DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 70 —


Svake se naime godine provode kroz šume nove željezničke
pruge, a na onima se, koje već postoje, promet pojačava. Željeznički
je promet po šume, kojima prolazi, pogibeljan onda,
se za loženje upotrebljuje takav materijal, koji baca iskre
(ugljen, treset, drvo). Sva nastojanja željezničkih tehničara oko
toga, ne bi li se pogibelj požara dala kako odvratiti udezbama,
koje bi priječile izbacivanje usijanih komadiča ugljena iz lokomotive,
ostala su do danas bez povoljnog rezultata.


Zato je od potrebe, da se s obje strane željezničkog nasipa
izvedu takve uredbe, koje več same po sebi daju sigurnu zaštitu
protiv požara, koji bi u šumi mogao nastati izbačenim
usijanim komadićima ugljena. Dale bi se u tu svrhu upotrijebiti
prilično visoke rešetke od željezne žice, plotovi, živice i
slične udezbe, kao što ih nalazimo protiv snježne vijavice, samo
bi izgradnja i podržavanje ovakvih bilo odveč skupo. Pa zato
su, polazeći s izkustva, da je »podržavanje čistoga tla« sigurno
sredstvo protiv daljnjeg širenja požara, prosjekli s obje strane
nasipa prosjeke, i s njih odstranili sav pokrov tla.


Nu te prosjeke moraju biti vrlo široke, želimo li njima
prepriječiti, da izbačeni, užareni komadići ugljena ne dohvate
sastojine. Širina od kojih 30 metara sa svake strane još ne
čuva (iznimice je — po Burkhardu — opaženo, da su iskre iz
lokomotive upalile i 80 metara od nasipa). Samo 10 metara
široka prosjeka znači na 1 kilometar duljine površinu od 1 hektara.
Ako dakle s obje strane nasipa leži samo 10 metara široka
površina bez drvlja, stvorio se tim na svaki kilometar željezničke
pruge 2 hektara pustoga tla, koje ne samo da leži
bez koristi, već pače zna pogibelj požara povećati. Dokazano je
naime, da je na željezničkoj pruzi, koja prolazi nekom sastojinom,
i to tik uz nju, pogibelj od požara poprijeko manja
nego ondje, gdje je sastojina od nasipa odaljenija. Ako je


naime sastojina tik uz nasip, prisiljen je vjetar, da tom uzkom,
rekao bih, ulicom ide baš smjerom željezničke pruge, ako je
pak udaljenost sastojine od nasipa veća, može vjetar duvatisa strane, pa tako iskre nanijeti i u sastojinu.