DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1905 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 11 —


Prvo kanilo se je postidi zakonom o zemljištnim zajednicama
a drugu zakonom o uredjenju stručne uprave u šumama stoječim
pod osobitim javnim nadzorom, odnosno zakonom od


22. siečnja 1894. o uredjenju šumarsko-tehničke službe kod
političke uprave.
Prvo spomenuti zakon još se nalazi u stadiju provedbe,
dočim su se spomenuta druga dva zakona u glavnom provela
i to tim načinom, da je vedina suma zemljištnih zajednica
ukotarena t. j . stručna šumska uprava u njima povjerena kr.
kot. šumarima, te u to ime pojedine takove zemlj. zajednice
doprinose izvjestne prinose za uzdržavanje ovih šumar, tehničara.
T. ZV. ukotarivanje pojedinih zemlj. zajedn. obavljeno je
ved prije više godina. Bilo bi možda shodno, da se taj posao opet
jednod revidira i eventualni manjci uklone, naime: po koja
mala šum. površina izluči, koja veda izpuštena ukotari, a i
možebitni nedostatci kod odmjere doprinosbenih iznosa izprave,
te kod toga vedi obzir uzme na sadanje stanje i unosivost pojedinih
objekta, kao i na razpoložive novčane glavnice izvadjene
iz tih objekta, nego li na samu veličinu površine pojedinih
ukotarenih šuma.


Novimi zakoni, medju koje spada i zakon o zemlj. zajednicama,
riedko se kada odmah cilj podpunoma polučiti može,
ma bili oni još kako pomno izradjeni. Tako je i s ovim zakonom.
Obzirom na shodno vodjenje šumskoga gospodarstva
sadržaje taj zakon takovih nekih stanova, koje podpunoma ne
odgovaraju, pak bi ih valjalo shođnijimi izmjeniti. Naročito
spominjemo ustanove o djelokrugu glavnih skupština svih ovlaštenika.
Kako je tim glavnim skupština dan prevelik djelokrug,
onemoguduju one često shodno i racionalno vodjenje
šumskoga gospodarstva u obde, naročito namještenje valjanoga
lugarskoga osoblja, te se je ved o tom i u skupštini našega šumarskoga
družtva razpravljalo i shodne rezolucije vis. vladi u tom
pogledu podniele.


Neke zemlj. zaj. imaju iz šumskih prodaja potičudih glavnica,
a brigu vrhu tih glavnica vodi danas sama naša visoka