DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 651 —


za parenje i leglo gušće stisnuU, vlada uvjek nemir u reviru, pošto se
TA to vrijeme sveza između pojedinih parova raskinula i družtvenost
iščezla. One koke, koje moraju otići, isčeznu dalje i traže tada takova
skloništa, gdje na leglu neće biti smetane. Tako se dogodi, da se na
susjednim brdeljcima i visovima pojedini parovi mladih koka uzgoje, te
i pj-eko ljeta tamo ostanu. Nadođe li kasna jesen sa takovim okolnostima,
da priječi tražnju hrane, manjka na visoravni izleženim kokama
na brežnatim poljima poslije žetve k tome još i svake zaštite tako,
da se one moraju skloniti u visoku šumu ili susjedne gustiše, tada će
ove povorke jednoga dana svoje domaće skrovište ostaviti i otići u
ravnicu, gdje još uvjek imadu hrane u izobilju, gdje se opet združe. U
proljeće zaputi so opet nekoliko parova na stara domaća skloništa po
brdeljcima.


Ako iznenadno uskrsnu v eliki čopori jarebica u vinogradima za
vrijeme kasne jeseni, ima se pripisati najviše samo toj okolnosti, da
ova koka ima neku osobitu ljubav za zrelo grožđe i za to za vrijeme
berbe ide u predjele bogate na vinogradima. U istinu susreće lovac u
krajevima, gdje se uzgajaju vinogradi, za vrieme berbe često velike čopore
koka, koje tu sigurno prije nisu bile. Kako ove dolaze amo i šta
traže ovđe ? Općenito se uzima, da ih onamo mame zrele jagode, gdje
se neko vrijeme dobro provađaju. Ali su suglasna istraživanja iznijela,
koja su u tim krajevima činjena, da jarebice onamo ne privlače zrele
jagode od grožđa, nego navlastito mali goli pužići, koji se u to doba
po vinogradima često u dosta znatnoj množini nalaze. Istraživanja su
dokazala, da su koke po vinogradima za vrijeme berbe, a i kašnje još
veliku množinu pužića uništile, a samo sporedno grožđe nagrizale. Jarebica
se mora označiti kao sveopća proždrljivica. One ne prezire nikakovu
hranu, ipak kako opažanja i istraživanja uče, u opće više vole životinjsku,
nego li bilinsku hranu. Premda se njihova glavna hrana za
dulje doba godine sastoji iz biljne hrane od žitarica i sjemenja, ipak
uništuju za to vrijeme i veliku množinu kukaca, osobito pužića, koje
pomno traže, i kako se čini od svake druge hrane ovu najrađe imadu.
Kada se uzgajaju mlade jarebice, pa se čine opažanja, primjećeno je,
da mlada jata vole više životinjsku hranu, nego li najbolje sjemenjenajslađe bilje tako, da se dakle već u mladih koka pokazuje veća ljubav
za životinjsku hranu. Da se dakle jarebice u većem broju u jeseni po
vinogradima nađu, ima se tražiti prije uzrok u tome, što se u to vrijeme
iznenadno pojavi po vinogradima velika množina kukaca, osobito pužića,
koji prestavljaju traženu hranu, nego li u tome,´da jarebice ostavlja
svoja polja radi zreloga grožđa i da se radi toga povlači u vinograde.


Pi´eveo V. V.




ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 652 —


Iz šuinarstva Kranjske. Sveukupna šumska površina iznaša


441.966 ha., a dijele se na pet šumarskih kotara tako, da svaki od pet
kotarskih šumarskih telmičara postavljenih u Kranjskoj ima svoju djelatnost
da rasprostre na 88.393 ha. poprečno — zaista znatnu površinu.
Ovoj se površini iraadu pribrojiti još ona kraška zemljišta, koja će se
prema programu u idućoj četvrtini stoljeća opet privesti šumskoj kulturi.
Djelatnost pomenutih organa je takodjer od velike koristi. U prošloj
godini 1903. njihovom je pobudom u 288 slučajeva pošumljena sveukupna
površina od 162-79 ha, U 211 slučajeva oni su prouzročili odredbe
i ostale mjere proti opustošenju šuma u ukupnoj površini od
255´09 ha. U 14 slučajeva stavljeno je 397 ha. šume pod zaštitu. Nema
gotovo ni jedne pokrajine, gdje ima razmjerno toliko zaštitnih šuma
kao u Kranjskoj. Kako je prema statistici objelodanjenoj prije kratkog
vremena po ministarstvu za poljodjelstvo iznijeto, označeno je sveukupne
površine ništa manje nego 176.679 ha. kao zaštitna šuma.
U 555 slučajeva prošle godine 1903. pošumljena je sveukupna
površina od 464"69 ha. Šumarski tehničari političke uprave kojima je
13 pomoćnika (Forsticort) pridijeljeno, uzgajali su šumske biljke u devet
šumskih uzgojnih razsadnika, koji iznašaju svi skupa 55.5o0 ha. Iz ovih
je rasadnika u godini 1903. ništa manje, nego 6,791.900 komada biljki
izručeno. Poimce se ovome rasadniku u Ljubljani posvećuje osobita
njega, te je vrlo ugledan i svake ga godine posvećuju domaći i strani
šumari, koji si žele o cjeloj shodnosti takovih nasada znanje prisvojiti.
Iz ovih razsadnika je dobiven za pošumljivanje krasa u Kranjskoj sav
potrebni biljni materijal, od kojega je u godini 1903. u ovu svrhu
2,577.000 komada biljka upotrebljeno. Inače razpoložive biljke su odpo.
slane općinama i privatnim šumoposjednicima u zemlji; šta više jedan
je dio odaslan u Dolnju Austriju, gdje se takodjer mnogo biljki traži,
tako da se ne može niti iz svih državnih i zemaljskih vrtova potpuno
tražnji udovoljiti. U proljeću 1903. posijano je u razsadniku u Ljubljani
368 kg. sjemenja, iz koga je dobiveno 12 milijuna biljka. Koncem godine
nalazilo se na istom 20 milijuna biljka različitih vrsti, ali najviše
crnoga boi-a i smreke. U Kranjskoj je dosada 5071´59 ha. krasa pošumljeno,
a stanje je tih šumskih nasada osobito povoljno. U starijim kulturama
u Lembriju, Framlju, Dornegu, Sv. Vidu i Sinadolu podsadjeno
je u jeseni 1903. godine 400 kg. hrastovog i 315 kg. jelovog sjemenja
u svrhu, da se uzgoji potrebno nizko drveće. Za zaštitu kultura podignuto
je 1025 m. suhozida. Žalibože su šume i kulture, poimence u
kolaru Postojne napali štetni kukci, i to borov savijač i četnik, a one
u kotaru Postojne, Radmannsdorfu i Rudolfs \v ertu smrekov
pisar. Osim toga je 87´77 ha. šume u 21 slučaju usljed požara oštećeno.




ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 53     <-- 53 -->        PDF

- 653 —
Da se zapriječi pogibelj od požara i iiukaca preduzeto je čišćenje sječina,
šteta od požara nadol^nadjena, a kukci su pravodobno uništeni.
Preveo V. V.


Dodatak uredničtva, Bili bi u velike zahvalni našoj vis. kr.
zemalj. vladi, kad bi i ona pristupila izdavanju godišnjih ili bar periodičkih
izvještaja odnosećih se naše šumarstvo. Kako već jednoć spomenusmo,
mi primjerice točno znamo koliko je biljka zasađjeno pojedinih
godina na krasu u Kranjskoj, Istri, Gorici itd. nu koliko je kod nas, to
ne znamo — a je li to pravo ? !


K referatu i koreferatu o šumskim štetama koje, kako obe
ćasmo, u ovom broju donosimo i o kojima se je vodila razprava na
minuloj glavnoj skupštini našega družtva, primietiti nam je, da isti
nisu onako izcrpivi, kako smo mislili da će biti, kad srao svojedobno
u ovomu listu nabacili, da bi to bio zgodan tema za razpi-avu na ovogodišnjoj
glavnoj družtv. skupštini. Gg. referent i koreterent obradili su
taj tema samo sa stanovišta imovno obćinskoga, a ne i s drugih. Nuždno
je s toga 0 tom za nas gorućem pitanju, ter za pravo rak-rani našega
šumarstva i s ostalih gledišta potanko progovoriti, tako da se isto sa
svijuh gledišta promotri. I sami htjedosmo se toga posla primili, te
nadopunjak gornjem referatu i koreferatu napisati, nu kako nam se je
jedan naših vrstnih stručnjaka — kojemu po njegovom službenom položaju
te stvari još i bolje poznate biti mogu nego li nami — ponudio, da
će to učiniti, ođustasmo od naše namjere, te ćemo njegov nadopunjak
odmah u ovomu našemu listu štampati čim nam stigne. Držimo naime,
da se razpravljanje o tom pitanju ne smije tako dugo s dnevnoga reda
skinuti, dok u obće ne budemo skroz na čistu, koji su pravi uzroci abnormalno
velikih šumskih šteta i koja bi se sva sredstva poduzeti morala,
da se tomu velikomu zlu s uspjehom na put stati može.


