DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 623 —


prirodjene lienosti i obiesti, dapače znam primjera, da su kod
velikog sniega primorani bili sjedi šljive i vočke. da ne poginu
od zime. Varao bi se, ako bi tko mislio, da su ti ljudi možda
podaleko od šuma — nasuprot baš podno Kapele prepune leževiuom,
jedva tri kilometra udaljeni, pa ipak ostali bez klipe
ogrievnili drva. Ovo dostaje, jer takovih, primjera svaki nas bi
mogao na pregršt iznieti. Ovu sklonost pravljenju šumskih šteta
mogla bi suzbiti i primjerena sila prema onoj narodnoj »neboji
se i šuša boga već batina« nu o tom kašnje.


Ne mogu pristati na mnenje g. izvjestitelja, da bi pravoužitnici
sami morali puteve graditi, već držim, da je to dužnost
imovnih općina, imenito u brdskim stranama. Tamo gdje ima
ogrevnog drva, ako je nepristupno, jedno je kao da ga i ne
ima, te ako se takovi putevi izgrade, uklonio bi se takodjer
jedan uzrok pravljenju šumskih šteta, ako možda i neznatniji,
ali barem za imućniji dio naroda prestala bi potreba šumskih
kradja. Imenito takove vrsti posla mogu se odradnjom dužnih
šumskih šteta učiniti, te bi to općenito valjalo uvesti.


Gdje manjka ogrevno drvo, tu dakako dok se uzrok ne
odkloni ne će prestati niti učinak, te pošto je izvjestitelj o tom
opširnije razlagao pripomenufi ću samo, da kod ogulinske
imovne općine za neke krajeve uvadjamo sitno šumsko gospodarenje,
da se toj nestašici doskoči, te se to valjda i kod
drugih imovnih općina prakticira.


Posebni uzrok pravljenju šumskih šteta u Gornjoj Krajini,
jest potreba krovne daske, šimle. Od pamtivieka pokrivaju se
kuće u Gornjoj Krajini ciepanom šimlom, većim dielom jelovom.
Radnik, koji takovu šimlu izradjuje, zasjeca stojeća stabla, te
vadi t. z. španje i gleda, da li je stablo ciepko i tako više
puta i na više mjesta ozledi stablo, te onda dakako nastupaju
poznate posljedice: nagnjilost i vi´emenom posvemašnja trulež
stabla. U najpovoljnijem dakle slučaju propada najbolji dio
stabla, ako mu i ostane koji dio uporabiv. To se i opaža prigodom
izradbe stabala, da se redovito 25 do 35% gradjevnog
drva manjo dobiva, nego što se po izgledu stabala i procjeni