DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 372 — njavaju i kupci, kod kojili se nadju kriomčarska drva i gradja, sa 50—300 dinara. Konačno je u prelazaim naredjenima donesena dopuna, po kojoj imadu pravo žalbe, u roku od šest mjeseci, prvostepenom sudu, svi oni, koji drže, da po ovome zakonu mogu dokazati pravo svojine, na zemljišta, koja su im oduzeta od strane ranijih komisija za ograničavanje državnih šuma. To bi bile sve glavnije izmjene i dopune u zakonu o šumama, komu je glavni cilj ograničavanje, podjela i čuvanje šuma, sa po nekom pobudom, koja je po našem mišljenju bila razlog donašanju odnosne izmjene ili dopune, a čim se šume ograniče, morati će sljediti nov zakon o šumama, kojemu će biti cilj podizanje, gajenje i ui´edjenje šuma. Divjak. Fotografija u dendrometriji. Iz poznatog otkrića Francuza Daguerrea, koje se u prvi mah nije činilo tako zamašnim, razvila se u drugoj polovici 19. stoljeća posebna umjetnost — fotografija. Nitko nije slutio, da će se na oko jednostavna Daguerreotipija (slika na bakrenoj pločici, prevučenoj kožicom halvidnog srebra) tako usavršiti i dotjerati, te da će joj rasprostranjenost i svestranost biti od tolike koristi za čovječanstvo. Koliko se danas znanosti, koliko drugih raznih struka ljudskog znanja i umječa služi fotografijom ! Eno mikrofotografije, koja pomaže kod iztraživanja najsitnijih dijelova bilinskih i životinjskih organizama, eno fotografije nebeskih tjelesa, eno fotogrametrije — a da i ne govorimo 0 vrijednosti fotografije na putničkim iztraživanjima, u meteorologiji, stereoskopiji, projekciji i antropometriji. Nije dakle ni čudo, da je fotografija kraj ovolike uporabivosti dospjela i šumarstvo. U najnovije vrijeme namjeravaju, da se njom posluže u dendrometriji i to kod opredjeljivanja drvne sadržine stojećih stabala. Prvi pokusi, koji su učinjeni, pokazali su i uspjeha, a o tom kako će se taj način »opredjeljivanja drvne sadržine stojećih stabala« dalje razvijati i do |
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 373 — tjerati, o tom, da li je za praksu zgodan, ili gdje i kada bi se mogao zgodno upotrijebiti — suditi de budućnost. Najnovijim se istraživanjem bavio Jakob Weber , asistent šumarskog pokušališta za veliku kneževinu Hessen, a rezultate svojih iztraživanja objelodanio g. 1902. u inauguralnoj disertaciji, kojom je stekao čast doktora na filosofskom fakultetu sveučilišta u Giessen-u. Značajno je, da se u nas o fotografiji u dendrometriji pisalo već devet godina prije nego li je Weber predao javnosti konačni uspjeh svojih istraživanja! O »fotografičkom dendrometru «, kojega je pače i sam konstruirao, pisao je naš velevrijedni g. nadšumar Krišk o vid onda, kad je Weber tek počeo studirati šumarstvo! U »Šumarskom listu« od g. 1893. (veljača) obrazložio je Krišković princip, po kojem bi se uz pomoć fotografskih snimaka dala računati drvna sadržina pojedinih stabala i uza to opisao aparat, koji bi služio u tu svrhu. I Kriškoviću i Weberu je temelj fotografski snimak, koji je X puta manji od predmeta u naravi. Kako Krišković polazi 8 gledišta, da je slika predmeta to manja, što je predmet od leće udaljeniji, računa on onaj x, koji to umanjenje izrazuje iz udaljenost predmeta od leće ovog kvocijenta : ^j—p 7—rr. j—r^ dok Weber to ´^ ´ udaljenost slike od lece promjer u naravi umanjenje izrazujem ovim kvocijentom : -^ ,^^— ´´ ´ * promjer na slici. Weber za podlogu svojih izmjera upotrebljuje pozitivne slike, dok se Krišković zadovoljava s negativnima. I aparati jednog i drugog udešeni su kao i obični, samo Krišković ima udezbu, kojom se može mjeriti udaljenost slike od objektiva, a Weberov se pak dade toČno horizontirati, što — kako ćemo niže razložiti — vrlo upliva na točnost rezultata. Ovomu je članku svrha, da potanko razloži i opiše ovu Weberovu metodu, koja, ma da se mnogomu na prvi mah pričinja odveć teoretska, ima ipak nekih osobitosti. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 374 — Weber je već godine 1900. u listu »Allgemeine Forst und Jagd Zeitung« — u članku »Die Photographie im Dienste der Forstwissenscliaft<š — iznio svoje nazore o tome, kako bi se mogla opredjeljivati drvna sadržina stojećih stabala pomoću fotografskih snimaka. On i sam priznaje, da su se ti njegovi navodi osnivali samo na naslućivanju, a ovo da je opet niklo iz istraživanja i rezultata, do kojih je došao računajući drvnu sadržinu pomoću četiri fotografska snimka. Weber je već tamo razložio, kako je u svrhu sastavka skrižaljaka prihoda teško naći nužan broj prikladnih uzor-stabala, osobito onda ako se ova uz istodobno proredjivanje obavlja svake pete godine. Obzirom na to bude predloženo, da se u pokusnim plohama kojih 30—40 godina prije sječe — a ako je ophodnja dulja još prije — odabere jedanput za uvjek uzor-stablo, ovo neka se trajno obilježe i svake pete godine fotografički snime. U to je i pokusna postaja velike kneževine Hessen odlučila, da će navedeni predlog pobliže iztražiti. Po uputi Weberovoj dade preudesiti fotografičku kameru, te uz sve ostale potrebštine nabavi i jedan »Doppel-Ana8tigmat» (Danas najbolji Goerzov objektiv, koji kod »potpunog otvora leće« daje »do ruba ploče oštru sliku« — dok se ta oštrina kod ostalih jednostavnijih objektiva može polučiti jedino tim. da se otvor, kojim zrake svjetla u leću ulaze, smanji posebnom udesbom (blende). S tim je pak smanjivanjem otvora skopčan i znatan gubitak svjetla, kojega kod snimanja u šumi i tako nema odviše. »Zatim mi bje naloženo«, veli Weber, »da ispitam stupanj točnosti moga postupka na osnovu većeg broja fotografičkih snimaka, pa kako već danas imam u ruci podatke od 120 uzor-stabala, odlučio sam, da skupim sve svoje iskustvo, koje sam tima pokusima stekao i da pri tom dobivene rezultate predam javnosti«. Knjižica odnosno razprava, koju je i »Šumarski hst« u svoje doba oglasio, nosi naslov: »Holzmassenermittelungen am stehenden Stamm auf Grund photographischer Aufnahmen«. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 375 — Prije svega, da u kratko spomenemo na čemu se temelji sam postupak. Glavnu podlogu sviju izmjera sačinjava fotografski snimak stabla, kojemu opredjeljujemo sadržinu. Kao što u naravi tako i na slici dijelimo stablo u svrhu kubiciranja na sekcije od jednog odnosno dva metra duljine — dakako šestilom — promjere pak mjerimo posebnom spravicom, kojom se dadu očitati čak stotnine milimetra. Da se ova razdioba u sekcije na slici lakše obavi, pričvrsti se na stablo (prije snimanja) bijelo naličeno mjerilo 1 metar dugo tako, da nam njegova slika predstavlja 1 metar u umanjenom mjerilu. Za samo računanje drvne sadržine ne služe promjeri sa slike očitani, nego se iz ovih pomoću t. zv. »koeficijenta povećavanja « računaju odgovarajući promjeri u naravi. »Koeficijent povećavanja« je dakle onaj broj, koji nam kazuje za koliko je puta promjer na shci manji od onoga u naravi, a jednak promjer u naravi . . , . ., . ie ovom kvocijentu -. ^T-T. Promjeri za brojnik mjere ´ " promjer na suci * ^ ´ sa običnom promjerkom na stabla u visini od 1 i 2 metra, dok se oni za nazivnik mjere na slici pomoću t. zv. »slikovne promjerke«. Da se odgovarajući promjeri mogu na slici što točnije očitati, da se naime tamni rubovi stabla što bolje istaknu, postavlja se za vrijeme snimanja na suprotnoj strani strani stabla bijela platnena pozadina (Hintergrund) 1-30 m. dugačka i 1 m. široka. Iz dobivenih rezultata za prvi i drugi metar visine od zemlje, uzimlje se aritmetska sredina, koja nam predstavlja točni »koeficijent povećavanja«. S ovim sada množimo promjere na slici očitane pa dobivamo odgovarajuće promjere u naravi, pomoću kojih onda računamo kubaturu. Ovako se mjere promjeri i računa sadržina do 14 metara visine; odavle pak do vrha računa se kubatura debljevine po posebnoj formuli. Toliko kratkoga i općenitoga prijegleda radi, a sad da pređemo na pojedinosti, koje se na ovu metodu odnose. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 18 <-- 18 --> PDF |
