DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 3 <-- 3 --> PDF |
´«^tf iM Ili Br. 11. u ZAGREBU, 1. studenoga 1904. God.XXVIIL Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za 7^ stranice 8 K.; za ´/, stranice 5 K. 20 fil.; za ´/^ stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjeiena popustbina. Uzrok i uztuk šumskim štetama u području šuma imovnih obćina postojavše Vojne Krajine*. Bitna rak-rana, koja šumsko gospodarenje, pa donjekle i sam obstanak šuma, u području imovnih obćina ugrožava, jesu ogromni šumski kvarovi, koji se od godine do godine sve više nagomiljuju. Ako prosudimo odnošaje, koji u današnjim prilikama zavladaše, doći ćemo do uvjerenja, da su silnim šumskim kvarovom razlogom u glavnom dvie činjenice i to: 1. Što se pravoužitnicima nuždno gorivo drvo ne doznačuje, (valjda zbog pomanjkanja dovoljnog kompleksa šume doznačiti ne može. Op. uredn.), bar ne svima, i ne pravodobno; 2. Što se pravomoćno imovnim obćinama dosudjene šumskokvarne odštete ne utjeruju, kako bi se utjerivati morale. Promotrimo li potanje ove dvie glavne činjenice, to ćemo doći do uvidjenja, koje će se tokom ove razprave razviti. Prvoj činjenici je razlogom oskudica na gorivom drvu i dok se ne ukloni taj razlog, dotle se ne može ni pomisliti, da šumske štete budu jenjavale. Da u tom pravcu, pogledom na preotimajući mah šumskih kvarova, na bolje krenuti uzmogne, morati će se konačno i * Referat g. šumarnika V. Benaka čitan na zadnjoj glavnoj skupštini hrv.slav. šumarskoga đružtva. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 602 — svakako uprava imovnih obdina postarati, da tu potrebu na miri bud kupom iz državnih šuma, bud dobavom ugljena, jer dok ne budu pravoužitnikom potrebe na gorivu osjegurane, dotle kako već naprvo spomenuto, širom su vrata pustošenju i haranju šumah imovnih obdina otvorena, s razlogah donjekle i posve naravnih, u ovakovim prilikama nastalih. Goriva drva morala bi se pravodobno pravoužitnikom doznačivati, odnosno ugljen dobavljati, no u tom pogledu otežčavajuda je okolnost ta, što su pravoužitnici kod njekojih imovnih obdina, (u smislu ustanove §. 4. zakona od 11. srpnja 1881., kojim se razjasnjuju, odnosno preinacuju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. o imovnih obdina u postojavšoj hrvatsko slavonskoj Vojnoj Krajini) dužni plaćati razmjerne šumske pristojbe za užitke, što ih oni u naravi dobivaju, a pravoužitnici su pretežnim dielom i takovi siromasi, da ne mogu pravodobno smoci novacah za šumske pristojbe, pa zato 86 i doznačivanje drva ne može pravodobno provesti, što je i opet razlogom mnogim šumskim štetama. Da se tomu izbjegne, bilo bi morda od uhara, da se goriva drva doznačuju, odnosno ugljen dobavlja pravoužitnikom pravodobno, a odpadajude pristojbe da se tokom godine i naknadno pobiru: tada bi se bo mogle doznake pravilno i pravodobno provadjati, što bi svakako po šumsko gospodarenje i buduće pomladjivanje šumah od koristi bilo. Indi prvi uvjet je uztuku preotimajudeg maha šumskih kvarova, osjeguranje potrebah na gorivu za pravoužitnike imovnih obdina, ma kojim god načinom. Obzirom na drugu činjenicu, da se naime pravomoćno dosudjene u korist imovnih obdina šumsko-kvarne odštete ne utjeruju, kako bi se utjerivati morale, iztadi mi je sliedede: Da se pravomoćno dosudjene šumsko-kvarne odštete svom strogošdu ne utjeruju, daljnim je to razlogom haranju i pustošenju šumah imovnih obdina tako, da se šumske štete od godine do godine sve više pomnožavaju i šumsko-kvarne odštete nagomilavaju, kako ćemo se o tom u dalnjem toku ovog promatranja osvjedočiti. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 603 — A što je i tomu krivo? Ovo pitanje mora se svakomu i nehotice nametnuti, koji promotri tu žalostnu činjenicu, da naime šume imovnih obdina od godine do godine sve više i više stradavaju. Krivnja je tomu po skromnom sudu momu i ta, što se razprave šumskih kvarova ne provadjaju nuždnom brzinom i strogošću, zatim što se šumoštetnici ne pritežu zasluženoj kazni koju bi osjetiti morali, a naročito je tomu najglavnija krivnja ta, što se pravomoćno dosudjene šumskokvarne odštete ne utjeruju, kako bi to od samog interesa bilo po probitak samih imovnih obdina u svakom pogledu, a naročito u pogledu šumsko-gospodarstvenom; što više, takove se šumske odštete dapače kod njekih imovnih obdina ne utjeruju, a ma baš nikako. E pa kada je tomu tako, kakovo je tada i čudo, da šumske štete od dana na dan mah preotimaju. Upravo i ova činjenica je razlogom, što šumske štete mah u šumama imovnih obdina preotimlju, jer su bodrilom naročito okorjelomu za časovitom koristi zasliepljenomu i pohlepnomu šumoštetniku, da šumu harači i pustoši. Ja du se u ovom obziru u daljnjem toku ovog mnienja, osvrnuti naročito na obstojnosti, zavladale kod imovne obdine II. banske, ter du te prilike samo donjekle sravniti sa onima, drugih imovnih obdina. No prije osvrnut du se i na njeke druge okolnosti, koje