DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 478 — Bkroz suvišne, potvrdjujemo obzirom na praktična izkustva, koja emo tečajem vremena baš o ovoj vrsti šumskih poslova stekli. Opetovano imali smo prilike sklapati takove pogodbe, ali nam nije ni na kraj pameti bilo, polag tudjili uzora, tražiti kakovu jamčevinu na početku rada; dovoljna jamčevina stvorila se je i u novcu do konca rada a radnici nisu svoju, krvavim žuljevima priredjenu zaradu, nigda trebali s nikim dieliti, ved su nakon dovršenog obračuna s hvalom i zadovoljstvom otišli svojim kućama. Šumski sklop i oblici* za proračunavanje drvne gromade sastojina. Sklop je od velike važnosti kod prociene sastojina, kod preborne i progalne sječe, kod sadnje, kod proredjivanja šuma i t. d. Težko da de se dvojica točno o svakom stupnju sklopa složiti, pa uprav za to imalo bi se ustanoviti mjerilo, po kojem bi se svaki, makar i nebio sporazuman, ravnati imao. Pomislimo si jednu veliku četvorinu razdieljenu u jednake manje četvorine u koje upišemo same krugnve. Svi se krugovi medjusobno tiču. Velika četvorina predstavlja nam ovdje šumu a upisani okruži krošnje stabala. Pošto je upisani okrug 0.785 od svoje četvorine, to su svi krugovi zajedno 0 786 od velike četvorine. Tako je dokazano u mojoj razpravi o izračunavanju prostornog metra u svezku broj 6. strana 248. »Šumarskog lista« od god. 1897. Ti okruži ili krošnje stabala se tiču, dakle su u podpunom sklopu, a taj označujemo sa 0´785, koji broj pokazuje, da ove krošnje stabala, makar se jedna druge dotiču, zastiraju samo 0-785 od površine. Mjesto 0785 upotrebiti ću okrugli broj O´S. * Novi oblici. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 479 — Sklop šume dakle ima se izraziti ne samo brojno već nam ujedno taj brojni izraz imade pokazivati svedenu površinu šume, koja jest jednaka sbroju krošanja svih stabala. Predstavimo si jednu četvorinu u šumi, koja neka iraade u širini 10, u daljini 10 stabala, a da im se krošnje dotiču. Po cieloj površini bilo bi 10 X 10 ^ 100 stabala, a budud im se krošnje dotiču to su u podpunom sklopu, Nu budud su okrugle, to prema gornjem iapunjuju svedene površine 0´785 ili okruglo 0´8. Ako bi na istoj površini u mjesto 10 bilo u širini i duljini po 9-5 stabala, to bi na otoj površini raslo 90 stabala, koje svako zaprema 0´785 od Četvorine, dakle ukupno 0"785 X X 90^70-66 t. j . 0*7 od površine; dobivenim brojem 0*7 označimo sklop redji u 11. stepenu. Ako li bi na istoj površini bilo u širini i duljini po 9 stabala, to bi na cieloj površini bilo 81 stablo, koja bi izpunjala 81 puta po 0-785 dakle 0*6 od površine; III. stepen. Ako li na istoj površini u širini i duljini bilo po 8 stabala bilo bi na istoj površini 64 stabla i na isti bi način dobili broj 0´5 za sklop i svedenu površinu u IV. stepenu. Ako bi bilo po širini i duljini 7 stabala, bilo bi na istoj površini 49 stabala, a sklop i svedenu površinu označivao li broj 0*4 (točni je 0-38) za V. stepen. Ako bi bilo u obde protege po 6 ukupno 36 stabala na istoj površini, označio bi se sklop i svedena površina u VI. stepenu sa 0´3 (točnije 0´28); ako li bilo u obde protege po 6 ukupno 25 stabala označio bi se sklop i svedena površina sa 0-2 u VII. stepenu. Ako bi u obje protege bilo po 3 (po prilici) ukupno 10 stabala, označio bi sklop i svedenu površinu O´l u VIII. stepenu. Ovaj račun bi se brže izveo prama ukupnom broju stabala, nu da se može i u naravi sklop lakše predstaviti, naveo sam za svaku oznaku sklopa koliko ide stabala u širinu ili duljinu kod iste površine. