DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 642 —


bile očišćene od grana. Takva bi izrada bila skroz nepraktična,
a takav materijal nesposoban za trg.


Sve da »uređenje« i ne zahtjeva, moralo bi se »podije-
Ijenje šuma prosjekama« provesti Često s drugih razloga: radi
pogibelji od požara, vjetra, radi večeg pristupa svjetla itd.


Estetici pak nađoše, da su baš oni »sistemi prosjeka« za
oko najugodniji, koji su i sgospodarske strane
od najveće važnosti. (Vidi — izim ostalih — i sistem
nadsavjetnika Schuberga). Takovi su sustavi oni, kojima gospodarski
prosjeci križaju šumu horizontalno ili s malim padom,
pa su tako ujedno i najprikladnija trasa za izgradnju puteva.


Pećina u sumi lijepa je uvjek, kamenolom u šumi nije
lijep; nu kako ovaj odbacuje neki prihod »redovito« će svatko
8 »gospodarskih razloga« voljeti kamenolomu.


Velim »redovito«, jer se obično pita koji je gospodarstveni
momenat pretežniji.
Lječilišta i kupališta težko da će taj gospodarstveni
momena t tražiti u kamenolomu!


Malo će tko sasjeći osobito lijepa, rastom zanimiva ili historijski
znamenita stabla: »Carski hrast« kod Travnika, »Pejina
bukva« i »Sukunđed« kraj Petrinje. Krasnu, ogromnu topolu
vidio sam kraj Krapja.


Bilo bi skroz neopravdano, da tamo, gdje to dopuštaju
prilike terena, gospodarski obziri, i gdje to dakako ne bi prouzročilo
ni malo veći trošak, vodimo put tako, da nam kakav
lijepi vodopad, lijepa pećina, lijep vidik, ili što drugo lijepa,
ostane skriveno.


Podržavanje dobrih vrela stari je već običaj. Lijepu ogradicu,
dva tri lijepa stabalca, za nuždu jednostavnu klupicu —
sve će to mnogi putnik radosno pozdraviti.


I kod smještanja sgrada u šumi ili kraj nje valjalo bi
uzeti primjereni obzir i na estetski momenat — u opće treba
građevine smještati tako, da se doimlju što ljepše.


Mnogo se toga, što estetski djeluje, dade polučiti vrlo
jednostavno i lako. Mnogo će ljepše izgledati šumom okružena