kod imovne obdine II. banske postoje. Kod imovne obdine II. banske ne vlada u obde tolika oskudica niti na gorivom drvu, a naročito ne u brdskim predjelima, da bi takova baš mogla biti ovdje razlogom preotimajudem mahu šumskih šteta. Državne šume su donjekle ovdje od zaraze šumskih šteta kaznenim zakonom sačuvane, jer se pravoužitniši boje kazne za šumske štete, koje bi tu počinili, budud su te kazne vrlo osjetljive, a osim tog su šumsko-kvarne odštete visoke, a takove se po ovrhovoditeljima, lih u svrhu utjerivanja dosudjenih |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 604 — šumsko-kvarnih odšteta postavljenima, bezobzirno utjeruju, a to sve jako boli. Pošto su pako u obde šumske štete počinjene po pravoužitnicima u šuma imovnih obdina samo prekršaj šumskog zakona, to i ta okolnost uz predspomenute osobito osokoljuje šumoštetnike, da šume imovne obdine bezobzirno i nemilice harače. Zapitat de možda tko, pa gdje je šumsko-obranbeno osoblje ? Na to mi je odgovoriti, da je šumsko-obranbeno osoblje postavljeno u vrlo znatnom broju prama prije, nu kraj sveg tog je isto nemodno uz sada postojede okolnosti, koje sam naprvo spomenuo, šumsko-kvarnim štetama na put stati, jer se kod imovnih obdina, a naročito u II. banskoj, po šumama čine šumske štete upravo nasilno i na najprepredeniji način, što si ga čovjek samo zamisliti može. Iztaći mi je tom zgodom žalostnu činjenicu, da godimice stradavaju u vršenju svoje dužnosti po najbolji lugari, a takodjer i okorjeli sumoštetnici tako, da mnogi i životom plati svoju revnost odnosno okorjelost, dočim mnogi usjevi i vinogradi lugara budu uništeni, mnoge im kude i ine sgrade postanu pljenom požara, a sve to iz osvete radi tog, što lugari vrše svoje dužnosti. Šumoštetnici su postali vrlo opasni ljudi, koji čoravo na, lugara navaljuju, grded ga i psujud dovikujud mu : »imaš knjigu i colštok, pa pisij a za mene se ne brini, niti k meni ne dolazi i t. d.« Spomenuti je vriedno i usurpacije šumskog tla. Visokovladnom naredbom odjela za unutarnje poslove od 24. svibnja 1885. broj 15.230 ex 1885., naredjuje se u tom pogledu postupak po upravnim oblastima, ab koja korist odtud, kad se ne polučuje željeni uspjeh, dapače dogoditi se može, da se tim postupkom promaši rok za podnesak tužbe sudbenoj vlasti radi smetanja posjeda, što dovodi opet do dugotrajnih parnica radi priznanja vlastničtva; a uzme li se u obzir i činjenica ta, da se i tužbom radi smetanja posjeda svrha uvjek ne polučuje |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 7 <-- 7 --> PDF |
- 605 — jer je u mnogim slučajevima u nas svjedokah za usurpatora na pretek u dokaz dosjelosti, to onda kakovo čudo, da se naš čovjek ne žaca usurpacije šumskog tla, tim više, što je danas dobro upućen i u tom, da ne podpisuje najamni ugovor u takovim slučajevima (u potonje doba), ma mu se jutro takovog zemljišta po 10 filira nudi i iznajmiti kani, samo da se imovna obdina ne uzmogne pravnog temelja vlastnosti dočepati. Primjerah u pogledu neuspješnog uredovanja protiv usurpacijama šumskog tla, može gospodarstveni ured imovne obćine II. i I. banske ter slunjske navesti, a moguće i drugi gospodarstveni uredi ostalih imovnih obćina. U ovakovim prilikama postaje i u tom pogledu šumskoobranbeno osoblje nemoćno, jer ostaje bez oslona osamljeno, šumoštetnici bo u nas nisu pitomi janjci već okorjeli zatirači šumah, to i rad od ovakovih radnika na račun dugujućih pravomoćnika dosudjenih šumsko-kvarnih odšteta, jest upravo samo na uštrb i sprdnju imovne obćine. Okorjeli šumotarac puno se baš brine za odradu, a u koliko što odradi od duga to desetei´ostruko bar — ako ne više — štete nanese šumskom gospodarenju, buduć mu je odrada na pustom jeziku, a u istinu mu je nutkalom i bodrilom, da harači nepromišljeno i nesmiljeno po šumama i nadalje još u većem obsegu, dok samoj šumskoj upravi svako prisilno sredstvo za valjano i pravodobno odradjivanje šumskih radnja sasma manjka. Tom prilikom u obzir je uzeti i stanbene prilike za lugarsko osoblje, jer i ove u mnogom uplivaju na zator šumah, a evo zašto: Svaki lugar ne može biti namješten, da stanuje u rodnoj si, zadružnoj ili vlastitoj kući. Pa i oni, kojim je to u prilog palo, riedki ^su, da napasti rodjakah, kumovah, prijateljah i znanacah odoljeti uzmognu, pa mnogi zato posrnu i nastradaju. Lugari pako, koji su primorani izvan rodnog si mjesta obitavati i potucati se po tudjim stanovima, izvrženi su još više kušnjama, nepogodama, zabludama i zavadjanju, tako, da |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 606 — ima primjerah, da su mnogi takovih Ijudih, čisti i pouzdani, pali na ništa, a njeki preuranili zagristi u ledinu. Zato bi se valjalo ozbiljno postarati i za stanbene prilike lugarskoga osoblja, jer ako se ove urede valjano, biti de iste od velike probiti po same imovne obdine; o tomu suvišno je dalje razpravljati i razglabati, pošto je ta činjenica jasna sama po sebi, - Obzir valja