DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 628 I ako je donekle opravdan nazor g. izvjestitelja glede go jitbenili radnja, koje se svakako bolje i svrsi shodnije obav ljaju plaćenim nadničarima, to ali imade ipak množina radnja kao n. pr. pravljenje puteva, ograda i t. d., koje se mogu na taj način izvesti i dobrim uspjehom. Naravski valja paziti, da se tu zloporabe ne dogadjaju, nego od bogatili dug utjera, a insolventni da ođradjuju. G. izvjestitelj posve pravo uavadja, da kraj postojećih odnošaja, ne može se dati krivnja obranbenom osoblju, da nam je obrana šuma na tako nizkom stepenu, ali držim, da i tu leži neki dio krivnje tolikim šumskim štetama. Mi nemamo školovanog lugarskog osoblja, a žali bože nemamo tako skoro u izgledu lugarnicu. Pa ipak samo škola može dati onu pravu ljubav i shvaćanje svog zvanja, koje je lugaru u tako težkim prilikama potrebno. Dakako, da valja trud i nagraditi, stoga gdje je još potrebno, valja lugarima plaće povisiti, da ne zavise od nikoga, nego da se svom dušom i tielom posvete svom zvanju. Po § 18. šumskog zakona prekršaji onih, koji imadu prava drvarenja, smatraju se i kazne kao kvar šumski i kao takav podpadaju presudi političkih oblastih. To načelo nalazimo izraženo i u kaznenom zakonu, da suvlasnici, kao n. pr. suzadrugari, djeca obitelji i t. d. uživaju blagodat blažeg postupka. Nesumnjivo je to i opravdano. Medjutim kodifikatori šumskog zakona nisu mogh predvidjati budući razvitak, nisu mogli predviditi, da će biti i takovih individua, koji će se koristiti tom singularnom odredbom, te na štetu zajednice izvući ne samo svoj idealno kapitalizirani dio, nego i preko toga. Kod ogulinske imovne općine ima nekoliko zadruga, kojih svaka pojedina duguje 4 do 5 hiljada kruna šumske štete. Kazumije se samo od sebe, da ti nisu počinili tih šteta za pokriće svojih nužnih pripadaka, nego im je upravo zanat pravljenje šumskih šteta, te se otvoreno bave tim kao kakovom otvorenom trgovačkom radnjom. To su redovito golje, od kojih se šteta nikad utjerati ne može. Da možemo |