DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1905 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 18 — Tresetna su vlakanca — ako ih motrimo pod mikroskopom — zavijena suha, cjevasta i ponajviše šuplja, a kad su suha izpunjene su te šupljinice zrakom. Ta je baš građa uzrokom, da su tkanine iz tresetnih vlakanaca dobri izolatori topline i zvuka, a tresetna stelja da požudno upija tekućine (gnojnicu) i plinove (amonijak, koji je štetan po oči i pluda). U svojstvu izolacije, koje se kod treseta pojačava tim, da se šuplja vlakanca napune zrakom, tim gotovo najlošijim vodičem topline, kadra se takmiti s tresetom samo plutovina. ü treseta je još i ta kemijska osebina, da on ne samo nije inkrustiran onim tvarima, koje su kadre uzrokovati vrijenje i gnjilobu, već ima naprotiv u sebi svu silu huminskih tvari, koje baš vrijenje i gnjilobu sprečuju, jer uništuju bakterije. I kako industrija ide danas za tim, da obrađuje tresetna vlakanca bez ikakvog apretiranja (prerađivanja) t. j. nastoji, da vlakanca u tkaninama pridrže što više od svojih prvotnih svojstava, razumljivo je, da je tako pravljena roba vanredno lahka, propusna a ipak grije i upija znoj — dakle idealno odgovara higijenskim zahtjevima. Iz tresetnih se vlakanaca prave danas pokrivala za ljude i za konje, prostirači, užeta za izoliranje cijevi, kojima se vodi vodena para, Ijepenka, papir i t. d. Svratimo sad našu pažnju celulozi, tomu najglavnijem sustavnom dijelu drva, koji iznosi gotovo polovicu čitave drvne mase u suhom stanju. Celuloza je sirovina, kojoj gledom na njenu otpornost naprama kemijskim uplivima danas nema premca u organskom svijetu. Danas je celuloza u svojim glavnim oblicima: kao pamuk, lanena i konopljena vlakanca, zatim kao drvna celuloza, pa ona iz gospodarskog bilja, tvar najveće obrtne vrijednosti. Govoreći o celulozi lijepo je rekao dr, Wislicenus šumarima na skupštini saskog šumarskog društva: »Gospodo! Vaš je to vlastiti fabrikat a možda ne će biti dugo, pa ćemo se pitati, ne će li i šumarenje, koje ide danas u prvom redu za produkcijom tehnički korisnog drvlja, morati |