DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 636 darstvo dopustiva, a slijedeći glas vremena mnogim mjerama preći i izvan toga okvira«. U daljnjem dijelu ovog člančića iznijet ćemo nekoliko misli savjetnika Mavre Kožešnika o tom predmetu! Onaj, koji dolazi do zgode, da izreče svoj estetski sud. mora svakako poznavati temeljne pojmove estetike. Da se malo porazgovorimo o ovima. Na pitanje »što je lijepo« dobit ćemo mnogo odgovora: Jedni kažu: »Lijepo neka je istinito i podesno.« (Tako prevodi Studnička »zweckmassig« u svom djelu »Osnove lijepog oblika«. Drugi će opet: »Lijepo je ono, što je naravno i korisno, ljepoti se hoće snage, zdravlja i čistoće oblika«. Ima i širih definicija: »U ljepotu spada snaga, život i čisti oblik ; podesnost (prikladnost) i sloboda su pojmovi, bez kojih bi ljepota stajala na niskom stupnju«. Tako nam se bas radi slobodnijeg gibanja više svidja krivulja nego pravac, više nam se mili brzi i okretni lijet laste, nego nestašno lepršanje vrabca. Neka postojanost u nazrijevanju ljepote može se osnivati samo na prirodnim pojavima t. j. priroda je nepresahnjivi i pravi izvor ljepote, sve ostalo spada u poglavje mode. Živahne boje perzijskih sagova ostadoše trajne, jer potekoše iz nekadanje bujne vegetacije perzijskih krajeva — začetak im se eto nalazi u prirodnom pojavu. Isto bi se tako žarke boje tkanina, koje se tkaju po Africi, dale svesti na onaj silni žar, kojim tamo sunce obasjava zemlju. Ljepoti prirode klanjamo se svi; ona je prava roditeljica i začetnica svake umjetnosti, a smije se ustvrditi, da se osjećaj za ljepotu probudio u čovjeka tek onda, kad je stao promatrati prirodu. Smisao za ljepotu osniva se na tomu, da čovjek svoj osjećaj za ljepotu podredjuje zakonima razuma, a svakako je zakonitost mnogo viša od slučaja. Da to razjasnimo primjerom. |