DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1905 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 23 — žišta. Nu toj će se neprilici, da se kod suhe destilacije mora upotrebljavati jeftino drvo, vremenom ipak doskočiti i to tim, sto novija kemijska tehnika nastoji, da proizvode suhe destilacije obradi što temeljitije i potpunije, pa je nade, da će suha destilacija, podignuvsi vrijednost svojih proizvoda moći raditi i skupljim drvom. I voda, sto je u drvetu, neprilična je kod suhe destilacije : n. pr. svježe drvo daje odveć vodenastu octenu kiselinu, a koncentracija se ne isplaćuje. Tvornice su dakle prisiljene, da troše odnosno investiraju mnogo kapitala, gradeći velika skladišta, na kojima se drvo godinu, a i dvije suši. Najnoviji dakle problem, što ga kod suhe destilacije drva ima da riješi kemijska tehnika, da se što racionalnije udesi sušenje drva i drvnih otpadake već prije samoga procesa. Tim bi se smanjili i proizvodni troškovi, a došla bi do vrijednosti ona silna količina piljevine i drugih otpadaka, koje srećemo po pilanama i drugim tvorničkim obrtima, koji drvo troše. Spomenuti nam je napokon još jedan najnoviji obrt. Znalo se već dosta davno, da se iz celuloze može prirediti sla d o r a iz ovoga opet alkohol , (Celuloza je polisaharid, iz kojega t. ZV. intervencijom postaje slador, a ovaj opet vrijenjem prelazi u alkohol) samo nije nikome uspjelo, da to tehnički t. j . u veliko provede. Nedavno je kemičar dr. Roth u Breslavi otkrio način, kojim se iz celuloze može dobivati alkohol. Celulozu izvrgne najprije djelovanju mineralnih kiselina i tlaku, zatim je grije, i ozonizira (t. j . uvodi ozon), pa iz 100 kilograma piljevine dobiva tako lö—17 litara 80% špirita. Proizvodni trošak za jednu litru apsolutnog alkohola iznosi 6 novčića — dok za onaj, koji se priređuje iz žitarica, iznosi po litri 17 novčića. (Danas je tako jeftina fabrikacija špirita od važnosti, jer ga mnogo troše razni motori.) Nu mi ne moramo s rastvaranjem celuloze ići tako daleko, ostanimo kod prvoga stadija, kod sladora. (Kako bilježi »Glasnik naravoslovnog društva« nalazi se kraj Aachena tvor |