uzeti i na raztresenost pojedinih paziteljnib srezova, na raztrganost terena, položaj, naviku žiteljstva i veličinu samih srezova, jer to su sve činjenice, koje su od bitnog upliva po zator šumah, a u tom se grieši, pa zato se i ne može opravdano ni tražiti u mnogim prilikama od čovjeka ono, što mu moguće nije. Ugled i upliv lugarskog osoblja je u očima puka danas po na nizke grane, a taj se mora na svoju visinu podiči, ako smo željni, da nam se gora i lug i nadalje zeleni. Tomu je ali potrebno uz odstranjenje svih inih nedostataka — da se lugarsko osoblje svomu zvanju shodno unifor^ mira i pobočnim bodom oblastno obvezatnim providi, a uz to, da se upravnom šumarskom činovničtvu razrješe što više spone, u pogledu namještaja i naimenovanje lugarskoga osoblja, premještivanja istoga, suspendacije i odpusta takovoga, jer to bi sve vodilo k tomu, da bi se valjano i neodvisno lugarsko osoblje uzgajalo, koje bi u puku doličan ugled uživalo i na isti nuždni upliv vršilo, a imovnim občinam, ili u pravom smislu rječi, pravoužitnikom imovnih obćina od bitne koristi bilo. Ne ću tvrditi, da ima loših i nevriednih lugara, no takove se uznastoji ukloniti, čim se tomu samo zgoda pruži, ali i najvriedniji lugari nisu uvjek i na svakom mjestu baš nikako kadri šumske štete zapriečiti, a naročito u odnosajima takovim, kakovi su zavladali kod imovne obdine II. banske, i koji su razlogom baš, da se šumske štete sve više i više pomnožavaju, sume harače i pustoše. Kako jur spomenuh, neupada naš šumoštetnik U šume lih poradi oskudice na drvu, jer takovo mu se i doznačuje bar |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 607 — donekle u redovitim drvosjecima i proredama, naravno po izmjeri pravoužitnog katastra, što je svakako i pravedno, doeim izvišicu potrebe može si svaki pravoužitnik dozvoljenim putem podmiriti kupom u redovitim sječinama u šumama imovne obćine, nadalje u državnim šumama, a donekle i iz zemljištnih zajednica, nadalje dozvoljenim pobiranjem ležike i suhara koli u državnim toli i u šumama imovne obćine, kao i izrabljivanjem privatnih ter još neuredjenih obćinskih grmova. Pomanjkanje gorivog drva, kod imovne obćine II. banske nije indi uvjek i jedini bitni razlog pomnažanju šumskim štetama. Da se narod množi i tog se strašiti ne treba, jer kad bi naš čovjek samo umno radio i gospodario, sve bi dobro bilo, al ovako bojat se je, da će našeg naroda ponestajati, a tim i potrebe na drvu za njegovo kućanstvo postaju onda konačno izlišne. Naseljenici i nepravoužitniei mogu takodjer svoje potrebe na drvu bud u državnim bud u šumama imovnih obćina kao i u privatnim, na pošteni način podmirivati, ako samo hoću. Pomnožanje naroda i njikovih kuća ne može dakle biti krivo, da šumske štete danomice rastu, već je tomu uz prednavedenu razloge krivnja ta, što su šumoštetnici pohlepni za časovitom koristi, nadalje što ima bezdušnih trgovčića, koji se na račun šumskih šteta pomažu i okorišćuju i što ima opet i takovih, koji se na lahki načip i bezbrižno uznastoje obskrbljivati sa potrebnim drvetom. Na odaljenije sječine mora se narod priučiti, jer mu drugo ne preostaje, ako umno raditi hoće, tako isto i na težki izvoz uzaludno se je tužiti, doČim si puteve sam popravljati može ; danas nisu vremena takova, da se mogu takova uživanja očekivati lagodno bez muke. Drvna tržišta mogu se uredjivati po poduzetnicima, ali ne po šumskoj upravi naročito imovne obćine i to u svrhu podmirivanja gorivih drva, jer bi tada premnogo takovih tržišta urediti trebalo, što račun imovne obćine nikako podnosio ne bi. Da šume imovne obćine stradavaju od šumskih šteta i da im je mjestimice i sam obstanak ugrožen, to je istina koja |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 608 — se opovrdi ne da, jer je i to istina, da si mnogi pokrivaju svoje potrebe na drvu sa šumskim štetama i da se tim načinom prehranjuje mnoga obitelj, što je na štetu racijoualnog šumskog gospodarstva. Pošto baš nije pomanjkanje samo na drvu razlogom pomnožavanju šumskih šteta, to je za to i neobhodno nuždno u interesu racijoualnog šumskog gospodarstva, da se što odriešitije mjere poprimu proti protimajućem mahu šumskih šteta, jer kad bi naš čovjek i pravio šumske štete — (kao što i pravi) — ali lih samo u svrhu svog kućanstva radi nuždnog drva, to bi šumske štete kud i kamo bile neznatnije od sadanjih, te nebi ni iz daleka ugrožavale mjestimice i sam obstanak istima. Eacijonalno šumsko gospodarenje naročito kod imovne obćine ima se po mogudnosti prilagodjivati potrebama žiteljstva naročito pravoužitnika, što se i čini, ali se ne može mirne duše pustiti mah preotimajudim šumskim štetama, kao što su odpočele, jer tada de i svakomu racijonalnomu šumskomu gospodarenju trag ne stati. Zato je neobhodno nuždno, kako jur spomenuh, poprimiti najodriješitije i najodlučnije mjere proti preotimajudem šumskim štetama, a te bi se naročito i bitno sastojale u tome: da se razprave šumskih šteta što