DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 854 —


Različite viesti


Državni izpit za samostalno vodjcnje šumskoga gospodarstva


održan je u proljetnom roku o. g. dne 2. do uključivo 8. svibnja u prostorijama
hrv.-slav. šumarskoga družtva u „šumarskom domu" u Zagrebu
pod predsjedanjem g. Roberta Fisehbacha , kr. zemalj. šumarskoga
nadzornika I. razr., dočim su kao izpitni povjerenici fungirali
gg. profesori F. Kesterčanek i I. Partaš i vlastel. nadšumarupravitelj
S. pl. Hankon v iz Valpova; potonji obavljao je ujedno poslove
perovodje. Izpit počeo je zbog nenadano buknulog željezničkog
štrajka kasnije nego li je odredjeno bilo, pošto ne mogoše ni pojedini
povjerenici ni kandidati k oglasom označenom roku — 2b. svibnju —
u Zagreb stići.


Za izpit prijavilo se je u svem 11 kandidata, od kojih ne samo
što svi dozvolu za polaganje dobiše, već i svi k izpitu pristupiše, i to
gg.: Ante Matijevi ć šumar, vježbenik im. obć. brodske u Otoku,Ivan
Majstorović šumar, vježbenik im. obć. otočke u Otočcu, Vaso Vučkovi
ć bivši držav. srbski podšumar sada u Zagrebu, Jovan Mihaj lo
v i ć šumar, vježbenik im. obć. petrovaradinske u Mitrovici, Krešimir
pl. S t a n i s a V 1 j e V i ć kr. šumar, vježbenik kod kr. kot. oblasti u Jaski,
Stjepan K o p f, šumar, pristav vlastelinstva valpovačkoga u Valpovu,
Živko Živanovi ć šumar, vježbenik im. obć. gjurgjevačke u Koprivnici,
Vladimir 0 d ž i ć šumar, vježbenik imov. obć. gjurgjevačke u Gjurgjevcu,
Simeon Kritova c šumar, vježbenik imov. obć. križevačke u
Belovaru, Stevan Živkovi ć bos.-herc. šumar, vježbenik u Srebrenici u
Bosnoj i Teedor Georgijevi ć šum. vježbenik imov. gradiške u Novoj
Gradiški. Od ovih kandidata trojica su svršila šumarske nauke u bivšem
kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima, dvojica u c. kr.
visokoj školi za zemljotežtvo u Beču, a ostali u kr. šumarskoj akademiji
u Zagrebu.


Dne 2. i 3. svibnja održani su pismeni izpiti, a iza toga sliediše
ustmeni izpiti.
Na pismenomu izpitu imali su kandidati, da odgovore na sliedeća
pitanja:


1. dan. Mjeračina šuma: Kako se računaju u zemljomjerstvu
površine pojedinih čestica, a kako površine cielih skupina zemljištnih
čestica. Koji se strojevi u tu svrhu rabe, kako su konstruirani, kako se
s njima radi i koja im je točnost. Kako se kontrolira obavljeni račun,
a kako se izprave neizbježive pogrieške kod pojedinih čestica a kako
kod čitavih skupina zemljištnih čestica. Kako se izrazi stegnuće papira u
računu, ako je plan izmjeren sa mjeračim stolom ?


ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 65     <-- 65 -->        PDF

— 355 —


Čuvanje šuma: Što Vam je sve poznato o postanku i uzrocima
šumskih požara. Kako ih dielimo, kakav im je štetni upliv po šume
obzirom na vrst drva, starost sastojine, obrast tla, sklop i spoj šuma i
godišnje doba. Koja predusretna i obranbena sredstva valja proti tim
oštetama upotriebiti u šumsko-gospodarstvenom smjeru, a koja sa šumskoredarstvenog
stanovišta. Kako se gase šumski požari?


