DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 76 — U šumskim vrtovima Cingtaua sa osobitim se marom i vodke uzgajaju. Kinez je vrijedan baštovan (vrtlar), kojemu u vrtu ne manjkaju nikada najplemenitije vrsti voda. Njemačka šumska uprava snabdjeva okolna sela sa plemenitim ključidima. Ispočetka ih Kinezi nisu htjeli primati, jer su vjerovali, da kalamljenje njihovog drveća sa njemačkim ključidima znači, da će Nijemci zaposjesti njihovo vlastničtvo. Vode iz Cingtua je iz prsnoga kvaliteta, isto vrijedi i za ribizle, dočim ogrozd i maline zakržljaju. U novije vrijeme pravljeni su i vedi pokusi sa nasadima vinograda, te su izgledi upravo puni velike nade. I gojitba krumpira dobro se isplaćuje. Izvanredna snaga i pažnja leži u svim pokusima, koji se čine prikladnim, da gospodarski život mladog njemačkog područja stavi u novu kolotečinu. Preveo V. V. O vodjenju propisanoga dnevnika za šumarski državni izpit po uputama ravnatelja L. Hufnagla. Još iz dobe absolutističke vlade potiče prva naredba o šumarskom državnom izpitu, kojemu se je morao podvrći svaki šumarski stručnjak — bez obzira na to, da li je šumarske škole učio ili ne — ako je htio, da bude pred oblastima kao takav priznat. Ma da su od onoga vremena prilike znatno promienile, osnovana mnoge ne samo više već i visoke šumarske škole, ipak je institucija šumarskoga državnoga izpita u bitnosti ostala ista. Podpunim stručnjakom pred oblašću, ne smatra se još ni danas onaj, koji ma da je i kakovu šumarsku školu najbolje svršio, dok ne položi i ovaj državni šumarski izpit. Nekada je tom izpitu bila svrha da kandidat na njem dokaže teoretsku i praktičnu spremu za samostalno šumarsko poslovanje ; danas mu je potonje glavna svrha. Taj je izpit opeto |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 77 — vano kasnijim naredbami preinaeivan. Dok je prva naredba izdana za absolutizma vriedila za čitavo područje tada još jedinstvene austrijske države, to su danas za čitavu austro-ugarsku monarkiju doista mjerodavne tri naredbe: jedna za zemlje zastupane u carevinskom vieču — dakle Austriju, jedna za Ugarsku i jedna za Hrvatsku i Slavoniju. Ma da su ti državni izpiti u sva ova tri područja naše monarkije opetovano kasnijim novimi naredbami preuredjivani, ipak je svagdje u ova tri područja postavljen i taj zahtjev, da ima svaki kandidat o radnjama za vremena svoje prakse voditi dnevnik; odnosno pridonjeti stručni opis svega u praksi opaženoga i obavljenoga. Glede ovoga stručnoga opisa ili t. z. dnevnika mnogi je kandidat u brigi kako da ga vodi ili sastavi, pak je to ponukalo poznatoga šumarskoga stručnjaka i pisca, g. vlastel. šumarskoga ravnatelja L. Hufnagla u Vlašimu u Ceskoj, da takovim kandidatima u posebnom djelcu dade potrebite upute. To djelce nosi naslov: »Anleitung zur Flihrung des Tagebuches fiir die forstliche Staatsprlifung«, a izašlo je prošle godine po drugi puta. Potreba drugoga izdanja — u razmjerno kratkom vremenu — najboljim je dokazom, da je to djelce u onim krugovima za koje je pisano, našlo dosta odziva. Kako je predmet zanimiv i za naše mladje stručare, koji se za taj izpit spremaju, kanimo o sadržaju spomenutog Hufnaglovog djelca koju potanje reći. Primjećujemo samo, da je ravnatelj Hufnagl ovo svoje djelce napisao naročito za austrijske šumarske stručnjake i svoja razlaganja udesio prema ustanovama nove austrijske naredbe, kojoj ustanova glede vodjenja dnevnika ovako glasi : »Za vrieme prakse ima kandidat tečajem dvijuh godina o svojoj uporabi i tim povodom stečenih vlastitih nazora i opažanja o šumarskoj struci voditi dnevnik«. Iza kratkoga uvoda prelazi pisac odmah na to, da se potanje izjavi 0 svrsi vodjenja dnevnika. Smatra, da je svrha dnevnika u prvom redu ta, da se izpitno povjerenstvo može točno informirafi kakova je bila službena uporaba kandidata za vrieme prakse, a u drugom redu, da se povjerenstvo |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 78 — osvjedočiti može. da li je kandidat pokazao prigodom povjerenih mu radnja i razumjevanje, da ono