-- 376 — I. Opis fotograflčkog aparata, koji rabi kod opredjeljivanja drvne gromade. Ovaj aparat, kao i ostali t. zv. »stativ aparati", sastoji u glavnom iz: kamere, leće, kaseta i stativa. Konstrukciju ovakvih aparata smatramo za poznatu, a progovorit ćemo u kratko samo o onim dijelovima, koje kod običnih aparata ili ne susrećemo ili se ti dijelovi bitno razlikuju od onih običnih. Kamer a se poglavito odlikuje udezbama, koje omogućuju, da se os stabla, fotograf, ploča i nuz-os leće (okomica na glavnu 08 a ide optičkim središtem), mogu postaviti posve paralelno. U tu je svrhu na dnu kamere smještena kutijasta libela, kojom se dno horizontira; okvir, koji obuhvaća kasete, a i prednja (čeona) daska aparata mogu se prema potrebi nagnuti i u takvom položaju zadržati. Nužna i važna je ta udezba za slučaj, da uzdužna os stabla nije na tlu okomita t, j . kad je stablo nagnuto. Važno je nadalje, da se daščica, o koju je objektiv pričvršćen, dade prema gore micati znatno više nego kod običnih aparata — osobito ako se radi o tom, da na ploči dobijemo što veći dio dotičnog uzor-stabla, a da pri tom aparat ostane horizontalan. Kod snimaka, koje napominje u rujanskom svezku spomenutog lista, služio se Weber gotovo najboljom lećom, što je danas optika ima: naime Goerzovim Doppel-Anastigmatom, serija III. br. 5. Pa kako je na pločama, koje je ovaj objektiv crtao oštro sve do ruba, dobivao točne promjere samo do 7 metara visine od zemlje, odabrao je on za dalnje svoje pokuse anastigmat iste serije broj 6, koji je do ruba oštro crtao ploču s 34 cm. visine — dok je visina ploče u prvom slučaju iznašala samo 2G cm. S tim je objektivom dobivao vrlo oštre slike, a promjeri, koje je na njima mjerio, dali su se upotrijebiti do visine od 14 metara. Svojstvo je svih »anastigmata«, da već kod potpunog otvora daju do ruba ploče oštru sliku. Kako već gore spomenusmo ta je oštrina i točnost to veća, što je otvor, |
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 377 — kojim zrake svjetla ulaze, manji. Prema tome možemo redi, da je točnost Weberovih pokusa u tom pogledu izvanredna, jer je on, ma da je radio s »anastigmatom«, ipak upotrebljavao uvjek najmanji otvor, pa tako dobivao slike, koje su bile podpuno oštre sve do krošanja. Kaset e su građene kao i obične t. zv. dvostruke, samo su im dimenzije prilagođene aparatu odnosno svrsi, kojoj služe širina 14*5, a visina 34 cm. Od stativ a se u prvom redu zahtjeva, da bude dosta stabilan. II. Fotograflčko snimanje. Valjan fotografieki snimak traži, da bude svjetla dovoljno i da je ono što je mogude jednoličnije razdjeljeno po predmetu, koji želimo snimiti. Baš ova dva uvjeta često u šumi kolidiraju i to poglavito za jasnih sunčanih dana: pojedini su dijelovi stabla svjetli, dok drugi, na koje pada potpuna sjena susjednih stabala, izgledaju mnogo tamniji. Posljedica toga jest, da slike takvih stabala izgledaju nekako pjegave i nejasne. Budud da u naše svrhe pravimo snimke obično samo iz bliza, polagat demo mnogo vedu važnost na jednoličnost nego li na intenzitet svjetla — pa se baš toga radi preporuča sni manje u svrhu opredjeljivanja drvne gromade po mogućnosti za takovih jasnih dana, kad je sunce skriveno oblacima. (Ta kove dane preporuča Weber za borove sastojine i listače kad na njima nema lišča, dok za sklopljene sastojine listača i pri mjereno proređene smrekove sastojine veli, da sunčano svjetlo ne škodi, može pače katkat vrlo dobro dođi). Kod fotografiranja u šumi daje Weber prednost rasvjeti sa stran e — ma bilo sunce i skriveno. Dolazi li nam sni manja svjetlo iza leđa, izgledati de čitava pozadina (Hintergrund) odved jednolika, pa se stablo, o kom se radi, ne de dosta isti cati. Dakako, da se kod nepravilnijih debala valja više oba zrijeti na srednji promjer nego li na rasvjetu. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 378 — Najvažnija podloga za opredjeljivanje promjera i računanje drvne sadržine po ovoj metodi jesu toČne i oštre slike, pa da zbilja do ovakvih i dođemo, valja na svakom koraku postupati velikom pomnjom. Poznato je, da uspjeli odnosno valjanost neke slike u prvom redu ovisi o vremenu eksponiranja t. j . 