Sadjenje i gojenje šuma: Napišite monografiju hrasta lužnjaka
polag botaničkog karaktera, prema zahtjevima na stojbinu kao i
s obzirom na razprostranjenost i najzgodniji mješoviti uzgoj uz visoke
obhodnje. Koje su najuspješnije metode uzgoja te vrsti šuma i drva,
koji su mu glavni neprijatelji i pogibelji. Što znate o uporabivosti takovih
šuma u svakom obziru, a napose s obzirom na glavni, medjutomne
i nuzgredne šumske užitke, te koju vriednost imade ta vrst drva
u obće po naše šumsko gosđodarstvo ?


2 dan. Uporab a šuma : Kako se nazivlju razni dielovi gradje,
koja se upotrebljava za gradnju obične seljačke kuće gradjene u cielosti
od drva. Koje su običajne dimensije takove gradje, koje vrsti drveća su
za pojedine dielove najbolje uporabive i konačno sa kojim postotkom
odpadka ima se računati, da se može ustanoviti potrebna drvna množina
u okruglom ?


Dendro m e trija : Povoljnim računskim primjerom imate objasniti,
kako valja u nekoj jednoličnoj sastojini naći uzor-stablo, kako isto
nakon što je oboreno kubicirati, a po tom izračunati drvnu gromadu
dotične sastojine i za onaj slučaj, ako posječeno uzor-stablo ne ima
tačno onaj promjer u prsnoj visini, koji bi imati moralo?


Uredjenje šuma: Neka bukova šuma sastoji od sliedećih sa


stojina:
a) od 20—30 god. mladika . . . 200 rali sa 20 m^ drva po rali.
b) od 70 god. stare sastojine . 300 , „ 300 m´ , „ „
c) od 100 god. „ „ . 50 „ „ 180 m-^ , „ „
d) od 140 god. „ „ . 250 „ „ 250 m» „ „ „


e) od sastojine obrasle pomladkom od 8 godina u kojoj ima starih bukovih
sjemenjaka; ova sastojina ima 30 rali, drvna gromada na sitnome
pomladku nije procienjena, nu drvna gromada starih sjemenjaka iznosi
po rali 50 m^ Polag Feistmantelovih skrižaljka spada ova šuma po
svojoj stojbinskoj vrstnoći u V. razred. Ovu šumu imate urediti po metodi
Heyerovoj tako, da će se zaliha izjednačiti nakon 30 godina. Normalnu
zalihu imate izračunati polag sadanjega obrasta šume. Naznačite
ne samo veličinu godišnjega etata za vrieme dok se zalihe izjednačile
budu, već i u kojim će se sastojinama sječa kretati prvih 10 godina?
Opazka. Obhodnju može si svaki od kandidata po volji odabrati.




ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 66     <-- 66 -->        PDF

— 356 —


Dne 5., 6., 7. i 8. svibnja održan je ustmeni izpit. Konačni rezultat
izpita bio je taj, da su trojica od kandidata položila izpit
„dobrim", petorica „dovoljnim" uspjehom dvojica su neprobovana na
pol godine, dočim je jedan tečajem ustmenoga izpita odustao od daljnjeg
polaganja izpita. Prije uručenja svjedočba g. predsjednik izpitnoga povjerenstva
izrekao je sgodno prigodno slovo, kojim je stavio na
srdce kandidatima, da se i nadalje nastoje usavršivati u odabranoj si
struci teoretički i praktički, naglasiv tom prilikom, da je ovo bio valjda
zadnji izpit polag stare, do sele u krieposti stojeće naredbe, pak će se
u buduće praktička sposobnost kandidata još i bolje moći prosuditi
izpitom, koji će se ne samo u izpitnoj dvorani, već jednim đielom i u
samoj šumi preduzeti.