što je u školi učio shodno u praksi primjeniti može. Na potonje imala bi se glavna važoost položiti, da 3e vidi kakva su mu opažanja i kakove si je nazore nazore sam stvorio, pa da li je pravo pojmio onu: »Ne uči se za izpit, već se uči za život«. Ved iz samoga dnevnika moralo bi se vidjeti, da ga kandidat vodi za sebe, da su to njegove bilježke, koje si čini za svoje daljnje djelovanje u životu, a da to ne čini samo s tog razloga, što je to naredbom propisano. Govoreć 0 samom sadržaju dnevnika veli, da krivo shvaćaju zadatak vodjenja dnevnika oni, koji često samo u kratko za pojedine dane naznače primjerice: dne toga i toga bio na vanjskom radu, radio u uredu, preuzimao drva na sječini i t. d., već se imadu važniji odsjeci u životu i službenom djelovanju kandidata u dnevniku fiksirati kao što su: imenovanja, premještaji, uporaba u pojedinim granama šumarske službe i tomu slično. Ovaj dio zadatka, naime da kandidat u dnevniku izviesti kako je bio u službi upotriebljen, ne će kod vodjenja dnevnika nikom praviti potežkoča, nu veće su potežkoće kad se radi o tom, da se u dnevniku iztaknu vlastiti nazori i i opažanja . Medjutim neka ne misle kandidati, da oni moraju nešto osobita izmudriti i opisati. Radi se i glede toga u glavnomu samo o tom, da se vidi, znade li kandidat dovesti u sklad teoriju sa praksom u pojedinom praktičnom slučaju. Pisac navadja sada pojedine praktične slučajeve, koji dozvoljavaju kandidatu, da na temelju učinjenih opažanja izreče svoje vlastite nazore, a da ti ne moraju ništa takova sadržavati, čim bi se njegovi predpostavljeni povriedjenima naći mogli. Primjerice spominje pisac nazore, da li je recimo opravdano ostavljati panjeve visoke 60 cm, kako se ostavljaju tamo gdje kandidat služi ili ne, i koja bi visina panjeva gledom na šumsku rentu bila najpovoljnija. Nadalje, recimo, da tamo gdje kandidat služi na južnom obronku sade smrekove biljke, a kandidat na te |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 79 — melju onog sto je učio, drži, da bi bolje bilo kultivirati takov obronak borovim biljkama i tomu slično. Dakako da će i kandidat morati nastojati svoje nazore što temeljitije obrazložiti. Sve da nazori kandidata baš i ne budu skroz ispravni, dobar će dojam učiniti liepo ovakovo razmatranje na izpitno povjerenstvo; ono će viditi, da kandidat znade misliti i da si daje truda u stvaranju vlastitih nazora. Kako je baš ovaj dio zadatka vodjenja dnevnika dosta delikatan, valja da i predpostavljeni ne budu — držeć dakako svoje nazore ne samo mjerodavnim već i izključivo izpravnim — previše oštri sudci, te budu i sami imali u tom smjeru razumjevanja za vodjenje dnevnika. Ako i može izricanje vlastitih nazora baš s navedenih razloga nekoj puta za kandidata i s neprilikama skopčano biti. te se kandidatu u tom pogledu oprez preporuča: mnogo će mu laglje biti udovoljiti onoj ustanovi propisa, koja mu nalaže, da u dnevniku iznese svoja vlastita opažanja. U tom mu se smjeru ne valja bojati zamjere, nuždna je k tomu samo izvjestaa množina marljivosti. Ovakovimi opažanji mnogo će mu puta i ugodno vrieme proći. Tako primjerice kad je on kod kulturnih radnja zaposlen, pa čini svoja opažanja o radnji samoj; opredjeljuje koliko može jamica načiniti radnik dnevno; koja je vrsta sadnje najpodesnija i t. d. Sad je opazio recimo zareznika, uzme ga i nastoji ga opredjeliti i tomu slično. Sve će to moći za svoj dnevnik upotrebi ti. Ima vise puta slučajeva, veli piša, te je kandidat sav u brizi, gdje da na,dje gradje za svoj dnevnik, a ipak je ima i na pretek. Tako, veli, mnogi kandidat zaposlen možda kod pilane misli što da piše u svoj dnevnik, a ipak može primjerice opisati svoju pilanu možda i tloris od nje načiniti, izvesti razne analize ciena i tomu slično. Tko znade gledati i opažati ne će, veli pisac, u nijednom slučaju doći u nepriliku za gradju, koju da u dnevniku obradi. Ta već same pojedine skupine izpitnih predmeta daju mu gradje za dnevnik u obilju, tako: uzgoj šuma, čuvanje i uporaba šuma, mjeračinauredjenje