0 tom, kako smo dugo fotografsku ploču izložili uplivu svjetla. Kako su baš odnošaji svjetla u šumi vrlo raznoliČni i ovisni 0 raznim faktorima kao: vrsti drva, starosti sastojine, stupnju proređivanja, dobi godine, dobi dana, gotovo je nemoguće za to vrijeme eksponiranje opredijeliti kakova stalna pravila — dade se to naučiti jedino vježbom. Prije nego li se pristupi k snimanju stalnih uzor-stabala, obavlja pokusna postaja u Hessenu: Trajno obilježenje i maskiranje pokusnih stabala. Prvome je svrha, da se pojedina stabla kod ponovnog snimanja dadu raspoznati i da se ujedao ozaači strana, s koje valja dotično stablo kod dalnjeg snimanja fotografirati, dok »maskiranjem« nazivlje Weber odjevanje donjeg dijela stabla mjerilom, brojkama i - platnenom pozadinom samo privremeno t. j . dotle dok snimanje traje. Za »trajnu je o bilj ežb u« uzor-stabla dostatan uljenom bojom napisan broj i dva na os stabla vertikalna poteza, jedan u visini od jednog, a drugi u visini od dva metra nad zemljom. (Na slici p, p.) Broj neka je usporedan sa srednjim promjerom u prsnoj visini, a njim ujedno naznačujemo i stranu, s koje treba stablo fotografirati kod budućeg snimanja. Kad je tako uzor-stablo trajno obilježeno slijedi »maskiranje «. Metar dugo mjerilo M, koje ima na stražnjoj strani dva čelična šiljka, prihode se pomoću ovih u koru drveta i to tako, da pokrije broj stabla i da mu krajevi dosegnu do onih poteza nacrtanih uljenom bojomi Ovo bijelo naličeno mjerilo ima u sredini tri žljebaste letvice, među koje se utisnu brojke pisane na cinkovim pločama. Obično su gornje brojke rimske, |
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 21 <-- 21 --> PDF |
379 pa označuju broj pokusnog stabla, a donje arapske, pokazuju broj pokusne plohe. K maskiranju spada još 1.3 m. dugi i 1 m. široki komad platna A, koji se poput zidnih zemljopisnih karata s uže strane pričvrsti o drvene prutove, a šiljcima, koji se u sredini svakog takovog pruta nalaze, prihode u drvo i to sa strane protivne onoj, na kojoj je mjerilo, O tome, koja je svrha toj platnenoj pozaK dini, redi ćemo pobliže u odsjeku V. V 119 ! P Postavljanje samog aparata i siiiinauje. Kad su sve malo prije YJ navedene priprave dovršene, počinje se postavljanjem samog aparata, koji se namješta u udaljenosti od kojih 25—30 koraka od uzor-stabla i to smjerom, koji mu kazuje uljenom bojom napisani broj sta — bala. Kad je kamera o stativ pričvršćena, utisuu se kraci ovoga u tlo i tako čitav aparat približno horizontira. Ploču za viziranje pomičem sad tako dugo, dok mi se na njoj ne ukaže jasna slika uzor-stabla. Nakon toga postavlja se aparat odnosno ploče za viziranje točno usporedno s osi stabla, otvor, kojim svjetlo ulazi, suzi a daljnje se snimanje obavi poznatim načinom. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 380 — Izmjere, koje se na uzor-stablu obavljaju iza fotogra flčkog snimanja. Na slikama, koje je Weber sa spomenutom lećom dobivao, upotrebljavao je on promjere samo do visine od 14 metara. Da uzmogne dakle izračunati sadržinu čitavog debla, bilo je nužno kojim visinomjerom opredjeliti čitavu visinu uzor-stabla. Weber je jednostavnosti radi upotrijebio »Cbristenov« liypsometar, pa drži, da su rezultati — ako čovjek dakako ima potrebnu vještinu — dovoljno točni. Ukupna visina nije napokon kod ove metode od tolike baš važnosti, jer dolazi u obzir samo kod onog dijela debla, koji siže od 14 m. visine do vrška drveta, pa zato i utječe vrlo malo na ispravnost ukupne sadržine debla. Izim visine valja još izmjeriti i promjere i tod 1 i 2 metra visine nad zemljom. Ovi se mjere točno na milimetre i to s one strane, s koje je dotično stablo fotografirano. Najbolje je, da se podatci o visini i promjerima odmah unesu u formular, pomoću kojega se onda i obavlja izračunavanje sadržine. Fotogr. snimanje obzirom na teren i vrsti drva. U ravnic i — bar u starijim sastojinama — možemo do 14 metara visine snimati s koje od onih dvija strana, koje pokazuju srednji prsni promjer debla, a odabrat ćemo naravno onu, koja pruža i najpovoljniju rasvjetu. Jasno je, da je postavljanje aparata, prenašanje ovoga s jednog mjesta na drugo a i ostalo rukovanje s njim u ravnici najlaglje, pa se za tosam posao snimanja obavlja vrlo brzo i lako. Na strminam a je snimanje moguće jedino iz takvih točaka, koje ne leže znatno dublje, od nožišta uzor-stabla. Aparat se dakle namješta ili u horizontali, koja ide nožištem uzor-stabla ili" na kojem višem mjestu. Kad bismo htjeli fotografirati stablo 8 koje niže točke, ne bi se na slici dali upotrijebiti promjeri do 14 m. visine, već samo 14 m. iznad našeg |