mogude bržje i odlučnije provadjaju; da se šumeštetnici po zasluzi kazne, ali kazan da osjete ; a zatim da se šumske odštete naročito pako u zadnje vrieme dosudjene, odmah i bezobzirno utjeraju. A kako se danas u tom pogledu radi? Na ovo pitanje mi je odgovoriti sljedede: Lugari podnašaju tokom mjeseca silesiju prijavah šumskih kvarova nadležnoj si kotarskoj šumariji, ova te prijave obračuna i nadležnoj kotarskoj oblasti na daljnje postupanje podnaša. Kotarska oblast pozove okrivljenika na razpravu, ovaj u pravilu sam na razpravu dodje, ili koga drugog pošalje i šumski kvar prizna, bio taj ma kako visoko obračunat. Kotarska oblast izreče osudu, te u najviše slučajeva kazni šumoštetnika ukorom ili zatvorom od njekoliko dana, na što |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 609 — šumoštetnik slegne ramenima u znak da se zadovoljava, i tim je postupak sa šumoštetnikom dovršen, koji od razprave ravno opet u šumu ulazi i ponovno tu harači i pustoši, jer ga se dosudjena mu kazan tako dojimlje, kao kožuha mu, na koji bi mu se komarac ajeo. Presude kotarskih oblastih primaju gospodarstveni uredi imovnih obdina, iste liepo i točno provadjaju u silne knjižurine a u koju svrhu to čine, na to ne mogu odgovoriti, ali znam, da je isti sa velikim trudom obavljeni rad uzaludan, buduć se šumske odštete već dugi niz godina ne utjeruju, to su već mnoge i mnoge stavke odnosnih dugovnih knjižurina dvojbene ili upravo nikakove vriednosti. Iz ovih knjižurina prave se izvadci i takovi dostavljaju pojedinim upravnim obćinama na utjerivanje, ili pravo rekuć na neutjerivanje, pa jer se šumske odštetne ne utjeruju, to je taj silni posaseo upravo ban-badava učinjen, a komu na štetu, ved samoj imovnoj obćini. Liepo se to sve radi u uredima i na papiru, lugari podnašaju prijave, šumarije moraju sve štete obračunati i u očevidnike provesti, nadležna kotarska oblast izriče presudu imeničnim izkazom, iz ovih izkaza gospodarstveni uredi nadopunjuju očevidnike i svoje dugovne knjižurine, i kad je taj silni posao izveden i upravnim občinama izvadci iz dugovnih knjižurina dostavljeni, tada smo postigli to, da šume stradaše i dalje stradavaju na uštrb imovne obdine i obdeg narodnog blagostanta. Ja sam uvjerenja tog, da o utjerivanju dosudjenih šumskih odšteta ovisi u mnogom uztuk proti preotimajudem mahu šumskih šteta. Pa kako stojimo u tom pogledu razabrati demo iz sljedećeg : Utjerivanje je šumskih odšteta kod pojedinih imovnih obdina raznoliko, tako: kod gradiške imovne obdine pobiraju se šumske odštete po obdinskim organima uz 107o nagradu od uspjeha, ali po samu imovnu obdinu resultira tim postupkom uspjeh slab ; kod imovne obdine gjurgjevačke postavljeni |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 610 — su za svaku kotarsku oblast po jedan ovrhovoditelj sa nagradom od 1200 K. na godinu i 5% od polučenog uspjeha, te je taj način utjerivanja urodio po imovnu občinu sa uspjehom veoma povoljnim; kod slunjske imovne obćine pobirati bi se imale šumske odštete po obd. organima uz 15% nagradu od uspjeha, no uspjeh nije ba š nikaka v kroz zadnjih 10 godina polučen; kod petrovaradinsko imovne obćine utjeruju se šumske odštete uz 67o nagradu od uspjeha po obc. organima sa prilični m uspjehom, ali samo tada, ako visoka kralj, zemaljska vlada i kralj, županijska oblast naročito posreduje, inače je i tu uspjeh loš, koji se tim postupkom polučuje ; kod imovne obćine ogulinske, utjeruju se šumske odštete po obćinskim organima uz 157o nagradu od uspjeha, a sa uspjehom po samu imovnu obćinu slabim ; kod otočke imovne obćine postavljen je jedan ovrhovoditelj i jedan lugar za utjerivanje šumskih odšteta sa povoljni m uspjehom, uz to bi imali pobirati šumske odštete i obćinski organi, no potonji nisu polučili nikaka v uspjeh; kod brodske imovne obćine pobiraju šumske odštete obćinski organi uz 107o nagradu ali sa slabi m uspjehom; kod I. banske imovne obćine utjeruju se šumske odštete po trim ovrhovoditeljima uz IS"/,, nagrada sa dobri m uspjehom, a kod križevačke imovne obćine postavljen je kod svake kotarske oblasti po jedan ovrhovoditelj, koji utjeruju šumske odštete sa dobri m uspjehom. Kako iz ovih navoda proizlazi, utjeruju se šumske odštete sa povoljnim uspjehom kod imovne obćine gjurgjevačke, otočke I. banske i križevačke i to za to, jer su kod ovih imovnih obćina postavljeni u tu svrhu posebni ovrhovoditelj!, dočim kod kojih bi se imale utjerivati šumsko-kvarne odštete po obćinskim organima, polučuje se samo slab i neznatan uspjeh — dapače nikakav. Kod imovne obćine slunjske a u smislu visokovladne naredbe odjela za unutarnje poslove od 15. veljače 1903. broj 41639, i od 9. srpnja 1903. broj 49.402, imalo se je utjerivanje šumsko-kvarnih odšteta provadjati po ovrhovoditeljima, |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 611 — uo to je usujećeno, i tako kod iste imovne obdine kroz zadnjih 10 godina, utjerivanjem po obd. organima, nije niti