Antibluiii. Ovo je izvrstno sredstvo proti tomu, da četinjavo drvo
ne pomodri, kako često biva u kratkom vremenu — više puta tečajem
nekoliko dana — i tim da ne gubi od svoje kvalitete. Uzrokom su tomu
sitne gljivice, bakterije, uslied toga onda, dakako, drvo mnogo gubi od
svoje vriednosti. Namaze li se ovakovo drvo, bilo trupci ili reznna roba,
tim antibluinom, zapriečit će se to bezuvjetno, a time mnogi drvotržae,
vlastnik pilane i dr. obraniti od velikih gubitaka. Sredstvo je ovo ne
samo dobro, nego uporabi ne stoje na putu ni u praksi nikakove potežkoće,
jer je to sredstvo vrlo jeftino. Mazanje drva ovim sredstvom ne dolazi
na više nego nekoliko filira po m´. Antibluin dobiva se u tvornici Rets-
lag i Sachol u Beču I. Annagasse 4.


Viesti Iz kr. šamarske akademije zagrebačke. Kao što svake
godine poduzet će se i ove godine velike vježbe i šumarska naučna putovanja
sa slušači pojedinih tečajeva. Izim manjih vježba i ekskurzija u
okolicu održat će se velike vježbe u zemljomjerstvu sa II. tečajem pod
rukovodstvom g. prof. V. Hlavinka početkom o. mj. kao obično u Podsusedu,
a trajat će kojih 12 —14 dana. U isto vrieme nastupit će slušači


III. godine pod vodstvom gg. profesora Kesterčanka i Partaša oveće
naučno putovanje u Slavoniju, naročito u brdske i nizinske šume im.
obćine gradiške, a odavle krenuti u Kozaru planinu i bliži joj okoliš u
Bosnoj i vratit se preko bos. Novoga kući. Ovom će se putovanju, na
jedan dan, zbog pregledanja kemijske tvornice u Cerniku pridružiti gg.
profesori Dr. Bošnjaković i Šandor a kod izleta u Kozaru i dalje u
Bosnu g. prof Dr. Heinz. To će putovanje potrajati nedelju dana. Da
se isti slušači upoznaju i sa našim kraškim šumama, nastupit će kasnije
kraće putovanje u šume našega Gorskoga kotara. 0 ovim ćemo ekskurzijama
kasnije potanje u ovomu listu izvjestiti. —
Da se slušači kr. šumarske akademije — kojima se lovstvo kao
poseban predmet teoretski predaje — izvješte što bolje u baratanju sa




ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 67     <-- 67 -->        PDF

— 357 —


oružjem; pucanju i praktičnom izvršivanju lova, to je vis. kr. zemalj.
vlada na predlog prof. I. Partaša dozvolila izvarednu svotu u iznosu
od 800 K za nabavu nuždnih u to ime potrebština. Po tom će u buduće
svaki od slušača već za vrieme boravka na akademiji moći steći
onu okretnost gledom na baratanje s oružjem i lovstvu, bez koje si pravoga
šumara ni predstaviti ne možemo. Vježbami u tom pravcu već se
je i odpočelo.


Snmski požari. Kako iz petog svezka magjarskog šumarskog lista


t. g. (Erdeszeti lapok) saznajemo, bilo je tečajem mjeseca travnja i. g.
u Ugarskoj, što većih, što manjih naročito prizemnih šumskih požara,
kojima su liepe šumske kulture žrtvom pale. Šumski požari radjali su
se u Hunyadskoj, Marmaroškoj i Szilagyskoj županiji, u potonjoj županiji
izgorjela je naročito mlada 5 do 10 godina stara, hrastov a i
cerov a kultura, na površini od 50 do 60 kat. rali, koja je šuma
vlastničtvo predsjednika magjarskog šumarskog družtva gospodina baruna
Desidera Banffy-a. Znatniji su bili požari u Hunyadskoj županiji
gdje šteta jednog šumskog požara — do 800 kruna iznaša. Ne bi bilo,
s gorega, da bi nama i suradnici našeg šumarskog lista, svake godine u
,saisoni" šumskih požara, a to je proljeće, ovakove ma i žalostne šumske
pojave iz naše zemlje priobćivali. J. pl. A.
0 zaključnom izpitu u lugarskom tečaju u Topuskom. Dana