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 381 — stajališta. Isto bi tako s kojeg višeg stajališta dobili na slici promjere, koji bi se dali upotrijebiti i iznad 14 m. visine stabla. Buduć da se na strminama — kako već rekosmo — ne dadu stabla snimiti sa svaka strane, slijedi, da je ovdje znatno teže snimiti stablo sa strane srednjeg prsnog promjera nego li u ravnici. Na strminama je dakle mnogo teže naći uzor-stabla koja zadovoljavaju svim uvjetima, što se na njih stavljaju, pa je zato i samo snimanje mnogo mučnije i iziskuje više vremena. Kako u Hessenu dolazi u čistim sastojinama ponajviše bukva, hrast, smreka i bor, ograničeni su i Weberovi pokusi s fotografskim snimanjem samo na ove 4 vrsti. Snimanje hrastova i bukava — a o tom ćemo još govoriti — nakanio je Weber obaviti zimi, misleći da je rasvjeta, kad na stablima nema lišća, povoljnija, dok je borove i smreke naumio snimiti ljeti. Nu iskustvo i pokusi ga naučiše, da je mnogo zgodnije i listače snimati ljeti. Slike, koje je dobio ljeti, bile su oštrije, a snimanje u svakom pogledu iaglje i sigurnije nego zimi. III. Izrađjivauje slike. Ovoga se pitanja ne ćemo ovdje pobliže taknuti, jer pojedinosti 0 izradbi slika i pozitivnih i negativnih spadaju u samu fotografiju, dok nas ovdje zanima u prvom redu metoda, koja se služi fotografijom. Upozorit ćemo samo na to, da Weber savjetuje neka slike izradjuje onaj, koji ih je i snimao — nužno je to za valjano prosudjivanje »eksponiranja« — a ne da se nuždna izradba prepusti kojem »fotografu od zanimanja«. Kad su slike dogotovljene, pričvrste se ljepilom o lijevu unutanju stranu jednog arka papira, dok se na vanjskoj strani arka ubilježi broj pokusne plohe i uzor-stabla, vrst drvadruge bilješke (datum, u koje je doba dana snimanje obavljene i t. d.) Na desnoj unutarnjoj strani nalazi se slijedeći formular, u koji se unašaju pojedine veličine. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 24 <-- 24 --> PDF |
382 — a o f s: ča a 03 o a > S a 3 ;-< Ia a mjao "3-=8 a 3 os 3 a 3 O a s 02 1 .9 >1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 ia5 1-16 1-15 1-15 1-15 1-15 1´15 1-15 1-15 1-15 1-15 1-15 116 1-15 342 304 321 286 274 278 260 246 246 244 244 236 226 226 39-4 35-2 36-9 32-9 31´5 32-0 29-9 28-3 28-3 28-1 28-1 27-1 26-0 26-0 01219 0-1069 0-0779 0-0702 0-0629 0-0620 0 0531 0-0531 05549 1 1-1098 27 J a--h K.=0-2765=1:5 1-8858 IV. Izmjere na samim slikama. Prije nego li se pristupi k računanju drvne sadržine najvažniji je posao izmjera promjera na slici. Svako se uzorstablo razdijeli na slici isto tako na sekcije od 1 metra duljine kao i one, koje se obaraju — samo s tom razlikom, da se ovdje upotrebljuju druga pomoćna sredstva. Di jelenje slike uzor-stablanasekcije od jednog metra obavlja se šestilom, kojemu svaki krak na svom kraju nosi čelični šiljak. Slika mjerila, o kojem smo već govorili u poglavlju II., nanese se šestilom počam od drugog metra, koji je na uzor-stablu u naravi obilježen — dakle i na slici vidljiv — sve do visine od 14 metara. U svakoj se ovakovoj razdijeljnoj točki povuče tušem potez a uz ovaj stavi tekući broj. Trebalo bi sad pojedine promjere uhvatiti u šestar, pa dobivene dužine izmjeriti na točnom mjerilu. Nu pokazalo se, da takav način mjerenja promjera na slici nije dosta točan, jer desetine milimetra možemo tek ocijeniti i to ne baš |