novčid ubran. Kod bolje stojećih imovnih obdina, kao što je gjurgjevačka, križevacka ter otočka, dozvoljava se utjerivanje sumskokvarnih odšteta po ovrhovoditeljima, dočim kod slabije stojede imovne obdine slunjske ne dozvoljava se, a u obde kod njekih imovnih obdina utjeruju se šumsko-kvarne odštete po ovrhovoditeljima, a kod njekih pako utjeruju ili bolje rečeno neutjeruju po obd. organima. Jednim se imovnim obdinam dozvoljava jedno pravo, a drugim takovo uzkraduje, i zato baš šume onih imovnih obdina, u kojima se dosudjene kvarne odštete ne utjeruju po posebnim ovrhovoditeljima, ved se takovo utjerivanje tobož povjerava obd. organima, teško stradavaju od šumskih šteta. Zašto se pako zastupstva i gospodarstveni odbori njekih bar Imovnih obdina — a morda i svih — opiru proti utjerivanju šumsko-kvarnih odšteta, i sta se tu iza ledja krije, poznato je i bjelodano dobro onim, koji su u upravu imovnih obdina upudeni, no nepobitna je istina, da je mlitavo ili nikakovo utjerivanje šumsko-kvarnih odšteta glavnim uvjetom zatoru šuma, da je isto upravo po racijionalno šumsko gospodarstvo pogubno. Da se šumske odštete ne utjeruju, a šumoštetnikom dozvoljava svoj dug sa šumskim radnjama odslužiti, takodjer je i to po racijonalno šumsko gospodarenje vrlo štetno. I to je bodrilo za šumoštetnike, da šumske štete sve to više Čine, uhvajud se, da de odštetu na lahki način podmirili odradom, ako ju ved podmiriti bude morao, dočim takav rad što ga šumoštetnici čine, puno ne vriedi, višeput i nije ništa vriedan, a kad i kad je pače još i od štete; k tomu šumske radnje zapinju, neovrše se pravodobno, a tim i sama gojitba trpi. Ovakovim se radnicima ne postizava željena svrha, ved se samo šumoštetnici podupiru na račun i teret šumsko-ogojnih |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 14 <-- 14 --> PDF |
~ 612 — radnja i same šume; jer dok bolje stojeći šumoštetnik i hoće, kako tako, šumsku odštetu odraditi, to siromašni šumotarac i ne mari za takav dug, veleć: »neka mi prednjake izpregnu i prodadu«. Dakle odradjivanje šumsko-kvarnih odšteta više je po racijonalno šumsko gospodarenje štetno, nego li koristno, a naročito u pogledu gojitbe šuma, buduć potonja zapinje, hiri i konačno stradava, jer se ne izvede pravodobno i valjano, a to sve ozlovoljuje i zvaničnike šumske uprave, buduć s najboljom voljom na taj način nisu višeput u stanju u šumskom gospodarenju i gojitbi šuma polučiti valjani uspjeh, a to sve ne vodi k dobru, nego li lih samo na štetu imovnih obćina i na zator njihovih šnmah. Zato bi neobhodno nuždno bilo, da se sve šumske radnje obavljaju po radnicima uz nadnicu i gotov novac, jer samo tada biti će šumar u stanju, da sve radnje u pravu horu i valjano kako treba izvede, a šumske odštete neka se zato utjeruju, i to pravodobno i strogo, pa ćemo u mnogom tada dalje na boljak prokročiti u šumskom gospodarenju, naročito pako u pogledu šumske gojitbe i sačuvanja šumskih porastlina. Primjetiti će se možda, da je to sve liepo tako razlagati, al narod nam je osiromašio. Istina je, da je narod uslied razdiobe razciepan i uz mnogogodišnje zaredale nerodice osiromašio, al zato ne možemo mirne duše pustiti, da se šume harače i pustoše, jer mnijem, da institucija imovnih obćina nije u tu svrhu zasnovana, a narodu valja raditi i zarade tražiti, a ne lienčariti i nasrtati na šume. Sudim, da imovna obćina nije dužna u tom pogledu obzira kakovog imati, jer bi joj to samo prisjesti moglo, buduć bi se tim narod privikao još više na nerad, kao što se je u Banovini i naučio na podpore u gotovom novcu i u žitku pa što veli? Kaže, »e ako ne rodi i ne da Bog, daju gospoda i vlada, pa zašto da se i mučimo!« Pa zar to nije samo lienost podupirati, dok imovne obćine imaju na pretek mnogo plemenitijih zadaća od ove. Zato |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 613 — sudim, ako se i u pogledu šumsko-gospodarstvenom sa našim čovjekom u svakom pogledu ozbiljno i odlučno postupa, da će to i njemu u prilog biti, jer će se probuditi iz dremeža i uviditi, da je u radu spas; kad jednom naš čovjek do uvidjavnosti dodje, to će tada i on boljoj budućnosti u susret poći, a tada će se i stanje šumsko-gospodarstveno u koječem i u mnogom podići, a komu opet u prilog, nego 1´ u prvom redu našem narodu. Zato osudjujem svako neumjestno milovanje u tom pravcu ter sam mnienja toga, da ćemo samo odlučnim i ozbiljnim radom pomoći narodu a po tom i svojoj dužnosti, na koju smo zvani, udovoljiti moći. Nije ni siromaštvo svemu krivo, a da je narod i osiromašio, sam si je tomu puno kriv, što će svaki priznati, komu su poznati odnošaji i način života našeg čovjeka. Ja to ne tvrdim tek iz nebuha, već iz žalostnog trideset-godišnjeg izkustva^ pa sam uvjerenja tog, da će se samo ozbiljnim i odlučnim radom spasiti, što se spasiti može, a što se ne može, propasti de tako i tako prije ili poslije, no po umno gospodarenje je svako zatezanje dobre stvari štetno, pa zašto