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— 480 — Potražimo jednoličnu šumu, u kojoj se stabla krošnjami dotiču. Dotiče li se zasebice u pravcu 10 stabala, to predstavljaju ta stabla »podpun« sklop, koga označujemo sa 0´8 i takova šuma, odnosno sbroj površina krošanja, zaprema 0 8 od površine na kojoj rastu stabla. Pravac na kome se nalazi tih 10 stabala jest zadati pravac ili duljina. Ako na toj duljini imade manje nego 10 stabala najme: 9, 8, 7, 6, i t. d. onda je sklop označen prama gornjem računu 0-6, 0-5, 0´4, 0*3 i t. d. to jest tako redak. Odnosno prema broju stabala: 100, 95, 81, 64, 49, 36, 25, 10 na istoj površini odgovara sklop: 0 8, 0´7, 0"6, 0*5, 0*4, 03, 0*2, O´l. Ova oznaka ujedno označuje sbroj površina krošanja, kojima izpunjuju stabla dio zadate površine. Ako znademo sklop, te ustanovimo veličinu krošnje i izraČunamo broj koji nam pokazuje za koliko je veća krošnja od prsne kružne plohe stabla, pak ako oznakom sklopa jur svedenu površinu razdielimo tim brojem, dobijemo sbroj kružnih ploha (u prsnoj visini) svih stabala, koji kad pomnožimo sa popriečnom visinom i obličnim brojem, dobijemo drvnu gromadu. N. pr. jedna ral ima 5756 m´ koji su obrašteni podpunim sklopom, te zastiru površinu 5755 X 0 8 = 6404 m^. Sada izračunamo krošnji površinu koju dobijemo u podpunom sklopu tako, da se izmjeri udaljenost od središta jednog do središta drugog tičuceg se stabla. Ta udaljenost predstavlja popriečni promjer krošnje. Izračunamo li sada iz njeg površinu krošnje i ovu razdielimo sa površinom kružne prsne plohe stabla, to dobijemo broj, koji pokazuje za koliko je veda krošnja od prsne plohe stabla. Krošnja stabla jest 100 do 150 puta veda od kružne plohe stabla u prsnoj visini. U ovom slučaju neka je za 100 puta, to imademo svedenu površinu 4604 razdieliti sa 100, da dobijemo 46 04 m^ najme površinu kružnih prsnih ploha stabala; ako je popriečna visina 15, oblični broj 0 55, to se umnožkom ovog 46-04 X 15 X 55 dobije broj 67983 m^, t. j . drvna gromada. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 481 — Tako je za podpuni sklop 0´8; nu ako je sklop redji, imade se površina šume reducirati sa oznakom sklopa 0*7, 0-6, 0-5 i t. d. T. j. drvnu gromadu sastojine dobijemo, ako zadatu šumsku površinu pomnožimo sa oznakom sklopa, proizvod razdielimo sa površinom krošnje, a taj količnik (koji predstavlja broj stabala) pomnožimo sa sadržinom popriečnog stabla. Neka je: Z-* = površina 6755 m* if = krošnja stabla 12-57 m^ ^ =: ploha u prsnoj visini stabla 0´1257 m´^ V = visina popriečnog stabla 0 = oblični broj popriečnog stabla s = sklop šume p T= popriečno stablo g = gromada x. F s g = —^— V V k K ako je -77 = 100 onda je 9 100 ako nije -77 = 100 onda je shodniji ovaj oblik. P s h V 0 3 = K. ako je A; V 0 = ^ onda je skraden oblik F s p _ 5755 X 0-8 X 0-1257 X 15 X 0-55 g _ _,^^^_ . ^ = 379-82 m^ |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 482 — Stegnuta sa oznakom Ozuaka sklopa sklopa povrSine 5755 m. (jedna lal) ili sbroj površina svih krošanja sta " J- CD Opazka I P^ TTl bala okruglo točno OD -^´" I. 10 0 8 0-785 4517-68 03 icc C 60-o G II. 9-5 0-7 0-707 4068 79 III. 8 0-6 0-620 3566-10 2 1 ^ g -o -3 o IV. 7 0´5 0-502 2889-01 03 IS V. 6 0-4 0-385 2210-68 O grS M VI. 5 0-3 0-283 1628-67 _, o; »i o3 OD VII. VIII. 4 3 0-2 0-1 0-196 0-078 1127-98 448-89 CD 03 >-2 >N .25 a , > 2-° ° p^ a X´ cn Ako nam je poznata površina svih krošanja t. j . stegnuta površina, te ako ovu stegnutu površinu razdielimo sa oznakom sklopa, dobijemo površinu šume. Preborna sječa. Imamo li podpuni sklop i izračunamo li ovako drvnu gromadu, to možemo iz toga ustanoviti i drvnu gromadu, koju imademo izvaditi prebornim sjekom. Preborna