Produljenje trajanja nauka u kr. ug. rudarskoj i šumarskoj
akademiji u Sčarnici. Novom naredbom, koja je stupila na snagu
već početkom ove naukovno godine 1904./5., trajati će od sele naukovanje
i u šumarskom odjelu četiri godine — dakle jednu godinu više nego do
sele. I u Austriji se o tom, kako smo i o ovom listu svojedobno izviestili
smo, radi, pak se je već glede toga mnogo raspravljalo, te je i po interesovanim
krugovima u principu četirigodišnje naukovanje prihvaćeno,
samo još do provedbe došlo nije, nu gotovo ne ima sumnje da će
doskora doći. Za takovo produljene šumarskih nauka od šest na osam
semestara vojuje više važnih razloga, od kojih je ponajvažniji preterećenje,
naime prekomjerno velik broj sati predavanja i vježba gotovo u
svim semestrima. Kako je naučna osnova naše zagrebačke kr. šumarske
akademije udešena prema osnovama sličnih zavoda, naročito kralj. ugar.




ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 54     <-- 54 -->        PDF

— 654 šumarske
akademije ščavničke, tražili bi isti nastavn i zahtjevi — doduše
slab materijalni položaj absolvenata u kasnijoj službi ne bi lo bar za sada
opravdati mogao — da se i u nas podjc istom stazom. Da i mi podjemo
istom stazom, kojom seje pošlo u susjednoj Ugarskoj u tom smjeru, odlučan
je još jedan važan i specialno naš razlog, naime da i s ove strane ne bude
nikakovoga prigovora onim našim absolventima, koji žele polučiti namještenje
kod uprave naših državnih šuma. U tom nas mišljenju najbolje
učvršćuje činjenica, što još do danas nisu riešene u Budimpešti molbe
ni onih naših domaćih akademičara, koji su kao prvi molili za namještenje
kod uprave naših državnih šuma. Da pako naši svršeni akademičari
budu namještani kod uprave državnih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji
pitanje ne samo u obće važno, već ga smatrasmo upravo životnim pitanjem
za mladu našu zagrebačku šumarsku akademiju. Sa lu-vatske
strane učinjeno je do sele sve, da se upravi državnih šuma dade prilika
namještati u Hrvatskoj i Slavoniji podpunoma kvalificirane domaće
ljude a sposobne odmah propisanim slnžbenini jezikom uredovati i sa
strankami obćiti, a do te vrhovne uprave stoji, da se tim prilikama u
korist toli šumske uprave toli naroda posluži. Za nas je pako, kako već
gore spomenusmo, to pitanje od osobite važnosti, te se ne smije staviti
s dnevnoga reda, dok ne bude u smislu našeg temeljnog zakona i prava
riešeno. Da ga pako i vrhovna uprava državnih šuma, što prije na dnevni
red stavi, naša je žejja i molba, a svakako — dugim čekanjem — i podpunoma
opravdana.


NoTa naredl)a o kupovanju i izvozu žira, koju smo u prošlom
broju našega lista u cielosti priobćili, djeluje povoljno na cienu žira i
na solidnu konkurenciju, kako smo sa mjerodavne strane dočuli, prem
smo u domaćem novinstvu primietili i glasova, koji tu naredbu simpatično
primili nisu.


Naša šumska uprava i neki dopisnici našili politickili dnevnika.
Dok su ljudi ljudi, a ne angjeli, biti će nedostataka a i grieha svagdje,
pa tako i u upravi u obće, napose u šumarskoj s kojom naš seljak-ratar
naprestano u dodir dolazi. Pak kad se ti nedostatci i gricsi naročito u
opozicijonalnira glasilima nekoj puta na javu iznesu i žigošu, ne bi
to mogli smatrati neopravdanim, nedozvoljenim i štetnim. Nu kada se
iznose griesi koji ne postoje ili neznatni manjci tako predoče, da je
vriedi ona narodna da je „od muhe postao vol", tadi niti je to opravdano
ni svrsi shodno. Na ova razmatranja ponukaše nas češći dopisi
priobćeni u raznim našim većinom opozicijonalnim novinama, u kojima je
govor i o našoj šumskoj upravi. Ti su dopisi često bez svake objektivnosti


o čem smo se već opetovano osvjedočili, zanimajuć se potanko za pojedine
u takovim dopisima iznesene činjenice. U pretežnoj većini slučajeva


ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 55     <-- 55 -->        PDF

