda K. 8640, plaće trojice pristava K. 13.440, za tri aspiranta K. 2200, a za dva dalnja zavoda na službovanje pridieljena činovnika K. 9160, te napokon beriva zavod skoga vrtljara sa K. 1640. Od ostalih troškova odpada na dnevnice, nadnice, pripomoći i nagrade K. 6420, na troškove oko samih pokusa (uključivo radnje oko |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 74 <-- 74 --> PDF |
— 288 — šumarske metereologije) K. 16.480, na putne troškove osoblja K. 3000, za izdanje publikacija i zavodskog viestnika K. 2700,, a na pisarničke i kancelarijske troškove K. 2000. Prihodi od pristojba za iztraživanje šumskoga sjemenja iznašaju oko K 100. a prihod pretplatnine za viestnik K 200. Status šumarsko tehničkog osoblja u Hrvatskoj i Slavoniji. Kako nam to danomice po raznim časopisima objelodanjene razprave dokazuju, nije još sveudilj, mnogima tih pisaca poznat pravi ´broj u Hrvatskoj i Slavoniji danas u službi stojećeg šumarsko tehničkog i upravnog osoblja, a pošto se onda na temelju tako krivo priobćenih podataka često onda i isto tako krivi zaključci stvaraju a stvarati moraju i u javnosti šire, eto u kratko pravo stanje stvari: Državnih šumarskih činovnika kod erežijalne šumske uprave u Hrvatskoj i Slavoniji namješteno je poprečno 86. Status šumarskih činovnika kod t. zv. krajiških imovnih obćina iznaša danas oko 130—135 namještenika. Status zemaljskih šumarskih tehničara političke uprave — zajedno s onima šumarskoga odsjeka kod unutarnjeg odjela kr. zemaljske vlade iznaša u svemu 80—85 namještenika. Broj u privatnoj službi kod raznih vlastelinstva, zatim zemljištnih zajednica, gradova, plemećkih obćina, kaptola, biskupija i manastira, stojećih šumarskih činovnika u zemlji iznaša ukupno 110—115, pa ako k tomu onda pribrojimo još i dva profesora šumarstva na kr. šumarskoj akademiji, to dobivamo sveukupno status od kojih 410—425 šumarskih tehničara. A pošto polag iskustva i statistike, poprečno doba službovanja kod šumarskog činovničtva samo 33 godine iznaša, dočim se smrću godimice isto tako poprečno 2´5—3"/^ mjestah izprazni, to se prema tome može poprečna svakgodišnja potreba šumarskog pora ladk a u Hrvatskoj i Slavoniji uzeti sa bar 15—^20 (držimo, da je to, pogotovo uz znatan import sa strane, odviše. Ur.) kandidatah, a to je i opet broj, koji predmjeva, da bi se kod nas imalo poprečno svake tri godine ukupno bar 40—50 mladića posvetiti šumarskim naukama i to uzimajuć pri tom samo trogodišnje naukovanje, te bez obzira i na to, da se mnogi tih kandidata, nakon svršenih šum. nauka, onda ipak konačno šumarstvu i ne posvećuje. —h. Njemačko šumarsko družtvo brojilo je godine 1903. ukupno 1913 članova, od tih bilo je državnih činovnika 10991111158%, a ostalih 800 ili 42"/,,. Članovi ti zastupaju ukupno 5,600.000 ha. ili ti 407,, od sveukupne šumske površine njemačke države, a od ove površine odpada i opet na državne šume 3,510.000 ha. a na ostali šumski posjed pako 2,090.000 ha. u okruglom. Po državama bila je zastupana kraljevina |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 75 <-- 75 --> PDF |
— 289 — Pruska sa 923 člana ili 48"/„j kraljevina Bavarska sa 172 člana ili 9´yn Wiirtemberžka sa 8(3 člana ili 4"/,j, Badenska sa 103 člana ili 5"/,,, kia- Ijevina Saska sa 156 člana ili B"/,,, a ostatak od ukupno 383 člana ili 23"/,, odpađa na ostale njemačke zemlje. Predsjednik bio je družtva carski nadšumarnik Ney u ilfetzu. Prihod družtva iznosio je g. 1903. ukupno 20.900 Maraka, raztiod 12.300 Maraka preostao jo dakle višak od 8000 Maraka. Prošlogodišnja glavna skupština obdržavana je 11. i 12. kolovoza u Kielu; skupštini je prisustvovalo više od 500 učesnika članova. Na skupštini su razpravljena medju inim i sliedeća pitanja: „Koja su izkustva u novije doba učinjena s obzirom na šumske zajednice, i koja su se sredstva pokazala shodnima za unapredjenje istih"? Zatim: „Kakova su iskustva stečena s obzirom na pošumljena pustoših po sjeverozapadnoj Njemačkoj?" Osim toga još su razpravljena i pitanja o uredjenju sjemenjara za dobavu borovog sjemenja (Kiefernsamendarrn) kao i uredjenju vatrojavnih postaja (Feuerwachtiirme) po šumama. —/,-. Proizvadjaiije špirita iz pilovine. Norvežki lučbar Simonson u Ghristianiji pronašao je novi jeftini način proizvodnje špirita iz