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 383 — 8 velikom sigurnošdu. 8 tih razloga dade si Weber konstruirati spravicu, koja daje točne rezultate sve na Vioo milimetra. Nazvao je tu spravicu »slikovnom promjerkom« (Bilderkluppe), jer se njom mjere promjeri na slici uzor-stabla isto tako kao s običnom promjerkom promjeri u naravi. To je zgodno udešen spoj »mikroskopa« sa sitnim mjerilom, kojim [se — kao sto već rekosmo — mogu očitavati promjeri s točnošdu od \/ioo mm. Ovakove promjerke gradi tvrdka Spoerliase u Giesenu uz cijenu od 36 maraka. Promjere, koje smo slikovnom promjerkom u pojedinim visinama izmjerili, unesemo u spomenuti formular. V. Upotreba podataka sa slike dobivenih. Iz promjera, :koje smo izmjerili slikovnom promjerkom, izračunavamo one u naravi pomoću t. zv. »koeficijenta povećavanja« . Pod tim koeficijentom povećavanja razumjeva . promjer u naravi , . vVeber ovai kvociient . .. .. Za proracunavanie svin " promjer na slici ^ ostalih promjera uzimlje on redovito aritmetsku sredinu onih koeficijenata, koje je dobio za promjere u visini od 1 i 2 metra iznad tla. Kako već spomenusmo: posije fotografiranja izmjere se 1 i 2 metra visine nad zemljom promjeri stabla običnom promjerkom i njihova veličinu u milimetrima unese u formular. Svaka se od ovih veličina dividira s pripadnim promjerom, koji je izmjeren na slici uzor-stabla, a aritmetska sredina iz dobivenih rezultata daje »koeficijent povećavanja«, koji se takodjer iznese u formular. Budud da je rasvjeta u šumi najnepovoljnija kod donjeg dijela stabla — osobito onda ako iza uzor-stabla stoji koje drugo stablo — a točno je poznavanje dvaju najdonjih promjera vrlo važno za računanje koeficijenta povećavanja, namislio je Weber tomu doskočiti spomenutim ved »maskiranjem stabala«. Služi mu u tu svrhu platnena pozadina, od koje se tamni ru |
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 384 — bovi stabla vrlo oštro ističu — a tim je dakako izmjera promjera na slici znatno laglja i točnija. »Promjer u naravi« dobit ćemo, ako s koeficijentom povećavanja multipliciramo »promjer na slici«. Sam račun ide uz pripomoć Crelle-ovih tablica vrlo brzo. Do četrnaestoga metra najzgodnije je sadržinu debla računati po sekcijama od 2 metra duljine, a odavle pomoću formule, koja za visinu uzimlje ukupnu visinu stabla umanjenu za 14 metara. (Pobliže o toj formuli kašnje). Čitav se račun najlaglje razabire iz priloženog formulara (Poglavlje III.) Naravno je, da sadržinu kića i granjevina ne možemo direktno opredjeliti fotografskim snimanjem, već je izrazujemo iskustvom stećenimi brojevi o odnošaju deblovine i debljevine s jedne strane, a deblovine i mase cijeloga stabla s druge strane. VI. Karakterizacija fotograflčki siiimljeuog materijala. Kako je Weber namjeravao fotogr. snimanjem opredjeljivati drvnu sadržinu stabala poglavito u starijim sastojinama, nastojao je, da mu i uzor-stabla budu što znatnija visinom. No to mu nije posvema uspjelo jedno s toga, što u okolici Giessena ni nema višib stabala od 30 metara, drugo, što se uvijek morao vezati na one sastojine, koje su te godine bile opredje- Ijene za sječu (on je naime sva stabla, koja je fotogr. snimio, izmjerio još jednom, kad su oborena bila). Od svib 120 stabala, koja je istraživao, bilo je najniže 17, a najviše 29 metara visoko. Najveći je pak broj stabala dosezao visinu od 22 do 26 metara. Čini se na prvi mah, kao da su rezultati obzirom na drvnu gromadu to netočniji, što je visina stabla veća, nu izmjerom oborenih stabala pokazalo se, da se procenti pogriješaka prilično jednolično razdjeljuju prema raznolikostima u visini. VII. Točnost postupka. Točnost ovog načina opredjeljivanja drvne gromade stojećih stabala možemo ispitivati u tri smjera. Prvo obzirom na |