23. travnja o. g. obdržavao se u Topuskom ispit proljetnoga tromjesečnoga
lugarskoga tečaja, uredba koga je poznata svima stručnjacima,
te s toga nepotrebno o njoj pisati, nego se taknuti onoga, što se moglo
opaziti kod obdržavanja izpita.
Ovo je bio sedmi period toga lugarskoga obrazovanja, koji je
brojio 23 pitomaca sve zdravih čilih momaka, kao što se od lugara
traži. Ušav u lijepo urešenu ispitnu dvoranu lijepo je bilo pogledati one
razne narodne nošnje iz raznih krajeva domovine, kao iz ubavoga Srijema,
ravne Podravine, kršne Like, a osobitu pozornost svratio je fes
jednoga bega iz kamene Hercegovine, koji bi dokazom, da se glas ovoga
lugarskoga obrazovanja raznio i preko granica domovine.


Ispit je počeo oko 10 sati u jutro, a svršio se oko 3 sata poslije
podne, kojemu prisustvovahu gg. kr. državni nadšumar iz Gline i šumar


I. banske imovne obćine. Ispitivanje započeo je g. upravitelj tečaja, a
po koje pitanje palo je i od prisutne gospođe.
Kako bijahu pitanja jasno zadavana, tako bijahu i odgovori jasni,
što je dokazivalo, da su pitomcima sve preduzete stvari u obuci bile
jasne te razumljive. Pitomci su odgovarali sasvim slobodno bez ičije pomoći
i nekoji odgovori trajahu i po više minuta, gdje je pitomac sasvim
lijepo i postepeno razvijao svoje misli o zadanom pitanju. U kratko
može se reći, ispit je tekao sasvim glatko. 27




ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 68     <-- 68 -->        PDF

— 358 —


Pitanja su zadavana iz svih obučavanih i za pitomce obveznih
predmeta. Dobro su znanje pokazali iz zasada šumarskoga i lovskoga
zakona, te iz šumarstva i porabe šuma, pri čemu su pitomci dokazali,
da su im dobro poznate najelementarnije stvari iz ovih predmeta. Maloj
manjini zapinjalo je donekle računstvo iz preračunavanja volumena pravilnih
geometrijskih tjelesa, nu i ova se praznina nadopunjavala s dobrim
poznavanjem većine ovih zasada. Može se reći, da su pitomci ovim
danom ponijeli sobom dobar osnov za vršenje svoje tegotne lugarske
službe, na kojemu, ako budu savjesno u praksi radili, budu službenici
na opće zadovoljstvo svojih predpostavljenih.


G. upravitelj tečaja uložio je u ovom kratkom vremenu zaista
mnogo truda, dok je polučio ovako dobar uspjeh, što više izlazi iz toga,
kad se uzme, da je medju pitomcima bila većina, koja nije imala ni
pojma o kakovim šumarskim stvarima, a opet takovi, koji su pred minimum
10 godina svršili pučku školu i ovomu se obrazovanju sada posvetili.
Uspjeh je zaista zaslužio srdačno čestitanje g. nadšumara nakon
svršenoga ispita, na koje je g. upravitelj nadovezao nekoliko riječi za
buduće ravnanje pitomaca u praksi, upozoriv ih, da im bude uvijek na
umu poštenje, iskrenost predpostavljenomu i susretljivost s narodom.
Zaliti je, da nije bilo više stručnjaka kod ispita, da su se uvjerili
o ovomu hvale vrijednom djelovanju, što bi možda i bilo, da nije baš
u ovo vrijeme pao štrajk kr. ug. drž. željeznica. ... . ić.