pilovine. U tvornici što ju je Simonson prošle godine u to ime podigao, preradjuje se pilovina pod velikim tlakom sa sumpornom kiselinom tako, da se pri tom staničevje drva pretvara u slador, koji se onda s pomoćju kvasa na slični način sve do vrienja dovodi, kako je to i do sada bilo običajno kod proizvodnje špirita. Alkohol koji se usljed tog vrijenja razvija, taj se onda destilira tako, dok svojom vrstnoćom ne postane skroz ravan onomu, koji se je i dosadašnjim načinom proizvodnje dobivao. Sto kilograma pilotine daje 6 do 7 litara čistog špirita, na osim toga dobivaju se pri tom još i neki drugi vriedni nuzproizvodi, poput methyalkohola i octene kiseline. U norvežkoj se je do sada plaćao špiritus dobiven iz krumpira po 100 kg. sa 25 Maraka, dok sada na gori opisani način iz pilovine proizvedeni špirit samo 15.60 Maraka stoji. Kako i u nas mnoge pilane još prekomjernu količinu, dosada u obće neuporabive pilotine proizvadjaju, bilo bi vredno, da se tom novom izumu i kod nas primjerena pažnja posveti. —h Veliki kongres šamara obdržavati će se mjeseca rujna t. g. povodom svjetske izložbe u St. Louisu u Americi. Kako razna amerikanska šumarska družtva sama ukupno više od 750.000 članova broje, to se sazivači kongresa, kojima je na čelu general Mithebl, nadaju da ćo tom sastanku prisustvovati kojih 150.000 članova šumara. Šumari sami, koji su tamo po vojaičku organizovani, sačinjavaju uniformiranu zajednicu sa više od 80.000 (? Ured.) članova, od kojih 22 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1904 str. 76 <-- 76 --> PDF |
— 290 — da će više od 5 hiljada njih, za vreme spomenutog iiongresa stanovati u posebnom logorištu na izložbi. T. z. „kraljevski susjedi" to je ženska zajednica sa kojih 140.000 članova, kojoj je zadaća promicanje interesa šumarstva, da će takodjer biti sa kojih 20.000 članova na tom kongresu zastupana. Ova nam viest doista „amerikanski" zvuči. Uredn. Umjetno drvo priređjeno iz treseta, novo gradivo. Arhitekta Hemmerling u Draždjanima, pronašao je način, kojim se i manje vredni treset po patentiranom postupku Helbinga, može pretvoriti umjetnim načinom u njeku vrst drva. Helbing uzimlje u to ime svježe iskopani treset, kojemu još u vlažnom stanju primjesa stanovitu količinu vapnenog hidrata njeke aluminijeve mješavine, a ciela se ta smjesa onda preša i suši. Tako dobivene ploče, moći je onda isto tako obradjivati kao što i drvo, moći ih je polivati i ličiti, a uza sve to još su za 33 do 50"/o jeftinije od hrastovoga drva. Izradjeno to umjetno drvo nije higroskopično, a moći ga je svagdje upotrebiti bez svakog dalnjeg ličenja ili impregnacije. Osobita je vriednost tog tresetnog drva osim velike njegove čvrstoće još i ta, da je nećutljivo protiv topline kao i raztrošbi od gljivica. Polag iztraživanjah kr. saskog pokušališta u Draždjanima, spada to treselno drvo medju „polagano goruće" tvari, pak je s obzirom na to osobito sgodno i za takove gradjevine, kojima prieti pogibelj od požara. Nepromjenljivost toga drva u vodi i na zraku, čine ga uz to osobito sgodnim za uporabu u brodogradnji kao i kod gradnje željezničkih vagona, zatim za nutarnje gradnje kod zgrada, za taracanje cesta i u tvornicama, kao šio i za proizvodnju željezničkih podvala, u koju se svrhe ne treba ni impregnirati. Trdoća i odpornost tog novog gradiva odgovaraju posvema onomu tvrdih vrsti kod naravnog drva. Budu li se sve te predmjeve i doista obistinile, biti će taj izum od neizmjerne važnosti po unovčenje mnogih po svem svijetu velike površine zapremajućih a danas većim dielom još pustih i bezvriednih tresetišLah. Je Šmue u Njemačkoj. Glasom podataka priobćenih u „Vierteljahreshefte zu Statistik des Deutschen Rciclies" zapremalm šume, g. 1900 u Njemačkoj oko 14 milijuna ha. iliti 26"4 od sveukupne površine tla. Od toga dolazi na šume četinjače oko 9V2 milijuna, a na listaće šume 4´^ milijuna hektara, pri čemu je još i to iztaknuli, da po vršina četinjastih šuma zadnjih 20 godina vidno raste na račun šuma listača. Od četinjastiti šuma, zapremaju borici oko 572 milijuna liektara, smrekvici 2V2 milijuna, dočim na jelike jedva 300.000 odpada. Najviše šuma imade u pruskoj pokrajini Hessen-Nasau t. j . 40"/(„ zatim slicde Brandenburžka, Poranjska, Šlezka i Westfalska. Od ostalih nje |