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 385 duljinu stabla odnosno jednakost odmjerenih sekcija, drugo gledom na njegovu širinu (kružnu plohu) odnosno veličinu izmjerenih promjera, napokon treće obzirom na produkt obaju t. j. samu sadržinu. O točnosti mjerenja duljine raspravljao je Weber već u spomenutom članku i tamo već naglasio, od kolike je važnosti uvjet, da budu fotografska ploča, nuz-os leće i uzdužna os stabla međusobno paralelne. Znači li nam na slici: AB uzdužnu os stabla, x jednako duge sekcije, 0 objektiv a CD fotografsku ploču, koja je usporedna s AB. Zrake, koje idu iz konca svake sekcije kroz objektiv 0, padaju na fotografsku ploču CD i na ovoj odrezuju sekcije, koje su opet medjusobno jednake (x). Nagne li se ploča samo malo — a to fotografi vrlo često čine, da predmete veće visine dobiju još na ploči — zauzme li naime položaj CD´, bit će na njoj pojedine sekcije nejednake {y) i to na slici odozdo prema gore sve manje. (Valja imati na umu, da je slika u kameri obrnuta.) Budući da promjeri , koje smo izmjerili promjerkom u visini od 1 i 2 metra nad zemljom, služe kao temelj, po kojem se računa drvna sadržina odnosno koeficijenti povećavanja, mo |
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- -386 - žemo tek od trećeg metra dalje promjere, koje smo izmjerili na ležedim stablima, uporedjivati s onima, koje smo na slici izmjerili. Weber je na oba ova načina izmjerio u svemu 1430 promjera i to 356 na bukvi, 360 na hrastu, 356 na smreci i 368 na boru. Razlika izmedju promjera izmjerenih na ležedim stablima i onih izmjerenih na slikama, izrazio je u milimetrima i skupio u posebnu skrižaljku. Iz ove se može vidjeti, da od 1430 promjera njih 999, dakle oko 70%! pokazuje diferenciju od 0—5 mm. (od tih veći dio samo 1—3 milimetra!) Kod ostalih promjera pokazuje njih 187o razhku od 6—10 milim., 107o razliku od 11 — 20 milim, i samo 27o razliku od 21—30 milim. Kao maksimalnu granicu pogrješke možemo dakle uzeti 3 cm, dok se kod 887o sviju promjera giblje ta pogriješka od 0—1 cm. Najnepovoljnije rezultate obzirom na promjer daje hrast i bukva — kod ovih prelazi pogrješka katkad i 3 cm — dok su bor a pogotovo smreka pravilnijeg debla, pa su i rezultati povoljniji. Sadržina debla opredjeljena je kao i promjeri na dva načina: na temelju fotografskih snimaka i izmjerom ležećih stabala. I rezultate ovih izmjera skupio je Weber u posebnu skrižaljku, iz koje se vidi slijedeće: Procent pogriješke veći je od 3 samo kod 16 stabala, dok kod ostalih varira izmedju 0—2*9. Sumarni procent pogrješke za sve je Četiri vrsti negativan i to kod hrasta, kako se već po promjerima moglo zaključivati, najveći. Fotografski snimci daju dakle nešto premalene rezultate i to kod listača iznosi procent pogrješke —0-8, a kod četinjača samo —O´l. VIII. Računanje ukupne sadržine. Kao što je već rečeno, računa se drvna sadržina stabla na osnovu fotografskih snimaka do 14 metara visine pomoću sekcija, a odavle do vrha po formuli, Weber je izprva za sve vrsti drva odabrao u tu svrhu formulu za čunj K = —— |
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 387 — Ova je za listače dala dosta točne rezultate, nu za smreku i bor bili su ovi uvijek nešto premaleni, pa se zato Weber poslužio formulom za paraboloid K = -i^ . Tu se pak pokazalo, da Li su rezultati upravo za toliko preveliki, za koliko su u prvom slučaju bili premaleni. Prava je dakle vrijednost ležala negdje u sredini, pa zato je vrške borova i smreka iznad 14 metara visina računao po formuli K z= —i—. ^ 2-5 Obzirom na sadržinu Čitavog debla (ono do 14 metara -tvršak) najgore je s bukvom. U nje iznosi procent pogriješke + 1´3, dok je u hrasta, smreke i bora —0"3, —0´6 i —0 5. Kod listača su rezultati za pol 7o preveliki, a kod četinjača za isto toliko premaleni tako, da se u najgorem slučaju rezultati nekako izravnavaju. IX. Troškovi. Nabava aparata za opredjeljivanje drvne gromade stoječih stabala i svib ostalih potrebština iziskuje znatan trošak — pa će možda baš toga radi ostati taj način u praksi rijedak, ma da mu je korist, koju pruža, očita. U rukama pak šumarskih pokušališta, kojima bi služio za otkrivanje znanstvenih istina, ne smije se polagati prevelika važnost na nabavne troškove i to tim manje, što je samo priugotavljanje slika, kad je aparat jednom ved nabavljen, razmjerno dosta jeftino. Potpunosti radi navesti ćemo još slijedeće: Za nabavu aparata i potrebština računa Weber 332*90 for. Troškovi snimanja za njegovih 120 snimaka iznosili su 83´88 for., dakle za jednu sliku 0´66 for. X. Maue i prednosti ove metode. Mane , koje Weber svojoj metodi pripisuje, jesu ove: a) Svaki baš ne će u početku dobiti slike, koje će se moči upotrijebiti, već se tome hoće neke vježbe osobito obzirom na vrijeme eksponiranja i rasuđivanje rasvjete u šumi. Uza to će |