da ono podupiremo, sto ne valja. Red je duša stvarih, pa je zato red neobhodno nuždan i u pogledu uredjenja šumskih šteta, jer ako i hoće biti šumskog kvara, dok bude i šuma, zato ali ne možemo dopustiti bezobzirno haračenje i pustošenje šumah, pa je zato potrebno i u pogledu tom red uzpostaviti. Ako se šumsko-kvarne odštete ne budu ozbiljno i odlučno utjerivale, tada u ovom pitanju prestaje svaki red; temelj je racijonalnom gospodarenju podrovan i zgrada na ovakovom temelju sagradjena, mora se prije ili poslije štropotati, ter u mjesto zelenih gora, gajeva i lugova stršiti će hrid i stienje, širiti će se pustopašica i pustoš, o Čemu žalibože imamo dovoljno gorkog i žalostnog izkustva. Državne šume su, kako sam naprvo spomenuo, zaštićene kaznenim zakonom, krom tog bar u Banovini, utjeruju se šumske odštete bezobzirno i odlučno po u tu svrhu postavljenim |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 614 — ovrhovoditeljima, pa zato su, naročito u novije doba, šumski kvarovi u državnim šumama i jenjali. Tu je i obranbenomu osoblju moguće svojim dužnostima udovoljivati i pod ovakovim okolnostima šumsko-gospodarstveni odnošaji mogu biti povoljni. Ali kod imovne obdine, a naročito II. banske, jao i naopako, ako se ne budu odpočele šumsko-kvarne odštete bezobzirno sa najvedom strogošća utjerivati, jer su tada širom vrata otvorena pustošenju šuma, i tada je obranbeno osoblje skroz nemoćno od šume štete odklanjati. Dakle da vidimo, kako je u tom pogledu kod imovne obeine II. banske. Gospodarstveni ured uznastojao je već višeput, da se šumsko-kvarne odštete odpočmu ozbiljno utjerivati, ali uzaludno već je to utjerivanje povjereno obćinskim organom, a koji je tim postupkom uspjeh polučen, razabrati je iz doijnje skrižaljke. Gospodarstveni je ured konačno podnesao u tom smjeru, naime u pogledu uspješnijeg utjerivanja šumsko-kvarnih odšteta, predstavku od 4, rujna 1902. broj 1288. na visoku kralj, zemaljsku vladu, i u istoj iztakao nemoć obranbenog osoblja proti preotimajnćem mahu šumskih šteta, odklanjajuć od sebe odgovornost za posliedice, ako se ne budu šumsko-kvarne odštete bezobzirno i sa najvećom strogošća utjerivale. Glasom iste predstavke razabire se, da je po obćinskim organom iz područja 19 upravnih obćina godine 1902. do 17. listopada na šumskim odštetama ubrano već 279 K, 91 fil. slovi: dvije stotine sedamdeset i devet kruna 91 filir. Liepa li uspjeha! Pa tko nam može zanijekati, da se ne mičemo, i to baš junački, račjim koracima! Iz slijedeće pako skrižaljke razabire se jasno gibanje na jur pravomoćno dosudjenim šumsko-kvarnim odštetama, ter uspjeh utjerivanja takovih u području imovne obćine II. banske : |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 615 Du g Podmireno. o; S S gS o c o o OJ P^ 0 CD 13 "a, 03 3 KJ O a T3 O bo T3 OJ .y 1° O 0^ a. P O O a ´B o K. f. K. f. K. f. K. f. K. f. K. f. K. f. K. f. 1895. 122950 44 28703 20 151653 64 305 50 5494 52 5801 145862 62 1896. 145852 66 19122 05 164974 72 504 54 7355 14 7859 137115 4 1897. 157115 04 23458 72 180573 75 2427 84 5511 95 1767 30 9707 170866 66 1898. 170866 66 32711 86 203578 52 2587 28 10882 2027 44 15496 72 188081 80 1899. 188081 80 8513 75 195595 56 3539 46 5971 78 354 30 9855 54 186740 2 1900. 186740 02 20897 84 207637 86 907 13 4068 7 76 22 5081 202568 44 - 1901. 202555 44 59321 82 261878 26 485 94 10340 34 259 8 11085 250792 90 1902. 250792 90 96816 63 347609 53 2530 35 3259 25 5789 341819 92 35 1903. 341819 92 29613 05 370832 97 1106 63 10282 19 22 22 11411 359421 48 4´J Opazka: Prema ovoj skrižaljci padaju šumsko-kvarne odštete od godine 1899. u godini 1900.; no u istinu nije tomu tako, budud u ovaj račun odpada još šumsko-kvarnih odšteta u iznosu od preko 40.000 K., u godini 1903. zaračunatih. Kako se iz ove skrižaljke razabire, šumsko-kvarne odštete od godine do godine ne samo postupice, već čim dalje to više rastu, i ako to i nadalje uztraje, tada je očevidan posliedak haračenju po šumama imovne obdine II. banske. Iz sljeđede skrižaljke razabire se za zadnjih pet godina, kako su šumske štete porasle i do koje odštetne visine kod ostalih imovnih obćina: |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 616 Podmireno o o ^ a O oj m il! m OJ o OJ g ´o^ .S Šumskih šteta _g S bijaše počinjeno O O a o o >o g o OJ o o a a a o ci 3 > na o o P a a OJ rt -a C i´u iznosu OS o K. f. K. f. K. f. K f. K. f.slučaja o \~KrLi rji ^ o 3 ^ CD 1899. 386587 34 14605 54 16824 22 31430 76 355156 58 11967 67590 60 CTJ -J-S đ f^ — M 1900. 389815 45 5892 59 21260 33 27152 92 362662 63 10622 61566 1 3 1901. 462381 76 689767 16176´58 23074 25 439307 51 11970 68256 6i-H O 0 .S _o . c3 1902. 471211 53 8093 9 26852 13 34945 22 436266 31 15643 83.503134 a w 9 n´ d bC 1903. 457414 40 26740 83 19541 1 46281 34 41123 5 14741 114949 86 ei ai 1899. 310255 22 15951 88 5235 31 21187 20 289068 2 8899 56700 78 1900. 334929 72 11818 85 3220 15 15038 98 319890 74 9504 67062:62 O OŠ 02 1901. 