DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 53 <-- 53 --> PDF |
- 653 — Da se zapriječi pogibelj od požara i iiukaca preduzeto je čišćenje sječina, šteta od požara nadol^nadjena, a kukci su pravodobno uništeni. Preveo V. V. Dodatak uredničtva, Bili bi u velike zahvalni našoj vis. kr. zemalj. vladi, kad bi i ona pristupila izdavanju godišnjih ili bar periodičkih izvještaja odnosećih se naše šumarstvo. Kako već jednoć spomenusmo, mi primjerice točno znamo koliko je biljka zasađjeno pojedinih godina na krasu u Kranjskoj, Istri, Gorici itd. nu koliko je kod nas, to ne znamo — a je li to pravo ? ! K referatu i koreferatu o šumskim štetama koje, kako obe ćasmo, u ovom broju donosimo i o kojima se je vodila razprava na minuloj glavnoj skupštini našega družtva, primietiti nam je, da isti nisu onako izcrpivi, kako smo mislili da će biti, kad srao svojedobno u ovomu listu nabacili, da bi to bio zgodan tema za razpi-avu na ovogodišnjoj glavnoj družtv. skupštini. Gg. referent i koreterent obradili su taj tema samo sa stanovišta imovno obćinskoga, a ne i s drugih. Nuždno je s toga 0 tom za nas gorućem pitanju, ter za pravo rak-rani našega šumarstva i s ostalih gledišta potanko progovoriti, tako da se isto sa svijuh gledišta promotri. I sami htjedosmo se toga posla primili, te nadopunjak gornjem referatu i koreferatu napisati, nu kako nam se je jedan naših vrstnih stručnjaka — kojemu po njegovom službenom položaju te stvari još i bolje poznate biti mogu nego li nami — ponudio, da će to učiniti, ođustasmo od naše namjere, te ćemo njegov nadopunjak odmah u ovomu našemu listu štampati čim nam stigne. Držimo naime, da se razpravljanje o tom pitanju ne smije tako dugo s dnevnoga reda skinuti, dok u obće ne budemo skroz na čistu, koji su pravi uzroci abnormalno velikih šumskih šteta i koja bi se sva sredstva poduzeti morala, da se tomu velikomu zlu s uspjehom na put stati može. Produljenje trajanja nauka u kr. ug. rudarskoj i šumarskoj akademiji u Sčarnici. Novom naredbom, koja je stupila na snagu već početkom ove naukovno godine 1904./5., trajati će od sele naukovanje i u šumarskom odjelu četiri godine — dakle jednu godinu više nego do sele. I u Austriji se o tom, kako smo i o ovom listu svojedobno izviestili smo, radi, pak se je već glede toga mnogo raspravljalo, te je i po interesovanim krugovima u principu četirigodišnje naukovanje prihvaćeno, samo još do provedbe došlo nije, nu gotovo ne ima sumnje da će doskora doći. Za takovo produljene šumarskih nauka od šest na osam semestara vojuje više važnih razloga, od kojih je ponajvažniji preterećenje, naime prekomjerno velik broj sati predavanja i vježba gotovo u svim semestrima. Kako je naučna osnova naše zagrebačke kr. šumarske akademije udešena prema osnovama sličnih zavoda, naročito kralj. ugar. |