DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 3 <-- 3 --> PDF |
D 9^% F Br. 2. u ZAGREBU. 1. veljače 1905. God. XXIX. Uvrstbina oglasa: zal stranicu 16 K.; za 7s stranice 8 K.; za ´/, stranice 5 K. 20 fil.; za ´/^ stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. O šumarstvu Bugarske. saKao što smo obedali, sad ćemo pravilnikom, odnosno naputkom, provađati postojedi šumarski zakon. Glava I. se pozabaviti kako se ima u pr kratko aktično 1. Opć a razdioba . Kako smo već u šumarskom zakonu napomenuli, sve se sume u Kneževini dijele na a) privatne, b) općinske i c) državne. 2. M očvare. Močvare su državna svojina, a otuđuju se samo za radi paše i vode. U tu svrhu određuje ministarski savjet komisiju, koja je potčinjena ministarstvu za trgovinu i zemljodjelstvo. Najkašnje jedan mjesec prije izlaska komisije, objavit će ministarstvo za trgovinu i zemljodjelstvo »u Državnom Vjestniku« kroz koje de vrijeme i u kojem kraju raditi komisija. Pri procjeni takovih močvara, komisija treba da ima uvijek u vidu: a) za koju je sumu kupljena izvjesna močvara, b) kakovi je bio srednji godišnji prihod za posljednjih 5 godina od paše i vodopoja, c) kakav se danak plaćao, kaodrugi podatci, koji su za procjenu od potrebe. Za svaku procjenu komisija sastavlja protokol, kojega potpišu predsjednik i članovi. Tada se ovaj protokol šalje preko ministarstva za trgovinu i zemljodjelstvo na ministarski savjet, |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 54 — koji dobivaju odmah zakonsku Bilu, čim ih ministarski savjet potvrdi. U slučaju, da sastavljene protokole ministarski savjet odbaci, tada se ovi vradaju komisiji, da ih potrebnim podatcima nadopuni. 3. Opis međa i ustanovljivanje šumskog vlastničt va. Suglasno či. 3. šumskoga zakona, u roku od dvje godine od kako je publikovan, imadu mjesni šumari u jednom zapis niku tačno ustanoviti i opredjeliti međe svih državnih, općinskih i privatnih šuma i pašnjaka. Pri opisivanju međa zastupa državu šumar, a općinu, dva lica, opunomućena po općinskom savjetu. Privatni posjednici mogu ili sami prisustvovati ili se dati zastupati. Ako zainteresovani posjednici ili njihovi susjedi nisu suglasni sa sadržinom zapisnika, tada su dužni u predviđenom roku od 2 mjeseca, da podnesu pismeno svoju reklamaciju i ovu potkrepe sa svjedocima i drugim dokazima. Ako zapisnici ne budu šumaru povraćeni u određeno vrijeme — potpisani ili nepodpisani, — ili ako nema nikakove reklamacije^ šumar odmah rasporedi, da se objavi u »Državnom Vjestniku« sadržaj zapisnika, koji dobiju odmah zakonsku silu, makar bili i nepotpisani. Sve sporove, koji se odnose na šume, branjevine i pašnjake između općine i države, između općine i općine, između općine i privatnih lica i između države i privatnih lica, riješava vrhovna komisija, predviđena u čl. 5. šum. zakona. Troškove komisija predviđaju i odobravaju nadležni okružni i apelativni sudovi. Prepis tih troškova šalje se ministru trgovine i zemljodjelstva i ministru pravosuđa na potvrdu. Rješenja prvonačelnih i vrhovnih komisija izdaju se u ime Visočanstva knjaza, a imadu oblik sudbenih rješidaba, koje se temelje na podatcima samoga djela na zakonu i pravednosti. Suglasno čl. 12. šumskoga zakona komisiju sastavlja: šumar kao predsjednik, a člauovi su: nadzornik zemljodjelstva, dva iskusna zemljodjelca, izabrana od okružnog savjeta i odo |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 55 — brena po ministarstvu za. trgovinu i zemljodjelstvo i mjestnoga kmeta. Ova opredjeljuje u području svakoga sela: 1. koje državne, općinske i privatne šume treba da ostanu i u buduće predmet šumarskog gospodarstva; 