271527 56 7633 67 8341 96 15975 63 355561 93 11099 62128´16 M2 o 1902. 414413 3 22887 14 17718 8 40579 48 373833 65 10291 67301 6 3 f= r^ 1903. 416866 72 22245 6 17361 77 39606 83 377259 89 9940 66851 26 .S >-H ^ 1900. 60772 71 5793 69 1505 46 7299 16 53473 56 9148 78487,29 đ ^-^ .. 1901 72362 80 10888 47 3388 86 14277 23 58085 57 12243 104181 60 r5 OM bO 1902. 39395 62 13877 92 19019 2 32896 94 6498 68 9756 80913 23 ,!^ 3 d c5 3 X; o 1903. 43482 97 14037 35 23751 92 37789 27 6693 70 10394 87677 37 Si 5^ o 1899. 4803,3 30 35899 34 21440 14 57339 48 31702 92 — — — 1900. 44160 3 34783 48 34566 27 69349 75 291813 20 — — — ^:L> s-i o c^ !—1 1901. 45877 22 36091 85 10906 70 46998 56 29191 86 — — — 1^3 ^ ^ 1902. 31483 19 36977 82 30798 31 67778 13 264896 92 — — — a §"2 1903. 45877 3 20765 37 17716 62 38481 99 262317 96 bOC 3 3 rt C "55 1899. 97493 60 36038 44 23701 71 59740 16 — — 27531 789859 38 1900. 118184 30 30251 68 57588 50 53797 58 — — 29567 97493 60 A""^ Sa.ls^ 1901. 117233 58 39703 61 23545 90 63249 61 — — 29076 118184 30 .3 g 1902. 98917 41 41203 54 36137 98 77341 62 27208 117137 68 — — bC 1903. 87654 14 52354 6 15986 52 69340 58 — 26483 98913 41 aii^ — s^.^ |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 617 a 3 O o S © a ´Oi Šumskih šteta o O o bijaše počinjeno 3 te -t-J o o > 3 o al o o sOJ CD -3 o Š" a Sf a o o P4 3 O P (D CS a .3 u iznosu — - ´ — o ´o 3 K. f. K. f. K. f. K. f. K. f.slučaja §-. faC M K. ! f. O g °3 1899. 86595 67 4074 78 18071 38 22146 16 165035 38 9490 =" .^ ´-S tid 1900. 1257 43 13185 94 14443 37 191124 32 8640 p 3 g C3 1901. — — 7921 82 29541 60 3746342 188662^96 10776 — — .2´^ ° 8 r^ 1902. — — 7366 22 1996351 27229 73 218684 97 9053 — — 1903. 12865 98 22741 80 25607 78 235351 79 10515 1899. 251364 23 7849 36 — 7849 36 11188 38682 4 b CD 1900. 291266 50 17295 3 — 17295 3 — — 11856 45724 97 1901. 295649 74 31299 59 1171 60 32471 19 — — 10998 36914 3 1902. 260014 8 49297 26 2371 9 51668 35 — — 9891 35664 74 P-. 1903. 255353 22 38415 10 1888 51 40303 61 8940 33922 54 " t3 O 1899. 279400 40 16275 98 8383 72 24759 70 1017;i 49980 64 ´i - ´o´a°-^ 1901. 333442 80 5425 92 3150 70 8574 92 — — 11603 61456 99 ^ 1902. 347486 55 20613 83 3900 77 24514 60 — — 13714 68376 79 ´5^ os 1903. 368375 3 20639 5 5314 40 25953 45 — . 13996 84083 6 (U o3 ^ .1—sj-i *´—a S o a . bdfco, 1899. 44314 94 18296 58 17467 82 35763 90 8515 4 13874 61079 16 (LI 1900. 49715 27 14962 88 18867 86 33830 74 15884 53 13807 53787 91 1901. 46509 54 12913 33 24445 80 38359 13 8150!41 15659 67785 38 ^o^» cc *^ o 1902. 55218 54 22917 89 16339 70 39257 59 15960 95 16910 86621´ 4 1903. 60348 95 38785 95 21228 28 60009 23 339 72 14367 681)81 33 -T; i^ |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 618 — Dug koncem godine 1903. iznosio je : Kod gradiške 411.140 K. > >> brodske 377.260 ^ » ogulinske 542.990 ^> » križevačke 262.320 > » gjurgjevačke 951.840 » » I. banske 235.350 » » II. banske 360.000 » » petrovaradinske 255.352 » » slunjske 368.375 » » otočke 276.971 » Ukupno"´.^. 4,041.599 K. Do sada je dakle na dugu pravomoćno dosudjenih šumskokvarnih odšteta, za područje imovnih obćina postojavše Vojne Krajine, u iznosu od preko 4,000.000 K., uzme li se nadalje u obzir, koliko je do sada na šumsko-kvarnim odštetama u gotovom podmireno, koliko na takovim odradjeno i odpisano, a koliko krišom bez računa počinjeno, to ćemo i 10,000.000 K., ako ne i više do sada imati vriednosti počinitili šumskih šteta, koja činjenica je od bitne važnosti za naše buduće šumskogospodarstvene prilike u obće, a napose za šumsko-gojitbene. V U našem »Šumarskom listu« se je ob ovoj rak-rani, koja se je ugrizla u naše šumsko-gospodarstvene i gojitbene odnošaje, već toga mnogo pisalo i razpravljalo, a tako sam i sam jadikovao 0 tom u Šumarskom listu od godine 1886., svezku III. i svezku VIII. od godine 1888., ter i u glavnoj skupštini našega šumarskoga družtva od 23. rujna 1890., glasom Šumarskoga lista od iste godine svezak IX. i X., skupa sa sudrugom si, nadšumarom Basarom. Prema ovomu izkustvu, nadmašuju šumske štete godimice vriednost preko 300.000 K... ter uztraje li tako i nadalje, uzmemo li u obzir godimično t z. pravilno izrabljivanje šumah na temelju sastavljenih gospodarstvenih osnova, to nam mora jasan biti posljedak takovog gospodarenja i izrabljivanja šumah imovnih obćina. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 619 — Ne stane li se tomu haračenju što skorije najodlučnije i najstrožije na kraj, tada će biti u istinu »Oj Todore, što dalje to gore!