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 388 — svaki onaj, koji bude ozlovoljen \e6 prvim neuspjesima, osudjivati i čitavu metodu. b) Ne možemo uvijek odabrati povoljno vrijeme — takve svjetle dane, kad je sunce skriveno oblačcima — pa moramo praviti snimke i kod nepovoljnog vremena; no utjecaj za ove potonje okolnosti slabi donekle tim, što pravimo obično samo snimke iz bliza. c) Pojedine slike bivaju katkat nejasne, pa dotično uzorstablo valja iznova snimiti. d) Može nastupiti kolizija svjetla i srednjeg prsnog promjera, pa u takovu slučaju valja potražiti drugo pokusno stablo. e) visoka nabavna cijena aparata i potrebština. Prednost i pak, koje Weber napominje, bile bi: a) U malo vremena možemo načiniti velik broj snimaka, a da dobiveni rezultati ipak ne gube ništa od svoje točnosti. Upotrebom ovoga načina ne samo da uštedimo vrijeme, koje bi se potrošilo na obaranje uzor-stabala, nego izmjera ide brže od ruke, nego li s ostalim instrumentima. b) Prištednja: ako — ne uzimajući u račun troškove, koji se za nabavu aparata izdaju jednom za svagda — pomislimo na ne baš neznatne troškove za obaranje, izmjeru i izradbu uzor-stabala, koji ovdje otpadaju. c) Podloga, 0 koju se računanje sadržine upire, dade se lako kontrolirati. Lako se dogodi, da se kod mjerenja drugim kojim instrumentom koja veličina krivo očita, pa tko da onda iz toga izračuna pravi rezultat. Učini li nam se, da je rezultat, kojeg smo računali po podacima valjanog fotografskog snimka, sumnjivim, lako ćemo točnost rezultata ispitati mjerenjem na samoj slici a da si ne moramo praviti novog snimka. Pače je kod obaranja uzor-stabala isključena svaka kontrola, kad je uzor-stablo jednom oboreno i izradjeno. d) Dobivamo tako točnu sliku drveta, da se kod računanja sadržine možemo obazrijeti na svaku nepravilnost njegovu. e) Slika je ujedno i službeni prilog, po kojem se izmjera dade u svako doba kontrolirati. |
| ŠUMARSKI LIST 7/1904 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 389 — f) Izmjera je točnija nego s kojim drugim instrumentom. Lakše je sliku kod kuće na stolu razdijeliti u sekcije, nego mjeriti s kojim instrumentom na stablu. g) Metoda je zgodna, kad se ispituje i istražuje, kako se usljed proredjivanja mijenja prirast na pojedinim stablima. * Prema svemu, što do sada spomenusmo, možemo redi, da se ovom načinu opredjeljivanja drvne gromade stojećih stabala može radi njegovih prednosti — ne samo po broju, već i po važnosti njihovoj — ustupiti odlično mjesto, nu čini se, da će se njim s početka bar služiti više šumarska pokušališta u znanstvene svrhe, nego li šira šumarska praksa. Princip mu je vrlo jednostavan i zgodan, točnost — kao što vidjesmo — izvanredna, a ni rukovanje sa samim aparatom ne iziskuje baš mnogo spreme, al će možda baš radi toga, što je taj način nov, ostati malo podalje od praktične uporabe u širim šumarskim krugovima. Žalim samo, što sam za sad mogao saopćiti samo teoriju ove metode, nu praktički je nisam mogao prokušati, jer do sad — ma da sam u posjedu Goerzovog Doppel-Anastigmata, koji je u te svrhe bezuvjetno nuždan — nisam još imao prilike, da pojedina stabla najprije fotografički snimim, pa da ih onda, kad budu oborena, točno kubiciram, a samo tako bilo bi mi moguće sa svoje strane ispitati točnost i uporabivost samog postupka.. A. Ugrenović stud, for. Lugarnice i uniforme! Piše Jos. pl. Aue, kot. šumar im. obć. križ. Ne preplaši se cienjeni čitatelju zvučnoga naslova; ne mislimo »lugarnice« poput onih u Topuskom, Kiralyhalmi i t. d. već male kućice, za stanovanje lugara. Gradnja ovakovih lugarnicah, podignutih u sred šume ili bar nu obodu šume, u obsegu šumah bivše Vojne Krajine, po |