Sibirija. Ogromna željeznička pruga, koja neizmjerni sibirski
prostor u cijeloj dužini od zapada do istoka presjeca i evropejski kulturni
svijet na nekoliko dana putovanja zbližuje, daje čudnovati život u udaljenoj
samoći sibirske pustinje. Ovo nam se pričinja kao silni gospodarstveni
pokret, koji se duž cijele ogromne željezničke pruge od Gelabinska
do Vladivostoka sprema, a prvi vodje ovoga mirnoga pokreta
jesu zemljomjeri i agrarni tehničari, koji su gotovo više od pola tisuće
njih tamo zabavljeni, bilo u državnoj, obćinskoj ili privatnoj službi. Sibirska
zemaljska izmjera ima potpuno poljoprivredni karakter, ona
sprema temeljne uvjete za naseljivanje sela i gradova, koji na dugoj
željezničkoj pruzi od preko 8000 kilometara reko bi čarolijom nastaju.


Četiri godine već kako evropska Rusija jednako šalje 300.000 do


400.000 glava seljačkog stališa za naseljivanje buduće žitnice dvaju kontinenta,
t. j . seljaci dragovoljno putuju u Sibiriju, gdje se nadaju svoj položaj
poboljšati; ruska uprava ima pri tome samo zadaću, da izseljivanje
iz evropejske Rusije uredi i da najpreče uslove oko uspjevanja novih
naseobina stvori.
Predbježno će se imati u vidu, da se naseljava onaj prostor, koji
se prostire oko 100 vrsta sa obe strane željezničke pruge, a samo ondje




ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 69     <-- 69 -->        PDF

— 359 —


gdje željeznica presjeca plovne rijeke, odvažuju se doseljenici i u veća
udaljenja od željezničke pruge naseljivati. Prikupljanje podataka o klimatskim
odnošajima za naseljivanje prikladnih predjela vrlo se revno i
sistematički provadja. Izvješća se šalju putem različitih upravnih oblasti
na centralnu upravu u Petrogradu, koja onda obavješćuje, koliko se naseljenika
u idućoj godini u svako odredjeno područje može primiti. Po
tom se tada udešava tok izseljenika. Sibiriju naseljavaju isključivo ruski
zemljodjelci, ali medju trgovcima, zanatlijama i obrtnicima imade već i
mnoštvo stranaca.


Cjelokupno, predbježno za naseljivanje odredjeno područje obuhvaća
od prilike IV2 milijuna kvadratnih kilometara i predmjeva se, da
može 120 do 140 milijuna ljudi obilato uzdržavati. Kako promet na
velikoj sibirskoj željeznici raste, jasno se iz toga razabire, što željeznica
već od godine 1899. neki prometni suvišak pokazuje. V V.


Djeloniičuo preustrojstvo našeg šumarskoga državnoga izpita.
Izvješćujuć o uspjehu ovogodišnjih državnih izpita za samostalno
vodjenje šumskoga gospodarstva na drugom mjestu u ovom broju našega
lista, spomenuli smo, da je predsjednik izpitnoga povjerenstva,
šumar, nadzornik Fischbach, uručujuć izpitnicima svjedočbe iztaknuo, da
je to valjda posliednji izpit, koji se je obdržavao polag sada u krieposti
stojeće naredbe. Po tom valjda će se već u sliedećem roku taj izpit
obdržavati polag nove naredbe, koja je u nacrtu već gotova. Polag
ovog nacrta izpit bi se imao reformirati prema nastojanju novoda doba
u toliko, da se izpitu dade još u većoj mjeri obilježje praktičnoga izpita
i to time, što će se jedan dio izpita obdržavati u šumi. Tom će prilikom
imati pojedini kandidat dokazati okretnost u riešavanju pojedinih
konkretnih slučajeva kakovi se dešavaju u praksi kod uzgoja, uporabe,
uredjenja šuma itd, ujedno dokazati, da se je tečajem prakse zanimao
za šumarstvo važnim šumskim rastlinstvom i životinjstvom, a sve će to
moći pohadjajuć što češće šumu i zanimajuć za pojedine pojave u njoj
opažene. U ovom smjeru reformirani izpit udovoljiti će već opetovano u
ovom listu iztaknutim željama naših stručnjaka, a bit će tim dignut
na onu visinu, na koju je stavljen i u susjednoj Austriji. Izkustva
stečena u Austriji praktičnim dielom izpita, koji se drži u samoj šumi,