2. koja prazna mjesta treba da ostanu za stalne pašnjake mjestnoga blaga; 3. koja za djelatna zemljišta; 4. koje šume i mjesta za uzgojne i 5. koja prazna mjesna treba da se iznova pošume. Pri izpunjavanju prve točke, komisiji ima da bude pravilo, da se za predmet šumskog gospodarstva, ostavi ona površina, obrasla sa drvećem, na kojoj se može tjerati šumarsko gospodarstvo. Suma, koja se sastoji od zakržljalih nasada — od nasada sa preživjelim, zagnjilim i rijetkim panjevima — ne može s obzirom na ovu tačku, da bude predmetom šumarkog gospodarstva. Glavnu pažnju u tom slučaju valja obratiti na panjeve korenje, a ne na razmjer pomlade, koja u takovoj prigodi može da ima šikarasti oblik, ili je zakržljao rast samo usljed paše blaga u šumi, posto taki nasadi, ako se posjeku na panj nisko do zemlje, može se šuma dobro obnoviti. Komisija pregleda svaku šumu i opredjeljuje prostor, u kojem treba da se u buduće vodi šumarsko gospodarsstvo. U isto vrijeme komisija označuje taj prostor tačno na licu mjesta sa vidnim znacima, a pri tom poslu itna u vidu slijedeće: 1 Svaka šuma po mogućnosti treba da ima pravilni obik i zaokružene granice. 2. Ni u državnoj ni u općinskoj šumi ne smiju se ostavljati tuđa zemljišta ni šumt, koje bi priječile šumsko gospodarenje. Ove treba da se otuđe u korist vlastnika ili da se zamjene sa drugim zemljištem jednake vrijednosti. 3. Sve šume sa jasnim i određenim granicama treba da se zaokruže samo na onim pograničnim linijama, gdje se za to pokaže potreba. 4. Manje susjedne grupe od nasada, a imaju dobru budućnost, grupirat će se u jednu cjelinu. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 56 — Kad je opredjeljena granica svake odjelite šume u jednom području, komisija će odrediti, koliki "/o sastavljaju sve sume u tome području od opće površine i u slučaju, da se 7o pokaže manji, nego što je predviđen u čl. 13. šum, zak. za odnosno selo, komisija će opredjeliti, koja se mjesta imadu iznova pošumiti u svrhu, da se popuni ustanovljena površina po zakonu za dotično selsko zemljište. U takvom slučaju komisija će uzeti u obzir prvo zem Ijišta, koja su zaštitna i zabrane. Ako takovih nema u odnosnom području, ili nema dovoljno, tada se opredjele druga, prije svega državna ili općinska mjesta. Ako u području jednoga sela nema za gornju svrhu praznih državnih ili općinskih mjesta, komisija će odrediti za pošum- Ijavanje druga zemljišta, koja su od sela najudaljenija, a nesposobna za poljodjelsku kulturu. Ta će se zemljišta zamjeniti ili otuđiti u korist općine. Ujedno sa objektom šumarskog gospodarstva, komisija će odrediti i koje veće šume i prazna mjesta u području sela imadu karakter zaštitnih šuma i zabrana. U granice ovih može komisija, da uključi i neka djelatna zemljišta. Komisija opredjeljuje, koja od tih zemljišta imadu ostati u buduće 1. za stalne pašnjake i 2. koja se imadu s vremenom pretvoriti u polja. Mjesta, koja komisija odredi za pašu blaga jednoga sela ne mogu da se razoravaju i preobraćaju u druge kulture, osim na osnovi posebnih zakona. Sva prazna mjesta i šume, koje je komisija uključila u granice državne ili općinske šume, otuđuju se u korist šumovlastnika ili se zamjenjuju sa drugim zemljištem jednake vrijednosti. Ovaj se posao obavlja ili dobrovoljno ili po zakonu za otuđivanje za opću korist. Vrhu ovoga posla sastavlja komisija svoje protokole (zapisnike), koje sa potrebnim prilozima šalje najprvo ministarstvu za trgovinu i zemljodjelstvo, a rješenja ovih komisija dobiju odmah zakonsku silu, čim ih potrvdi ministarstvo za trgovinu i zemljodjelstvo. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 57 - Sve druge protokole komisijske poimence: 1. opredjeljenje objekta za šumarsko gospodarstvo; 2. opredjeljenje mjesta za pošumljenje; 3. za stalne pašnjake; 4. za zaštitne šume i zabrane ; 5. za dobrovoljno otuđivanje i zamjenjivanje uključenog zemljišta i šume u granicama šumskoga prostora i 6. za otuđivanje zemljišta po posebnom zakonu šalju se nadležnom šumaru. Rješenja komisijska, predviđena u čl. 12. šum. zak., pošto potvrdi ministarstvo za trgovinu i zemljodjelstvo, saopćava ih nadležni šumar općinskim upravama, a u produženju od mjesec dana publikuje ih šumar u »Državnom Vjestniku« i za tim postanu za svakoga interesenta obvezatna i tada se pristupa ograničavanju šuma. 4. Uputa za obilježavanje šumskih granica. Cim se opredjele granice, koje treba da ima neka šuma i rješenja komisijska potvrđena po ministru trgovine i zemljodjelstva, pristupi šumar obilježavanju graničnih linija i tačaka, kako je komisija poligon ustanovila. Granične linije jesu prirodne i umjetne. Prirodne su na pr. putevi, rijeke, potoci, planinski grebeni i dr., a umjetne su: prosjeke, jarci, pleteri i dr. Obilježavanje graničnih linija, treba da je trajno i jasno, a pri tom neka se rabe najviše jarci, a manje pleteri. Ako je granica kamenita ili se zemlja odronjava, jarci se prave isprekidano. Na svakom pograničnom uglu postavi se posebni znak. Ako su granične linije duže od 200—300 m., to se među uglove postavljaju još i međuznakovi. Ako je granica označena sa jarcima, koji su u cjeloj dužini iskopani n. pr. u državnom vlastničtvu, znakovi se okreću prema susjedovoj strani. Za granične biljege mogu se upotrebiti stupovi, pojedino kamenje, gomile kamenja i dr. slično dok se stojeća stabla ne mogu upotrebiti. Pogranično kamenje treba da je prizmatični isklesano, a međuznaci mogu biti i ne isklesani. Drveni stupovi su dimenzije ´V15 cm., koji se zako |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 58 — pavaju u zemlju 75 cm., a iznad zemlje su do 50 cm. Pod svaki znak se meću predmeti, koji ne gnjiju. Numeriranje pograničnih biljega u nekoj šumi počinje od najvidnije i najtrajnije tačke, te se odatle nastavlja redom prema sjeveru, istoku, jugu i zapadu i zaključi se na početnoj tačci. Svaki pogranični biljeg nosi početna slova »D. G.«, što znači »državna gora«, a za općinske šume početna slova općine. Cim se obilježi pogranični poligon, pristupa šumar sa instrumentom snimanju, da se priugotovi geodetiški opis šumske granice i situacioni plan u umanjenom mjerilu, koji se šalje ministarstvu u arkiv. Obilježavanje pograničnih linija i tačaka vrši odnosni šumar na račun države, ako su šume državne, a ako su općinske ili privatne — na račun šumovlasnika. Grlava II. 1. Uprava šuma. Suglasno čl. 17. šum. zak. opći nadzor nad svima šumama u Kneževini pripada ministarstvu za trgovinu i zem- Ijodjelstvo i njegovim područnim organima. Pošlo7e u ministarstvu rukovodi posebno šumarsko odjeljenje (odsjek) sa potrebnim osobljem. Cijela Kneževina je razdijeljena u šumarskom pogledu na 6 šumarskih rajona, ovi na 40 šumarija, a svaka šumarija na nekoliko »šumskih gospodarstva« (revira). Za svaki rajon postavlja država po jednoga rajonskog nadzornika, a za svaku šumariju i »šumsko gospodarstvo« po jednoga šumara sa potrebnim brojem pomoćnika. Za izmjeru i procjenu šuma postavlja se posebno taksatorsko osoblje. Suglasno čl. 19. šum. sak., ona sela, općine i privatna lica, koja imaju više od 50.000 dekara sume, dužni su da izdržavaju svoga posebnoga šumara. Dozvoljevo je pak, da se nekoliko susjednih sela i privatnih lica, koji nemaju dovoljnog prostora, grupiraju i da uzdržavaju jednoga ili više »o;ćih šumara«. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 59 — Za rajonske šumarske nadzornike, šumare i taksatore, postavljaju se lica sa višom ili srednjom šumarskom naobrazbom. Rajonski šumarski nadzornici, osim toga, treba da su služili najmanje 5 godina u državnoj šumarskoj službi. Za pomodnike šumara postavljaju se lica sa nižom šumarskom naobrazbom, ako nema kandidata sa višom naobrazbom. Više osoblje šumarsko (državno i opdinsko) postavlja ministar trgovine i zemljodjelstva, te su mu ovi neposredno podčinjeni. Svaki kandidat za šumara i pomoćnika dužan je, da predbodno položi državni ispit, prema programu, kojega je izradilo ministarstvo i objelodanilo u »Državnom Vjestniku«. 2. Obveze šumarskih zvaničnika. A) Rajonskog šumarskog nadzornika. Oni su dužni, da vrše reviziju svoga rajona sa svrbom, da ustanove, da li šumari i drugo podčinjeno osoblje, vrši svoju službu saobrazno sa šumskim zakonom i posebnim naredbama. Da potvrđuju gospodarske planove, godišnje sječine, šumske kulture i inventare šumarija. Da nastoje oko pravilne procjene drvnog matei"ijala na sjecištima državnih i općinskih šuma, da potvrđuju uslove za eksploataciju državnih šuma, da se brinu za vršenje poslova po gospodarskom planu i dr. Da daju potrebne pouke na samom mjestu šumarima i njihovim podčinjenim vrhu službenog posla, i da se ovaj vrši po zakonu i mjestnim uslovima i dr. Da poluče svoju zadaću što uspješnije, rajonski šumarski nadzornici, treba da poznaju dobro šume u svome rajonu, kao i druge okolnosti, koje uslovljavaju šumarsko gospodarstvo. Radi toga su dužni, da obilaze svoje rajone što češ6e. Sa te gledne točke ni jedan rajonski šum. nadzornik, nemože da promjeni svoj rajon, ako nije u njemu služio najmanje 5 godina. Mjesto sjedišta im opredjeljuie ministarstvo. Poslije svake revizije dužan je nadzornik, da podnese ministarstvu svoj izvještaj sa svojim mišljenjem. Poslovi, kako |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 60 nadzornika tako i šumara kontroliraju se svake godine od strane ministarstva. B) Obveze šumara. Šume jedne šumarije odnosno »šumarskog gospodarstva«, nadgleda, čuva i t. d. jedan šumar sa pomodnim dodijeljenim mu nižim osobljem, a pod opdim rukovodstvom ministarstva za trgovinu i zemljodjelstvo. Šumar je dužan, da se brine u svojoj šumariji kako de uvjek podržavati u dobrom stanju šumske granice. Ako naiđe na kakovu oštetu graničnih znakova, dužan je odmah, da to saopdi ministarstvu preko šumarskog nadzornika. Ako se pokaže potreba, da se otuđe ili zamjene djelatna zemljišta ili šume, tada šumar preduzima izmjeru zemljišta, sastavlja situacione planove i ove šalje šumar, nadzorniku zajedno sa opisom toga zemljišta. Brine se za šumske naprave, puteve, spuzaljke i dr., te vrši nad njima i manje popravke iznosede trošak do 50 leva od svoga nadležnog kredita. 3 Eksploatacija šuma. Suglasno čl. 24. šum. zak. državne i općinske šume eksploatiraju se po gospodarskim planovima, koji imaju svrhu, da se osigura potrajnost u užitcima. Gospodarske planove priugotavlja šumarski ured na račun države. Gospodarski planovi jesu definitivni i privremeni. Ministarstvo za trgovinu i zemljodjelstvo određuje, za koju se šumu ima kakvi plan napraviti. Gospodarski planovi se izrađuju postepeno, a privremeni gospodarski programi, treba da se izrade odmah. Svaki šumar je dužan, da izradi gospodarske programe, kako za glavne tako i za međutimne užitke za državne i općinske šume u svojoj šumariji. Priugotovljeni gospodarski planovi odnosno programi šalju se u dva primjerka nadležnom rajonskom šumarskom nadzorniku na izpitanje, koji ih zatim sa svojim