— 655 —


došli smo do temeljitog osvjedočenja, da su mnoge činjenice u skroz
krivom svjetlu prikazano, izopačeno, li da u obće ne stoje, pak bi stoga
bilo u interesu sama stvari, da dopisnici dopro pripaze od koga se o
pojedinim slučajevima informirati daju, odnosno da i same redakcije
primaju i uvrštuju samo one dopise, koji im dolaze od osoba, koje dobro
poznavaju i kojih osobna svojstva pružaju dovoljno jamstva, da su im
navodi istiniti i objektivno pisani, naročito onda ako su dopisnici takove
osobe, koje su u nekom slučaju osobito zainteresovane. Jer kakove su
posliedice ovakovog neobjektivnog, pače čestog neistinitog predočivanja
činjenica ? Posliedice su obično te, da se pojedini slučajevi točno iztražuju
a sve mamjeri da se nedostatak ili grieh izpravi, ako se nađje. A kad
tamo vidi se da ne ima na stvari ništa ili se stvar ima baš protivno nego
to dopisnik kazuje. Opetuje li se to češće, ne smatraju tad ni ozbiljni dopisi
ozbiljnima, a tad to može doista biti od velike šteto.


Na poziv glede uplate članarino sadržan medju oglasima u
ovom broju našega lista naročito upozorujemo p. n. gg. članove i to
toli u njihovom interesu samom a tako i u interesu našega družtva.


Br. 81.432.


Ogl


Od strane kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove stavlja
se ovime do sveobćega znanja, da će se u smislu normativne naredbe
od 18. listopada 1886. broj 33.094. i od 21. svibnja 1890. br. 12.782
državni izpit za samostalno vodjenje šumskog gospodarenja obdržavati
dne 28. i sliedećih dana mjeseca studena 1904.


Odnosne u smislu citirane naredbe pod brojem 33.094 ex 1886.
sastavljene i propisno biljegovane raolbeniee imadu se neposredno upraviti
na osobu predsjednika izpitnog povjerenstva gospodina Roborta
Fischbacha, kr. zemaljskog šumarskog nadzornika I. razreda u Zagrebu,
najkasnije do 15. studenoga 1904.


U Zagrebu, dne 21. listopada 1904.


Kr. hrv.-slav.-dalm. zemalj. vlada, odjel za unutarnje


poslove




ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 656 —


Broj 11.929.


Oglas dražbe.


Povodom odpisa velc^lavaog upravnog odbora županije belovarsko
križevačke od 24. rujna t. g. broj 1967 obdržavati će se dne 15. stu denog
a u 10 sati prije podne javna pismena dražba vrhu 1260 kom.
hrastovih stabalah nalazećih se u predzabrani „Vranje" z. z. Lonjica-
Peskovac udaljena od Vrbovca 6 kl. 2 kl., od glavne ceste koja vodi iz
Zagreba u Vrbovac, gdje je i željeznička stanica.


Ista hrastova stabla procienjena su na 14´79 m^ ejepke 413-00 m´
gradje i tvoriva, 106´54 m´-* balvana 281 kom. podvlaka Drva i odpadci
ostaju ovlaštenicima kao gorivo drvo te nisu u procjenu uzeta,
đoeim je gore označena drvna masa procienjena na 11.440 kr. 12 fil.


Rok za izradbu i izvoz ustanovljen je do .31./VI1. 1905 (pete). —
Dražba obavljati će se pismeno, na brzojavne ponude kao i na naknadno
stigavšc neće se uzeti obzir.


Pismene ponude propisno biljegovane sa točnom oznakom dražbenog
predmeta i sa točno iiavedenimi brojevi i slovi označenom svotnom
ponudom primaju se do 15. studena 1904. kod obć. poglavarstva
u Vrbovcu, te se imadu najkasnije do 12 sati prije podne dražbu vodećem
činovniku predati.


Nudioc imade uz svoje ime i prezime, boravište i uz vlastoručni
pođpis u ponudi očitovati, da su mu dražboprodajni uvjeti poznati da se
njima podvrgava, te da će takove ili sam ili kroz svoga punomoćnika
podpisati.


Ponudi mora priležati 107o procjenbene svote u ime žaobine u
gotovom novcu ili u tečaju stojećim couponima ili talonom obloženim
državnim austro-ugarskim papirima ili u inim pupilarnu sjegurnost
imajućim efektima, koji se sa 5"/o i^-pod kurzovne vriednosti primaju.


Na omotu pismene ponude mora uz naslov izrično ubilježono
stajati :


„Ponuda za prodaju 260 kom. hrastovih stabala nalazećih se u
šumi Vranje zem. zajednice Lonjica-Peskovec, koja će se kod obć. poglavarstva
u Vrbovcu na dne 15. studena 1904. obdržavati."


Dražbeni uvjeti mogu se na uvid dobiti svakim danom za vrieme
uredovnih salih kod obćinskog poglavarstva u Vrbovcu.


Kr. kotarska oblast.


u K r i ž 8 V c i h, 25. listopada 1904.
Kr. kotarski predstojnik:
Benak v. r.