toli su povoljna, da je i novom, lane izašlom, naredbom, koju je c. kr.
ministarstvo za poljodjelstvo u Beču izdalo, taj izpit u šumi pridržan
onako kako je već i prijašnjom u krieposti stojećem naredbom propisan
bio. Taj izpit u šumi nije još polag naredbe, što vriedi za ovaj izpit
u Ugarskoj propisan, nu valjda će se i tamo istim putem poći. Ostale
preinake ne će biti osobito velike, samo što će se više prilagoditi zahtjevima,
koji se u Ugarskoj na kandidate ovoga izpita stavljaju tako.




ŠUMARSKI LIST 6/1904 str. 70     <-- 70 -->        PDF

— 360 —


da se može obćenito reći, da bi ta naša nova naredba, prema sadanjem
joj nacrtu, spajala u sebi prednosti odnosne i austrijske i ugarske naredbe.
Time će se našem šumarstvu osigurati sve bolje i vještije mlade
sile, a samo bi bilo jedno nuždno, da mjerodavni faktori i sa svoje
strane nešto za šumarsko osoblje učine, naime da ga i bolje — plate.


Pokret luedju zenialj. šumarskim i einornicima za poboljšanje
položaja i beriva. Naši zemalj. šumarski činovnici namješteni
kod političkih oblasti prve molbe, dakle kr. kot. oblasti, zaključili su
medjusobnim dogovorom, da izrade predstavku u kojoj će izkazati svoje
želje i molbe glede poboljšanja svojega položaja i svojih beriva. Da su
te želje i molbe i doista podpunoma pojmive, proizlazi već iz toga što
se šumar, tehničari kr. kot. oblasti, i to kao kr. kot. šumari, diele u dva
razreda, tako da kr. kot. šumari II. razreda stoje u XL činovnom razredu.
Uzev u obzir, da se je prilikom provedenoga izjednačenja ovih sura.
tehničara sa ostalim političkim činovnicima, šumarima njihova malena
plaća djelomično dapače još i sniziti morala, ovaj je pokret po gotovo
ne samo pojmiv, već i skroz opravdan. Za kr. kot. šumare, bar kao takove,
mora već jednoć taj XI. činovni razred izčeznuti, tim vise, što ne
može više nitko u ovu službu stupiti, tko nije stekao akademičku šumarsku
naobrazbu. Presvietl. gosp. družtveni predsjednik grof M. Bombelles
dobrovoljno je obećao, neke članove iz reda ovih šumarskih tehničara
predvesti u deputaciji pred lice Preuzv. gosp. bana u toj stvari.


Izkaz 0 uplaćenoj članarini od 1. siečnja do 28. svibnja t. g.
stigao nam je već prekasno za ovaj broj, s tog ćemo isti istom u sliedećem
broju priobćiti moći.


Broj 1288. — 1904.


16.870 jelovih, 666 omorikovih,
22.437 bukovih, 4.660 javorovih
stabala
prodavati će se na dne 8. lipnja 1904. u 11 sati prije podne kod podpisanog
ureda putem pismenih ponuda u ukupnoj procjenbenoj vriednosti
od 372. 632 K. 62 fil.


Prodat se imajuća stabla razporedana su u 17 hrpa.


Pobližji dražbeni uvjeti mogu se svaki dan za vrieme uredovnih
sati uviditi kod podpisanoga ureda, koli u pisarnah područnih šumarijah,
izim toga dostaviti će se na zahtjev svakom interesentu bezplatno točan
izkaz prodat se imajuće količine uz obće dražbene uvjete.


Šamsko-gospođarstveiii ured ogulinske imovne obćine.


u Ogulinu, dne 6. svibnja 1904.


Uredjuje Ivan Partaš, prof. šum. akademije u Zagrebu. Tiskara C. Albrecht(J. Wittasek).