DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 72 — Sastojina toga zaštitnoga traka mora biti sklopljena i bez velikih praznina. Pregusta sastojina nije dobra, jer se plamen međ gustim stabaljem diže mnogo laglje u vis nego li međ rijedkim, a i krošnje se, ako su stabla na gusto, ne razvijaju dobro. Nikad se ne smije zaštitna sastojina istodobno sasjedi i s jedne i druge strane; bar s jedne strane nek ostane visoko drvlje. Kao zaštitnu sastojinu za pjeskulje sjevero-evropske nizine preporuča Dr. Kienitz bor (ophodnja 60—80 god.). A. U. Kako Nijemci pošumljavaju u Ćingtau (Tsingtau). Poznato je, da Nijemci oko Kiačua (Kiautschou) na kineskom poluotoku Kvantungu od nekoliko godina imadu maleno područje u zakupu. Premda se predpostavlja, da bi šuma u tim predjelima u potpunoj mjeri dobro uspjevala, ipak se uzdižu brda sa golim obroncima, a samo se po nizinama vodi šumsko gospodarstvo. Ljeti duva vlažni morski vjetar, koji rast biljki izvanredno pospješuje; zimi su dakako vjetrovi suvi. Krasne dubrave i ono, što u Santungu još postoji šume, pokazuje samo ostanke od nekadanjih obilnih šuma. Drvede urođenici obarahu bezbrižno i nemilosrdno, te su i same panjeve i korjenje iskapali; za pomladu pak niko se brinuo nije. Šumarsko gospodarstvo vodilo se od nekada na takovim zemljištima, koja su skroz bila nesposobna za poljodjelstvo. Još sada se tu nalaze neuzgojene četinjače u velikom razmaku. Drveće raste kržljavo, pošto se več od pete godine upotrebljava za brst. Proizvodi ovakovoga gospodarenja jedva dostižu, da daju pučanstvu najnužnije drvo za kuhanje. Njemačka je uprava sada pristupila ozbiljnom i prema planu izvedenom pošumljavanju u okolici Cingtaua i može gotovo na prve povoljne uspjehe ovoga pokusa računati. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 73 - Pobuda za što bržim prova danjem pošumljavanja bijaše među drugima i gradnja vodovoda iz okolnih gora Cingtaua. Sa praznili brda padaju meteorne oborine brzo u dolinu. Za suše ne ostaje vode u zalihi. S druge strane bujice razoravaju često ograde i prave veliku štetu. Da se ove nepodobnosti donekle predusretnu, prave Kinezi na obroncima terase u svrhu, da se umanji brzina vode. Podizanje šume imalo bi svrhu i poziv, da ovome temeljiti preokret stvori. Znade se, da je u ved pošumljenom području, gdje je još godine 1901. množina oborine oticala za 10 do 12 sati, u godini 1903. prošlo 4 do 5 dana, prije nego je tlo bilo suho, premda nije kiša bila jača, nego li prije. Troškovi skupoga pošumljavanja misle se djelomice pokriti prodajom ogrjevnog drva. Dobivanjem dobroga materijala za štavljenje koža, koji se u Sjevernoj Kini silno traži, mogao bi se za dobar izvor prihoda stvoriti. Kao daljnja gledna tačka, koja je kod pošumljavanja bila od sretnoga uplva, mogla bi se smatrati još povoljna radna prilika i okolnost, da se podizanjem šume uzvisi ne samo zemaljska ljepota njemačkoga područja, nego da se Evropejcu daleko od svoje domovine stvori što ugodnije prebivalište. Cingtau je već na putu, da postane za Sjevernu Aziju ljetovalište i kupalište, šuma će sudjelovati, da goste privuče. Pošumljeno područje, koje se ispočetka računala na 500 ha., sada je veliko 850 ha., i koje će se do godine 1907. sigurno tako urediti, da ne će trebati većih popravaka. V Pošumljavanju oko Cingtaua bile su na putu velike poteškoće. Vremeni i zemljištni odnošaji, kukci i kinesko pučanstvo stavljahu velike zapreke. I njemački šumari imali su samo ograničena mjesna iskustva na raspoloženje. Da osiguraju uspjeh šumskim kulturama — pošto oborine nastupe često tek u ljetu — napravili su umjetno navodnjivanje u vidu malih ribnjaka ili bara. Poslije proljetne suše počinju kiše često sa velikom žestinom. Tako je od 15. spnja do 16. rujna 1903. god. u 23 slučaja palo kiše 621-9 mm. Cesto nastupaju i opasne bure (Taifune), koje na kulture sa higroskopičnom |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 74 — solju djeluju tako, da ove povenu i obamru. Za vrijeme suše nastupaju opet vjetrovi sa prašinom, koji šumske biljčice sa finim pijeskom prekriju i često prolistavaje istih unište. Prvi posao oko kultura bijaše zagraditi vododerine, da se osigraju sgrade i zemljište ne ispere. Sada se pravi čitavi niz bara za navodnjivanje. Također se povlače i horizontalni kameni nasipi duž obronaka, kroz koje oticajuda voda prokapljiva, te se plodna zemlja zaustavlja. Osobito služi za vezanje kose površine prugasto sijanje trava u udaljenosti od 1 mparalelno sa krivuljama brežuljka. Ova plantaža je za 4 do 5 godina svoju dužnost učinila i već od godine 1902. nije više bila potrebna. Na tako pripravljenom tlu uspijeva hrastovo sjeme i dvogodišnji borovi. Za vezivanje tla na kosinama dobro se bagren upotrebjava, zatim kalifornijska trava, koja iz zasutih internodia novo korijenje tjera, napokon jedna vrst lijepo cvatućeg pasulja, Pueraria Thurnbergi, koji