« Kako proizlazi iz prednjeg računa, podmirba na šumskokvarnim odštetama odradom, nadmašuje podmirbu odplatom ali mi je iztači, da odnosne odrade pretežno se odnose na probitke pojedinih obćina, uplivom zvaničnikah upravnih obćina izvedene, dočim takove su odrade neznatne po propisane šumskoogojne radnje, jer se šumostetnici pozivom na takove radnje u pravilu i dosljedno oglušuju, kojim bi se radnjama samo tada odazivali, kad bi im na prag kuće ovrhovoditelj stupio, dočim koliko u obće takove radnje vriede, spomenuo sam to već naprvo. S tih razloga jesu odradnje samo na uštrb šumskom gospodarstvu, jer si šumoštetnik na taj račun popravlja svoju cestu, uredjuje potoke i izgradjuje mostove, zato su mu takove radnje samo nutkalom na počinjanje dalnjih šumskih kvarova, suprotstavljajud se obranbenom osoblju, dozivajuć mu u pamet, da će šumski kvar svojom odradom namiriti. Konačno iztaći mi je ovdje, da prema prednjem računu o šumsko-kvarnim odštetama, jesu u razmjer ju visine, što su ga te odštete dosegle, podmirbe u odplatama i na odradama veoma neznatne, i podje li u tom pogledu i nadalje tako, to su tada žalostne posljedice tomu bjelodane, imati ćemo bo na papiru ogromne tražbine na šumsko - kvarnim odštetama, ali sumah ne ćemo imati, već goljeti i pustoš. Danas propisani nepodmireni dug na šumsko-kvarnim odštetama za imovnu občinu II. bansku, dosegao je već visinu od preko 360.000 K., bez obzira na šumsko-kvarne odštete, koje su još u tečaju razprave i propisa. Kad je tomu tako, to je tada i vrieme jur već odavno odmaklo, da se tomu zlu svim mogućim sredstvima uznastoji na put stati, a po momu skromnomu mnienju će se ta svrha polučiti moći, ako se budu šumsko-kvarne razprave sa mogućim pospješenjem i nuždnom brzinom provadjale, zatim ako |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— f^20 — se budu šumoštetnici po zasluzi osjetljivo kaznili, a naročito ako se budu na novo dosudjene šumsko-kvarne odštete odmah bezobzirno i utjerale, dočim, da se šumsko-kvarne stare i starije odštete, tečajem stanovitog niza godina utjeraju. Da se pako uzmognu šumsko-kvarne razprave po nadležnim upravnim oblastima nuždnom brzinom obavljati, kao i ostali poslovi, koji su u savezu sa takovim razpravama, pravodobno .provesti, bilo bi potrebno, da se nuždne pisarske sile tim oblastima na teret imovnih obćina dodiele, jer iste oblasti iz uredovnog si paušala, ne mogu namicati pokrića i za potrebe lih imovnih obdina tičućih se (moraju. Op. uredn.), pa i za to se česlo dogoditi može, da poslovi imovnih obćina zapinju. Utjerivanje šumsko-kvarnih odšteta moralo bi se bezuvtno izvadjati po u tu svrhu postavit se imajueim ovrhovoditeljima. Jedino samo na taj način moći će se polučiti željeni uspjeh, a što je dozvoljeno jednim imovnim obćinama i što je dozvoljeno upravi državnih puma. zašto da ne bi to bilo dozvoljeno i imovnoj obćini II. banskoj i ostalim. Bude li ovisno ostalo to pitanje od gospodarstvenog odbora i zastupstva imovnih obćina, i ne budu li se šumskokvarne odštete odlučno utjerivale po ovrhovoditeljima, tada haračenju i pustošenju šuma imovnih obćina uztuka ne ima, a na uštrb narodno-gospodarstveni i na štetu samog narodnog blagostanja u obće, a napose na štetu svakog umnog i racijonalnog šumskog gospodarenja. Da se stare pravomoćno dosudjene šumskokvarne odštete šumoštetnicima odpišu, ne bi to po samo šumsko gospodarstvo od koristi bilo, dapače nasuprot, to bi djelovalo vrlo nepovoljno, buduć bi šumoštetnici izgubili svaki strah i štovanje prema zvaničnikom i oblastima, te bi sumu još objestnije pustošili. S istog razloga bila bi neumjestna ponovna liquidacija jur pravomoćno dosudjenih šumsko-kvarnih odšteta, buduć pravomoćne presude postale bi tim dvojbene, a tako i sam dosadašnji oblastni postupak. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 621 — Stavljam indi predlog: »U prave imov. obdina imaju se pobrinuti za pravodobnu podmirbu ogrieva za svoje pravoužitnike, šumsko-ogojne radnje imaju se izvadjati na nadnicu uz gotov novac, a dosudjene šum sko-k var ne odštete imaju se bezobzirno po u tu svrhu postavljenim ovrhovodite Ij ima utjerivati, te šumske razprave nuždnom brzinom i strogošdu provadjati«. Na gornji referat g. šumarnika V. Benaka nadovezao je g. šumarnik D. Mocnaj ovaj koreferat. Nakon ovako liepe i stvarne razprave, koju nam je podao g. izvjestitelj, malo će mi gradiva preostati za obraditi, nego tek kusati ću njekoje manje praznine, koje su u hitnji posla gospodinu izvjestitelju nastale, kako tako popuniti. U glavnom g. izvjestitelj govori o uzrocima šumskih šteta a u drugom dielu o njihovom uztuku. Nesumnjivo je izvjestitelj imao pred očima odnošaje pojedinih imovnih općina, kada je označio glavnim uzrokom šumskih šteta nestašicu ogrievnih drva. Medjutim to baš ne stoji tako općenito i sam izvjestitelj imenito za brdske predjele priznaje, da nije bas nestašica ogrievnih drva pojedini uzrok šumskim štetama. Nasuprot uztvrdio bi, da su uzroci šumskih šteta mnogovrpni, a nekoje glavnije prikazat ću, dakako općenito obzirom na sveukupne imovne općine a napose osvrnuti ću se na prilike, koje postoje u Gornjoj Krajini. Imovne općine nisu davna tvorevina, pa i ako je bilo i prije šumskih šteta, to su oue Upravo od vremena postanka imovnih općina porasle i na žalost još neprekidno rastu. Hr |