DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 633 — onda, dok je čovjek u mnogočem bio upućen na majku prirodu, a prema tome bio joj i bliži. Ljubav za tu majku i njenu ljepotu, očitovao je Slaven i tim, što je imena za svoje mile i za ona mjesta i krajeve, gdje je obitavao, uzimao iz sva tri carstva njezina. Primjetiti je, da je baš šuma sa svojim životinjskim i bilinskim stanovnicima dala mnogo te građe. Svjedoče to imena: Drenka, Jagoda, Kupina, Malina, Dunja, Trnjina, Višnjica, Vučica, Jela, Rakita, Jasika, Jelenica, Vukovoj, Vukovid, Vukid, Vučjak, Međeđak, Orlid, Orlovid, Zec, Srnid, Košutid, Hrastovica, Bukovac, Kostanjevac, Javorauj, Lipovljani, Drenovac, Topolovac. Brest, Orahovica, Jabukovac, Jošavica, Jasenovac, Brezovica i t. d. i t. d. Očito je, da ljepota šume djeluje na dušu i dud svojih okolišnih stanovnika, već od davnine, a taj je utjecaj redovno povoljan. Šuma je uz ljepotu i časna, jer je najstariji živudi spomenik prošlosti čovječanstva — u njoj se odigrao mnogi znameniti dogođaj najstarije povjesti. Šuma je carstvo poezije, u kojem caruje pjesma i priČa, ona pruža naslade i okrijepe, očarava svakog običnog čovjeka, nadahnjuje pjesnika. Evo nekoliko biser-riječi iz Sienkiewiczeve »Idile«, da prikažemo kako se čar šume doimlje umjetnika-pjesnika! »Tiha i topla proljetna večer, čarila se na nebu. U šumi je pomalo prestajao dnevni posao. Kucanje djetla je umuklo, a crni i crvenkasti mravi vračali se u dugačkim povorkama u mravinjake, koji su se crvenili od rumenila i zraka sunčanih. Jedni od mrava u rilcima nosili nosili borove iglice, drugi gusjenice. Kroz zelen verala se amo tamo mala crna šumska pčelica i pjevajući svoj obični veseli: »dana, oj dana!« napunjala je posljednji tovar medenog cvjetnog praška. Iz pukotina razpucane kore drveća stale su na svijet izlaziti mračne i sliepe noćne leptiriće; u zrakama zlatnog svjetla, tumarali su rojevi jedva vidnih mušica, a komarči uzeli su zujati tugaljivu svoju pjesmicu. Po drveću tražile su ptice mjesto za noćište. Ponekat 47 |