primjetbama odašilja ministarstvu. Ovo pak preispituje predočene gospodarske planove i programe na licu mjesta sa sastaviteljem i rajonskim nadzor |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 61 — nikom, i ako su dobri potvrđuju se i jedan se primjerak povraća šumaru, sa slučajnim popravkama, a drugi ostaje kod ministarstva. Odstup od gospodarskog plana ili programa ne dozvoljava se ni u kom slučaju prije nego mine revizioua perioda, osim u taksativno navedenim slučajevima. Svaki šumar je dužan, da vodi u šumariji kontrolnu knjigu o gospodarstvu. 4. Užitci glavnih šumskih proizvoda. Šumar svake godine vodi iz utvrđenih gospodarskih planova i programa godišnje planove za glavne i međutimne šumske užitke i ove predlaže rajons. šum. nadzorniku u 2 primjerka na odobrenje i to najkašnje do kraja mjeseca svibnja. Zajedno sa planovima šalje šumar nadzorniku na potvrdu i priugotovljene cjenike za pribiranje prihoda u državnim i općinskim šumama. Nadzornik preispituje i odobrava godišaje planove i cjenike, odnosno ih šalje sa svojim bilježkama ministarstvu na potvrdu. Prije početka sječe prema odobrenim goiišnjioi planovima, šumar snabdjeva sve svoje pomoćnike, kao i nadležne starije i mlađe državne i općinske šumarske stražare, sa onim djelovima iz plana, koji se na to osoblje odnosi. U prisutnosti ovoga osoblja šumar lično opredijeljuje prostor i granice sječe sa vidnim znakovima. Osim toga u visokim i u sred ijim šumama obilježava svako drvo, koje spada u etat za dotičnu godinu, i koje treba da se posječe. Eksploatacija se u državnim i općinskim šumama vrši a) na gospodarski način, b) davanjem koncesije i c)prodajomnatrgu. Kod gospodarske eksploatacije sleču vrše nadničari, koje najmi šumar, odnosno kmet prema tome, da li je šuma državna ili obćin^ka, a vrši se u prisutnosti šumara, njegova pomoćnika, starijeg ili u skrajnjem slučaju mlađeg šumarskog stražara. Dobiveni materijal na sjecištu numerira se, izmjeri i opiše u tabelarnoj formi: a) vrst drveća, b) broj trupaca i dr. c) deb |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 62 — Ijina i dužina d) vrijedao3t materijala e) kubni sadržaj, f) ko ličina ogrevnog drva i g) cijena svakog sortimenta po cjeniku. Materijal se predaje nadležnom ša´nskom stražaru po spisku i ovaj je dužan, da ga čuva, dok se god ne proda. Stražar odgovara materijalno i za najmanji komad, koji se izgubi, dočim za procjenu i opis odgovoran je šumar. Suglasno čl. 25. šum. zakona mo že općinsku šumu eksploatirati i samo selo. U tom slučajP. ^^ječa na sjecištu ide po slijedećem redu: Kmet poziva pismeno sva ona lica iz sela ili grada, koja treba da dođu na sjecište, da sijeku, sortiraju, čiste i u opće da rade na sjecištu. Svaka obitelj dužna je di učestvuje u poslu, ako hoće da se drvnim materijalom koristi. Na urečeni dan, svi pozvani treba da se jave na sjecištu sa potrebnim oruđem, i da počnu posao prema upustvima šumara. Radnici se razdjele na sjecištu prema sposobnostima za posao. Grupiraju se u razdjele, te jedni obaraju drveć-*, drugi podkresavaju i režu stabla na trupce, treći sabiru na hrpe ovrške, iverje i u opće čiste sjecište, a šumar vrhu svega vodi kontrolu i daje potrebne upute. Kada se sjecište očisti, dobiveni materijal se numerira, mjeri i opisuje. Kmet pregleda materijil i sastavi o dobivenim sortimentima i količini zapisnik, te se odmah predaje po spisku nadležnom šumarskom stražaru, — pod njegovom ličnom odgovornošću na čuvanie. Glavni i nuzgredni predukti ii drža ´noj i općinskoj šumi, prodaju se ili na panju ili kao posječena drveta. U >ba slučaja prodaja se vrši ili koncesijom, ili prodajom na trgu ili po