DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1905 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 43 —


Eberswalde seit dem Jahre 1755. bis zur Gegenwart. Ovo je djelce štampano
kao manuskript za svjetsku izložbu u St. Louisu u Americi.


Pilzmerkblatt. Die wichtigsten essbaren und schädlichen Pilze.
Bearb. im kaiserl. Gesundheitsamte. Izašlo u Berlinu kod J. Springera,
eiena 10 pfeniga, a 50 komada 4 marke.


Bade: Die mitteleuropeischen Vögel. Ihre Naturgeschichte, Lebensweise
und ihre Jagd. Izašlo u Berlinu kod H. Walhera. Ciena 6, odnosno
7 maraka.


Bargmann: Die Verteidigung und Sicherung der Wälder gegen
die Angriffe und die Gewalt der Stürme, unter besonderer Berücksichtigung
der örtlichen Windablenkungen. Izašlo u Frankfurtu n. M. kod


J. Sauerländera. Ciena 3 mar.
Osim ovih novih djela izašla je sva sila šumarskih kalendara
za godinu 1905. Ovi njemački koledari, od kojih je veći dio izašao u
Njemačkoj, a manji dio u Austriji, obično su dobri, samo bi se mnogim
to prigovoriti moglo, da preran o izlaze. Ima naime nekih kalendara
koji su već oko polovice prošle godine, a za ovu godinu, izašli, pa
su toga radi donekle antikvirani. To donosi sa sobom oštra konkurencija.
Od vidjenijih njemačkih šumarskih kalendara spominjemo samo
sliedeće: Gustav Hempels Kalender für den oesterr. Forstwirt; Fromme´s
forstliche Kalendertasche. Zugleich Kalender des „Verein´s für Güterbeamte"
in Wien; Forst und Jagdkalender des böhm. Forstverein´s;
Forst u. Jagdkalender. Begründet von Schneider und Judeich.


Promet i trgovina.


živahno sudjelovanje brojnih drvotržaca kod dražba nekih hrastovih
čestica koje su zadnjih dana obavljene, bjelodano je dokazalo,
da je potražba za hrastovom robom na drvarskom tržištu u obće vrlo
velika i da je ta potražba u zadnje vrieme još i porasla. Procjene, koje
su kod prvih dražba jesenskih bile nadbijene sa okruglo 307^, nadbijene
su kod nekih zadnjih dražba za još jedanputa tolike iznose — pače i više,
a to našu gornju tvrdnju najrječitije podkriepljuje. Da su pako te najzadnje
dražbe mogle povoljnije izpasti od onih jesenskih, svakako se ima
pripisati dobrim dielom toj okolnosti, što se je upravo u zadnje vrieme
javila potražba za francuskom dužicom. Do prije kratkoga vremena dobra
je bila prodaja svih vrsti hrastove robe, naročito: trupaca, piljene robe,
podvlaka i t, zv. njemačke bačvarske gradnje, samo nije bilo pitanja za
francusku dužicu. Sada se je i za ovu — inače za nas vrlo važnu robu


— počelo ne samo pitati, već se je ona počela uz sasvim povoljne ciene
dobro prodavati. Kad pako tako važna vrst robe, kao što su francuske


ŠUMARSKI LIST 1/1905 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 44 —


dužice, dodje do dobre predje: mora se to i kod naših šumskih dražba
u znatno povišenim cienama odmah opaziti.


Prema navedenom u ovoj su ;saisoni prodaja još bolje prošli oni
koji su svoje čestice kasnije na dražbu iznesli, nego li oni, koji svoje
čestice odmah na početku saisone prodavati počeli. Nama je to tim
draže, što su baš ovi prodavači, koji su istom u najzadnje vrieme svoje
čestice na prodaju iznieli, za dobre ciene još osjetljiviji. To su naime većinonj
slabije situirane imovne obćine, pak zemljištne zajednice, koji
prodajom, obzirom na vrieme prodaja, prednjačiti ne mogu, već istom
onda kad su one najveće mjerodavne prodaje obavljene, svoje skromnije
objekte na prodaju iznose.


Rusko-japanski rat, kojemu se konac još pravo ni predvidjeti ne
može, nije dosele na evropsku, napose na našu domaću trgovinu drvom
nepovoljno uplivao, dapače upravo protivno, jer obje ratujuće stranke
prave raznolike naručbe, od kojih mnoge koriste i toj trgovini. Hoće li
taj povoljni utjecaj za cielo vrieme trajanja tog rata potrajati, o tom
se valjda nitko sjegurno izjaviti ne može.


Niže donosimo uspjeh manjih i u zadnje vrieme obavljenih dražba


uspjeh dražbe kod II. banske imorue ob<5ine u Petrinji


održane dne 28. prosinca 1904.:


