DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1905 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 17 — daju jeftinu silu vodopadi, drugo što danas ved ima metoda, kojima se dade skoro svaka organska tvar prevesti u plin (priređuje se tako n. pr. »tresetni plin«), treće što se javljaju razni konkurenti ugljena: acetilen i mnogi drugi plinoviti, tekudi i kruti produkti. Padanjem vrijednosti ugljena, koji i tako ne de trajati vječno, dođi de drvo kao sirovina u kemijskoj industriji do sve vede važnosti. * Najozbiljniji konkurent drveta jest treset. Vi znate što je treset, znate kako nastaje, znate, da ga iz tresetišta vade, suše i priređuju za gorivo. U novije doba postade treset osobito važan jednim otkridem njemačkog kemičara Dr. Botho-a. Ovomu je uspjelo, da elektro-ozmotičkim putem otstrani iz treseta bjelančevine, huminske tvari i vodu, pa tako dobiva materijal — nazvao ga je »ozmon«, — koji je naličan smeđem kamenom ugljenu. »Ozmon« nadmašuje i tresetne, a i sve druge brikete, koji se priređuju iz otpadaka, jer izgara mnogo pravilnije. Dok zima dopušta vadi se treset i »osniira«, zimi pak briketiraju radnici otpatke »ozmona«, ili se sam »ozmon« suho destilira, pa se uz tresetni plin i destilate dobiva još izvrsni »ozmon-koks«. Gorivost »ozmona« iz dobrog treseta iznosi oko 4300 kalorija, nadmašuje dakle gorivost suhog drveta (3150). Proizvodni troškovi za metričku centu ozmona iznose 16 novčića, — dakle vrlo jeftin i dobar gorivi materijal. Ovaj de izum biti dakako od koristi u prvom redu onim zemljama, u kojih ima mnogo tresetišta, jer de doprinijeti tome, da se riješi pitanje o tresetištima, a dat de uza to i izvrstan gorivi materijal. Prošle je zime održana u Berlinu izložba (Moorkulturund Torfindustrie-Austellung), na kojoj bijahu izloženi razni fabrikati iz treseta i predočeni načini njegove uporabe. Bila je tamo izložena i važna uporaba tresetnih vlakanaca u tekstilnoj industriji. |