se mora nakon podignuća šumske kulture odstraniti. Iz korjena ob Puerarie prave u Japanu štirku i ljepilo, a od vriježe priugotavljaju u Kini konopce. Velika pogibelj prijeti mladim njemačkim šumama u kineskom istoku od kukaca, koji nadoilu u velikoj količini. Q prvom redu je najopasniji borov prelac. Misli se, da bi se ovome zlu u buduće predusrelo tako, da se četinjaste sastojine zaštitnim plastom od listača snabdiju. Namještanje sandučića za ptičija gnijezda i stoga zabrana lova istih, sigurno će pomoći u borbi proti škodljivcima. Cleridae i Calosomae su već posmatrane, isto tako i vrst pauka, Microgaster globulus, koji se uvlači u tijelo gusjenica borovoga prelca. Također ima već i divljači u novoj šumi, prepelice su već viđene, šumske šljuke i bekasine susreću se svojevremeno u množinama, ptice vodarice i močvarice isto se tako štite. Zečevi, lisice i jazavci također nisu rijetki. Pravo lova vrše samo oblasni organi ili pak pod njihovim nadzorom. Šumskim neprijateljima pripada i sam Kinez, komu je jako teško dokučiti važnost šume. Usljed neopreznog pušenja prouzrokuju urođenici dosta često šumske požare. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 75 — Važan bijaše izbor vrsti drveća u pomenutim šumama. Između listača prokušano je pet vrsti hrasta: Quercus serrat a i deutat a jesu domaći i rastu sigurno, prvi polako, i ima rđavo drvo, a drugi brzo i ima drvo dobro, te će u budućnosti biti osiguran Quercus dentata. Quercus mongolica iz Mandžurije bio bi važan za gojenje hrastovog prelea, ali raste sporo, a i sjeme mu se teško pribavlja. Također će se morati napustiti dobro uspijevajući i lijepi Quercu 8 rubr a iz Sjeverne Amerike, pošto mu se sjeme preko morskoga puta često pokvari. Pokusi sa Quercus cuspidata još su mladi, te se ne mogu prosuditi. Pitomi kesten se u Kini odavna uzgaja i uspjeva u mješovitim sastojinamv sasvim dobro. Na svježem i dobrom tlu napreduje dobro japanska Zelkova Keaki, koja daje i izvrsno uporabivo drvo. Iz Japana donesena Alnus japonica i Alnus incana, prva za vlažnija, druga za više suva mjesta prikladna, do sada su vrlo lijep uspjeh pokazale. I njemačka crvena joha (alnus glutinosa) zasađuje se pokusa radi. Dobro uspijeva domaća Sterculia platanifolia, ali daje samo umjereno drvo, a traži zaštitu. I Ailantus gland u los a uspjeva izvrsno, ali joj je drvo malo vrijedno. Krasna Paulovnia imperialis osobito je sposobna za parkove ali za uzgoj u šumi nije, pošto zahtjeva u zimi zaštitu. Japanski jasen Fraxinus pubinervis daje vrlo dobro drvo, ali samo raste izvanredno polako. Najblagodarnija između svih listača pokazala se Robi nia pseudoacacia, koja i na najlošijem zemljištu povoljno uspjeva. Između četinjača moraju se napustiti vrsti jela. Od borova predvidno pinija (Pinus pinea) dobro će uspijevati, isto tako srodna joj Pinus insignis. Najsigurnije je uspio japanski crni bor Pinus Thunbergii, dočim Thuja samo mjestimično. Prvi pokusi o uzgajanju i uspijevanju različitih šumskih biljaka u području Kiaučua činjeni su u vrtovima. Glavni će se vrt, kada se namiri potreba biljnog materijala za putne aleje i šume, pretvoriti u botaničku baštu. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 76 — U šumskim vrtovima Cingtaua sa osobitim se marom i vodke uzgajaju. Kinez je vrijedan baštovan (vrtlar), kojemu u vrtu ne manjkaju nikada najplemenitije vrsti voda. Njemačka šumska uprava snabdjeva okolna sela sa plemenitim ključidima. Ispočetka ih Kinezi nisu htjeli primati, jer su vjerovali, da kalamljenje njihovog drveća sa njemačkim ključidima znači, da će Nijemci zaposjesti njihovo vlastničtvo. Vode iz Cingtua je iz prsnoga kvaliteta, isto vrijedi i za ribizle, dočim ogrozd i maline zakržljaju. U novije vrijeme pravljeni su i vedi pokusi sa nasadima vinograda, te su izgledi upravo puni velike nade. I gojitba krumpira dobro se isplaćuje. Izvanredna snaga i pažnja leži u svim pokusima, koji se čine prikladnim, da gospodarski život mladog njemačkog područja stavi u novu kolotečinu. Preveo V. V. O vodjenju propisanoga dnevnika za šumarski državni izpit po uputama ravnatelja L. Hufnagla. Još iz dobe absolutističke vlade potiče prva naredba o šumarskom državnom izpitu, kojemu se je morao podvrći svaki šumarski stručnjak — bez obzira na to, da li je šumarske škole učio ili ne — ako je htio, da bude pred oblastima kao takav priznat. Ma da su od onoga vremena prilike znatno promienile, osnovana mnoge ne samo više već i visoke šumarske škole, ipak je institucija šumarskoga državnoga izpita u bitnosti ostala ista. Podpunim stručnjakom pred oblašću, ne smatra se još ni danas onaj, koji ma da je i kakovu šumarsku školu najbolje svršio, dok ne položi i ovaj državni šumarski izpit. Nekada je tom izpitu bila svrha da kandidat na njem dokaže teoretsku i praktičnu spremu za samostalno šumarsko poslovanje ; danas mu je potonje glavna svrha. Taj je izpit opeto |