Za hrpu


os


i c«


Poluoeni nspjeh


a o «2 Ime i prezime


N ^ a


.« .S Ö


dostalca


sreza CS iznad


a
hl procjene



o
OJ a.S,


S °


ii CM .2 "^


H


K. i fil. K. fil. K. fil.
/o


Holzhandels-Actien


1 Evin Budjak . . 61320 115450 54130 88


Gesellschaft Wien


2 Nartak ... . 9069 15900 6031 Ivan Kralj


Ukupno . 70389 131350 — 60961 —




ŠUMARSKI LIST 1/1905 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 45
ponuda glasi Žaobina iznosi
imovine na hrpu a
a
3 o Opazk a
´o
3
od g §
.M
o 3 ^
H K. f. K. f. K.3 [f. K. f.
1 Schwab ... . 13227 1000 Za Mehr et Comp.
2 Ivan Kralj . . . 15900 400 400 Dostalac Kralj
3 Milan Sachs . . 15102
4 F. Deutscha sinovi 76202 4000
5
6
Holzhandel.´^ - Actien-
Gesellschaft
Vladimir Bolćić .
115450
68650 14650 —
6000
(Dostalac. —Bečko
1 družtvo. — Filialka
[Budapešta.
7 S. Wölfner. . . 91670 _
8 Josip Eissler et
Söhne ... . 85360
9
10
Illes Schlesinger .
Adolf Heim . .
103875
100455
fZa tvrdku\ Krauss.
Fritz
11 M. Momeilović . 13500
12 S. Benedik i sin. 90505 14205 —
13 Premerou i Eužička 94150
14 M. Gotthardi . . 78988
15 Holzexploitations
Actien Gesell16
schaft Brod . .
Jos. Halle i drug
86101
96750 -
(113650 za obe hrpe
\ uvjetno.


Dražba hrastovih stabala u županiji požeškoj. Dne 7. studenoga
0. g. obđržavana je kod kr. županijske oblasti u Požegi dražba
hrastovih stabala zemljištnih zajednica urbarskih obćina: Imrijevci, Dobrogošće,
Savskidol i Paka.


U šumi odnosno pašnjaku zem. zaj. urb. obć. Imrijevci bilo je
1060 stabala procienjenih na 21566 kr. 20 fil.


Za te hraste stiglo je -pet ponuda i to Ivrdke Gustava Mautnera
iz Pakraca sa 22000 kr. Josipa Hallea iz Siska i Huge Hartla iz Zagreba
sa 25.077 kr. 13 fil., Maxa Fischera iz Našica sa 26000 kr.,
Ivana Turkovića iz Rieke sa 28150 kr„ Našičke tvornice tanina u Našicama
sa 28576 kr.


U šumi odnosno pašnjaku zem. zaj. urb. obć. Dobrogošće bilo je
1116 stabala procienjenih na 26.136 kr. 95 fil.
Za te hraste stiglo je šest ponuda i to tvrdke lUiša Schlessingera
iz Beča sa 27.785 kr., Gustava Mautnera iz Pakraca sa 28,000 kr..




ŠUMARSKI LIST 1/1905 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 46 —


Maxa Fischera iz Našica sa 31.000 kr., Josipa Hallea iz Siska i Huge
Hartla iz Zagreba sa 31.007 kr. 13 fil., Ivana Turkovića iz Rieke sa


32.630 kr.,
te našičke tvornice tanina u Našicama sa 39.583 kr.
U šumi odnosno pašnjaku zem. zaj. urb. obć. Savski dol bilo je
1613 stabala procienjenih na 32.405 kr. 10 fll.
Za te hraste stiglo je pet ponuda i to tvrdke lUeša Schlessingera
iz Beča sa 35.785 kr., Ivana Turkovića iz Rieke sa 36.820 kr., Maksa
Fischera u Našicama sa 38.000 kr., našićke tvornice tanina u Našicama
sa 40.325 kr. i Josipa Hallea iz Siska i Huge Hartla iz Zagreba sa


40.777 kr.
77 fil.
U šumi odnosno pašnjaku zem zaj. urb. obć. Paka bilo je 1486
hrastova ponajviše za gu1ju sposobnih procienjenih na 18 147 kr.
Za te hraste stigla je samo ponuda našičke tvornice tanina u Našicama
sa 22.737 kr.
Uspjeh ove dražbe je vrlo povoljan, jer je 5275 komada hrastovih
stabala, koja su procienjena na ukupnu svotu od 98.255 kr. 25 fil.,
prodano za 131. 673 kr., dakle za 33.328 kr. ili od prilike za 34"/,,
više od procienbene vrieednosti.


Dne 5. prosinca 1904. obavljena je druga dražba hrastova za
sedam prodajnih hrpa i to;


U šumi zem. zaj. urb. obć. Sesvete procienjenih 1646 hrastovih
stabala na 86.072 kr. dostalo je vlastelinstvo Kutjevo za 131.108 kr.
ili 52´37o nad procienom.


U šum. zem. zaj. urb. obć, Grabarje procienjenih 1781 hrastovih
stabala na 71931 kr. 26 fil. dostalo je isto vlastelinstvo za 100.003 kr.
ilt 397o ^^^ procienom.


U šum. zem. zaj. urb. obć. Jaguplije procienjena 792 hrastova
na 20 122 kr. 23 fll. dostala je tvrdka Bernstein-Löwinger et Sitzer iz
Požege za 21 510 kr. 50 fll. ili 6´97o nad procienom. U šum. zem.
zaj. urb. obć. Bjeliševac procienjena 164 hrastova stabla na 3.265 kr..
70 fil. dostala je ista tvrdka za 3405 kr. ili 437o nad procienom.


Konačno postala je dostalcem ista tvrdka za 503 hrastova stabala
u šum. zem. zaj. urb. obć. Tominovac procienjenih na 9057 kr. 10 fil.
za 938 kr. ili 2´97o nad procienom.


Popriečno nad procienom polučeno je 397o, što pokazuje, da ciena
hrastovine rapidno napreduje, dočim prije njeke ove šume drvotržci ni
gledati htjeli nisu.


Dvije hrpe i to one šume z. zaj. urb. obć. Treštanovci i Velika
ostale su neprodane.


Cesaric.