DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1905 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 21 — koji od prilike odgovaraju solima u anorganskoj kemiji). Zadnji estir, koji se ovakvom »nitracijom« dobiva, jest pyrotiln i näma poznati puščani pamuk, koji se topi u smjesi alkohola i etera i da gustu tekućinu kolodij . (Prije puno rabio u fotografiji i medicini). Ako ovomu dodamo još tvari, koje se tope u alkoholu i eteru (n. pr. kamfer) dobivamo rožnatu tvar celuloid. Industrija celuloida približuje se danas svome koncu, al se zato više razvija industrija praskavih tvari. Pod praskavim tvarima razumijevamo one, koje izgaraju vrlo brzo a uza to razvijaju i mnogo vrudih plinova. Stari puščani prah — smjesa ugljena, sumpora i salitre — pretvori u Vioo sekunde tredinu svoje mase u vruće plinove velike napetosti. Jedan kilogram puščanoga praha daje 270 litara plinova, reduciranih na normalno stanje. Ostale dvije trećine te smjese jesu produkti izgaranja, koji tvore dim. Molekula puščanoga pamuka sadržaje samo takovih tvari, koje se kod izgaranja pretvaraju n plinove i koje same u sebi imadu za izgaranje nužni im kisik. Celulozne praskave tvari rasprsnu se već u V50000 sekunde uz tri puta veću množinu plinova, a samo se u neznatnoj množini javljaju krutine, koje tvore dim. Sve ove praskave tvari priređuju se iz drvne celuloze, a samo vrlo neznatan dio iz pamuka! (Industrije umjetnih prediva, 0 kojoj smo govorili malo prije, nailazile su s početka na poteškoće baš s toga, jer su se svilena vlakanca vrlo rado upalila, dok napokon nije uspjelo kemijskim reduktivnim sredstvima otstraniti tu upaljivost). Kemija celuloznih estira ima dakle lijepu budućnost, jer se baš na njoj temelji najglavnija uporaba drvne celuloze. Da si predočite kako se silno podiže cijena drvne supstance ovakvim, putem, evo nekoliko zanimivih podataka (po Dr. Müllern i N. Wittu) : 1. Prostorni metar drva važe 400 — 500 kg. a cijena tek mu je na panju 1´80 for. 2. Dovezen na trg vrijedi već 3"60 for. |