šuma, dendrometrija i računanje vriednosti suma |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 80 — lovstvo i t. d. Za svaki pojedini predmet daje pisac kandidatu mnoge pobude u kom smjeru da iz vlastite prakse crpi i obradjuje gradju na dnevniku. Ako je i sve ovo, što do sele u svom djelcu pisac navadja namienjeno samom kandidatu, ne zaboravlja pisac dieled savjete ni na onoga stručnjaka, komu je praktična izobrazba kandidata u prvom redu povjerena, jer mu je kandidat na službovanje dodieljen. I takav predpostavljeni valja da pravo shvati svoju zadaću; i on mora biti prožet uvjerenjem, da ima nekih dužnosti prema takovom kandidatu. U prvom redu, da ga podupire u nastojanju, da u praksi što više naučiti može. Takav predpostavljeni morao bi držati na umu, da bi se vrieme propisane dvogodišnje prakse, dakle vrieme izmedju škole i držav. izpita imalo smatrati donekle samo nastavkom naukovanja. Takov bi predpostavljeni, veli pisac, morao nastojati, da se kandidat što svestran i je u praksi upotrebljava, ali da mu uza sve to ostaje toliko razpoloživoga vremena, da uzmogne praviti svoja opažanja i na papir ih staviti. U koliko samo prilike dopuštaju valja da se dade kandidatu zgode izađi u šumu, a ne vezati ga samo na radnje u uredovnici. Predpostavljeni morao bi već s tog razloga gledati, da mu pridjeljeni kandidat u praksi što više nauči, jer će ovako i sa svoje strane doprinjeti k tomu, da unapriedi probitak službodavca time, što će uzgojiti valjan činovnički pomladak prema onoj: »na mladjima sviet ostaje«. Xe budu li ovakovi kandidati uživali dobru praksu, ne će se iz njih razviti vrstni stručari, a bez takovih se ni valjana šumska uprava zamisliti ne može — a sve na štetu službodavca. Razpravljajuć razna stručna pitanja, dati će i sam predpostavljeni ovakovom kandidatu lahko koju uputu za vodjenje dnevnika. Ovakovim razpravljanjem mnogi će se pojmovi bolje razbistriti, a samo na korist obih stranka. Jer, kako pisac zgodno .primjećuje, od kako sviet obstoji mladji nasliedjuju starije, a sve izučio nije još nitko. Zato se često i dešava, da |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 81 — stari rado sve novotarije zlima drže, a mladi bi opet sve staro rado zamienili novim, jer još nisu naučili čekati. Pređpostav- Ijeni, spominje pisac, ne bi smio svrdi s uma, da u znanosti ne ima zastoja, niti bi ga smjelo biti, pa ako se i u praksi ne može svagda uzporedo koracati sa znanošću, ipak se mora koracati u školi. Ne bi on s tog smio preoštrim sudom ubijati u kandidatu povjerenje k znanosti, jer se teorija i praksa medjusobno ne izključuju; one bi se morale harmonički nadopunjivati. U tom smjeru, veli pisac, mnogi stariji često grieše. Oni mnogo puta preko novijih nazora posmjehom prelaze, ni ne izpitujud, da li je to doista opravdano. A to je više puta povodom, da se kasnije i mladji zatim povode, misled da de se time pred svietom pokazati kao uvaženi i izkusni praktičari. Nije sramota, veli pisac, ako u praksi mnogo zaposleni stručar i ne dospije, da sve nove stečevine znanosti odmah spozna i usvoji, jer to zahtjeva znatnih žrtava na novcu i vremenu: nu sramota je, kad on osudjuje nove stečevine i nazore, koje ni pravo ne pozna, niti je o njima sabrao u praksi dovoljno izkustva. To je više puta i razlogom, da praksa če^to zapane u šablonu, pa da se i kod mnogih uprava sve obavlja tako kao i prije više decenija, a sjegurno ne na korist šumske rente. Zato neka slobodno mladi ljudi rade, računaju i razmišljaju. Onaj, koji je naučio misliti, znati de se kud i kamo laglje snađi, naidje li na kakove zaprieke, nego onaj, koji traži, da za njega samo drugi misle. Dobro de biti, bude li se predpostavljeni i sam češde osvjedočio, koliko se kandidat oko svojega dnevnika bavi, da li je takav odmah voditi počeo i kako ga vodi, to de mu glede samog vodjenja moći mnogim dobrim savjetom pomoći. Zajednički pohodi šuma najbolja de prilika biti na razno razpravljanje stručnih pitanja o uzgoju šuma, uredjenju, dendrometriji i tome slično. Na mnoge nedostatke znanja modi će se kandidat lahko upozoriti, a štedi de time sjeguran praktični pogled, bez kojega se ne može ni štedi ono pravo osposobijenje za samostalno vodje šumskoga gospodarstva. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 82 — Ravnatelj Hufuagl nije zaboravio u svom djelcu ni na to, da kandidata uputi koju formu da dade svom dnevniku. Vezana knjiga, veli, neodgovara, jer ili ne će dostati ili će biti i prevelika; uz to se takova knjiga, koja se Često u ruke uzima, ne može ni sasvim uzčuvati, a zaprljaju li se pojedini listovi takove, nije ili moguće izmjeniti. Najbolje de s toga biti, da kandidat svoj dnevnik na pojedinim arcima papira voditi počne, da takve numerira, a kad ih je izpisao, pohrani u posebnom omotu. Prije izpita neka takove arke uvezati dade. Neka izpiše svaku stranicu per extensum, a neka piše čisto, uredno i čitljivo, a sam tekst može, gdje mu se shodnim Čini, odgovarajudimi slikami objasniti. Ne preporučuje se, veli pisac, dnevnik predhodno samo u konceptu voditi, a izradbu čistopisa do pred sam izpit odgoditi, već odmah valja izradjivati čistopise. Pogled na gotovo, veli pisac, pobudjuje neprestano na daljni rad; odgadjanje na zadnje valja. Na čelo svakog sastavka neka se stavi oznaka mjesta i datuma, a tim će se pružiti i dokaz, da je dnevnik doista tečajem dvijuh godina vodjen. Baveći se svojim službenim poslom i vodeć dnevnik, morat će kandidat nastojati da uzdrži i još proširi ono znanje, što ga je u školi sakupio, S tog bi se razloga morao kandidat brinuti, da mu budu uviek pri ruci njegove knjige i bilježke, a nastojati, da si i koju novu knjigu nabavi. Uz to morao bi bar jedan stručni časopis da čita. Više je, nego vjerojatno, da će i ovim putem moći doći na pobude, kad bude sakupljao gradju za svoj dnevnik. Kako su šumarski koledari nuždno pomagalo svakom stručnjaku, ne bi kandidat ni bez njega smio biti. Stručnu literaturu, veli pisac, neka kandidat prati, koliko mu samo razpoloživo vrieme dozvoljava. U tom pogledu dobro će mu doći ona djela, koja šumska uprava u svojoj knjižnici imade. Danas je, iztiče pisac, i onako već svagdje običajno, da šumske uprave nabavljaju bolja stručna djela, a ta će ona svakako rado i kandidatu na porabu dati. Kako bi se imao dnevnik voditi, pisac to podkriepljuje |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 83 — pojeđinimi izradjenimi primjeri, što njegova prijašnja razlaganja najbolje upodpunjuje. Kako je ova brošura ravnatelja Hufnagla u prvom redu namienjena austrijskim kandidatima, donosi pisac na koncu iste u izvadku glavne ustanove odnoseće se na šumarski državni izpit iz najnovije naredbe c. kr. ministarstva za poljodjelstvo od 3. veljače 1903, Iz ovoga, što smo glede ove brošure naveli, vidi se, da je ravnatelj Hufnagl izdanjem iste doista pravoj potrebi udovoljio, te si time na zahvalu obvezao mnoge kandidate. Liepe savjete, koje im glede vodjenja dnevnika daje, mnogomu će od njih dobro doći. Sama brošura izašla je u drugom izdanju prošle godine nakladom knjižare W. Fricka u Beču, te joj je ciena 1*2 K., a možemo ju i našim kandidatima najtoplije preporučiti. /. P. Osobne viesti. Imenovanje. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je imenovati kr. kot. šumara II. razr. Gjuru Demetrović a u Grubišnompolju, kr. kot. šumarom I. razr. kod kr. kot. oblasti u Belovaru. Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. Novo je izašlo: Conwentz: Die Gefahrdung der Naturdenkmaler und Vorschlage zu ihrer Erhaltung. Berlin 1904. Kraetzl: Das Fiirstentum Liechtenstein und der gesammte Fiirst Johann von und zu Lichtensteinsche Giiterbesitz. 7. Auflage. Ovo zanimivo djelce izašlo je u Brnu već god. 1903. nakladom samoga pisca, nu nismo ga do sele oglasili, jer ga nismo nigdje oglašena našli. Djelo je ovo tim zanimivije, što je gotovo jedino svoje vrsti. Schillermann: Praktische Berechnugstabellen fiir Taglohnschichten mit einem Anhang iiber Berechnung das Rindenentganges beim Eichenstammliolz. Izašlo u Schweinfurtu kod E. Stoer´a. Ciena 50 pfen. |