sječa kod jednoličnih šuma nije ništa drugo nego ostaviti poslie sječe šumu u stanovitom sklopu. Ako smo dobili u podpunom sklopu po rali 379 m´ to imademo kod preborne sječe odbiti onakovo stanje šume (gromadu) u kakvom ju stanju (sklopu) kanimo ostaviti. To jest od podpunbga sklopa imademo odbiti gromadu zadanoga redkoga sklopa u kojem de šuma poslie sječe ostati. Razlika jest ona gromada koju imamo posjedi N. p. gromada za podpuni sklop jest P x 0-8 Xi? (5 0-8 K- Gromada za riedki sklop 0*6 u kome kanimo o s t a. . , . P X 0-6 X i? viti sumu jest p = a 0-C |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 483 —. Gromada, koju imademo kod prebornog sieka izvaditi jest D=GOS — G0-6 = G0-2 najme razlika t. j . drvna gromada odgovara drvnoj gromadi za sklop 0 2. P 0-2 p D= G0-2 = ^. ^ = 95 m^* Na taj način možemo izračunati drvnu gromadu, ako želimo ostaviti šumu jošte u redjem sklopu n. pr, u sklop u 0´2, D = G O´S — G´ = 0"6, razlika odgovara drvnoj gromadi za sklop 06. Drvna gromada za sklop 0 8 = 379 m´ » » » y> 0-2= 96 * Razlika D = 284 m´, što je tražena drvna gromada, koja odgovara sklopu 0"6, ali šuma ostaje u sklopu 0´2. Ako već postoji redki sklop i imade pomladka, tad se može drveće i u redkom sklopu sjeći i ostaviti jošte redji sklop, tada je drvna gromada kod preborne sječe jednaka razlici dvajuh drvnih gromada različnih sklopova šume. Ako je već prije bila šuma u sklopu 07, a kanimo ju sjeći, da ostane u sklopu 0-6, to drvna gromada odgovara razlici, naime sklopu 0*2. D=G0-7 — G0-5 = G0-2 G = 379 —284 = 95 m\ Pošto imade šuma i u gušćem sklopu, nego što je pođpun ili gusti sklop označen sa 0´8, to su takve šume ne u podpunom već u pregusto m sklopu. Takve šume zastiraju skoro čitavu šumsku površinu ili tlo, te ih možemo označiti sa oznako 0´9 i oznakom 1 (jedan). Kod jedne rali za 1 vriedi površina 5755 m^ a za 0"9 = 5012-50 m^ steg. pov., sravni skrižaljku. Mjesto okruglo 0*9 ima biti točno 0-871. Za 0´9 vriedi u redu 11 stabala, a za 1 vriedi 11-5 stabala i to je najgušći sklop. |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 484 — Ako imademo takvih sastojina, moramo nastojati, da ih evedemo na podpu n sklop 0´8, a to čemo postići proredjivanjem i posjekav razliku od grom ade preguste označene sa 0´9 ili 1 i gromade u podpunom sklopu 0-8. C=G1 — G0-8 = G02 C=G0-9 — GO-S = GO-i. Kako bi se takvo proredjivanje imalo u naravi lahko provadjati, priobditi ću prvom ggodom. Mijo Krišković, nadšumar. O ovogodišnjem poučnom putovanju slušača kr. šumarske akademije zagrebačke u Slavoniju i Bosnu. Na podpisanomu bio je ove godine red, da stavi predlog glede ovogodišnje oveće ekskurzije, koja se je imala preduzeti sa slušačima III. tečaja zagrebačke kr. šumarske akademije, i da bude toj ekskurziji vođjom. Kako se je prošlogodišnje naučno putovanje u clelosti kretalo po susjednim nam austrijskim alpinskim zemljama, a predprošle godine dielom po kraškim krajevima Hrvatske i susjedne Istre zajedno s tršćanskim teritorijem, to je shodne izmjene radi odlučeno ove godine proučiti prilike slavonskih šuma u Posavini i posavskomu prigorju i susjednoga šumovitoga kraja Bosiae. Kao glavni cilj htjelo se je naročito posjetiti šume slav. imov. obćine gradiške i susjednu bosansku Kozaru planinu, u kojoj se je zadnje dvie tri godine u velike odpočelo eksploatacijom starih i prastarih sastojina po dioničarskom družtvu „Una". Dne 6. lipnja krenuli su izletnici — 12 slušača, pak profesori F. Kesterčanek, đr. S. Bošnjaković i podpisani — jutarnjim vlakom preko Siska u Slavoniju, stigav oko podne u Novsku. U Novskoj dočekaše izletnike gg. drž. nadšumari J. |