DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1905 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 35 — Ijenik, kojemu je pravo uživanja s razloga dvajuh gornjih paragrafa uzkraćeno ? Svoje šume nema, obdinske šikare su opustile, a kupiti drva kod imovne obdine ne može, jer godišnji etat potrebuje imovna za podmirbu svojih pravoužitnika! Takav čovjek je nuždom primoran nedozvoljenim načinom potrebito drvo u šumah imovne obdine si prisvajati, pošto nema prilike, da si upravo i uz gotov novac potrebito drvo kupi. Posljediea toga jest svakako šumska šteta, koju si danomice nato varuje. Primjerice neka bude navedeno, Trojica brade živili su u zadruzi; ta njihova zadruga imala je pravo uživanja sa V« selišta. Medju njima dodje do diobe, i podiele se na tri diela. Najmladji brat slučajem ostane na starom ovlaštenom kudebroju, doČim starija dvojica si osnuju nova ognjišta. Pošto kompetencija y^ selišta nije djeliva, to najmladji brat koji je ostao na starom kude-broju, ostao je i nadalje kao pravoužitnik, dočim dva starija brata uslied toga što su si osnovali nova ognjišta, ostadoše bez svakoga prava. Daklen ova dvojica i njihovi pitomci lišeni prava uživanja temeljem navedenih dvajuh paragrafa — primorani su da sada i u budude da prave šumsku štetu, pošto im se ne. pruža prilika, da si potrebito drvo kupe. Podvrženi su kaznama, globami od strane vlastih, a samo drvo ved prama počinjenoj šteti i na to odnosedem se šumsko kvarnom cjeniku moraju višestruko pladati, dočim onaj najmladji brat, koji je ostao na starom kude-broju dobiva potrebito drvo uz sniženu cienu, te nije primoran praviti šumsku štetu, niti nositi njezine štetne posljedice. Ljudi podjeljenici pritužuju se u takovim slučajevima, šumariji, gospodarstvenom uredu, a držim i Visokoj vladi, a to prituživanje trajati de u budude sve dotlen, dok se ustanove tih dvojnih naslovnih paragrafa ne modificiraju u toliko, da se dovedu u koliko je to makar mogude u sklad sa današnjom cjelokupnom narodnom potrebom. Kada se napred navedeno dobro promozga, nastupiti de kod pojedine gospode stručara različita mnenja. A ta sva mnenja, |