cjeniku. Na gornji naein posječeni drvni materijal razdjeli općinski savjet jednako među članove sela ili građa — čija je već šuma — te opredjeli, koliko i kakove vrsti materijala ima pravo svaki da digne sa sjecišta. Ovaj se ima dignuti u opredjeljeno i objavljeno vrijeme, te se svaki, koji ne želi podignuti pripadni mu dio, ima javiti pismtno ili ustmeno kmet i pred dva svjedoka, a koji se u stanovito vrijeme ne javi, uzima se, da se je dobrovoljno od njega odrekao. U oba slučaja nastavlja |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 13 <-- 13 --> PDF |
-!- ea — se novi spisak i pravi se razpored za prodaju u korist dotične opdine, bilo javnom licitacijom ili na koji drugi najunosniji način. Šumar je dužan, da bdije, da se ne prekorači opći godišnji etat. Ako se za vrijeme sječe pokaže veća količina drveJa na sjecištu ili izvan, usljed bure, požara, kukaca i dr. slično, to sječa na sjecištu treba da se zategne i ostavi na sjecištu približno toliko, koliko se predpostavlja, da iznaša nepredviđena količina. Za ovaj odstup od plana, dobije s; odobrenje od nadzornika. Suglasno čl. 29. šum. zak. privatni šumoposjednici, koji imadu do 500 dekara šume, a ova nije zaštitna ni zabrana, mogu da je posijeku na jedan put ili na sjecišta, nu sa predhodnom dozvolom šumara. U tu svrhu kmet sastavlja spisak šumoposjednika, koji su zatražili dozvolu za sječu, te ga šalje šumaru. Ovaj pregleda šume, i ako nema zakonskih zapreka, izdaje im potrebnu dozvolu za sječu, kao i pismene uslove, pod kojima se sječa dozvoljava. Taj posao ima biti dovršen između 1 svibnja i 15, kolovoza. 5. Uživanje nuzgrednih šumskih produkata. Šumar treba, da odredi uživanje nuzgrednih šumskih produkata tako, da se ne čini povreda šumi. U tu svrhu šumar je dužan, da sastavi i planove za eksploatiranje nuzgrednih šumskih produkata, slične gospodarskim planovima, i to odjelito za svaku državnu i općinsku šumu. Ti se planovi preizpituju i potvrđuju po istom redu kao i oni za sječu glavnih šumskih užitaka. Šumar svake godine vadi iz potvrđenih planova, g diš ije planove za uživanje nuzgrednih šumskih produkata, koje potvrđuje nadzornik, i nakon toga šumar daje dalje potrebne upute svojim podčinjenim organima. Nuzgredni šumski produkti, koji se iz šume dobivaju, prodaju se na isti način, kao i glavni i međutimni užitci. Ako je u izvjestnim djelovima šume, suglasno posebnom planu, otvorena paša za prehranu blaga, tada se plaća u |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 64 — korist države, ako je državna, a u korist opdiae, ako je općinska šuma, neka taksa po komadu blaga i za vrijeme sezone, koju određuje u prvom slučaju šumar, a u drugom opdinski savjet, a potvrđuje u svakom slučaju rajonski šum. nadzornik. Svaki, koji se hode pašom da koristi, mora da ima dozvolu, u koju se uvede broj i vrsta blaga. Taksa se plača pomoću t. ZV. šumskih maraka, koje se predaju kmetu, a prilepljuju se na samu dozvolu. Blago se pušta u otvorenu šumsku pašu znanjem nadležnog šumskog stražara, koji je dužan da pazi na svako lice, koliko blaga pušta, a šumar je dužan, da svakim obilaskom šume, vrši nad ovim kontrolu. Prihodi od državnih i općinskih šuma, koji se dobivaju prodajom šumskih produkata po cjeniku, sakupljaju ee pomoću šumskih maraka, koji se lijepe na posebne dozvole. Šumske marke su dvojake, jedne su za državne, a druge za općinske šume. Ove se marke daju kmetoviToa po određenom spisku, koji je za njih lično odgovaran. Zajedno sa markama dobiju i dozvolnu knjigu, u koju unašaju polučene prihode. Polučeni prihodi od državnih šuma, vode se u poreznom uredu kao prihod dotične šume, a prihod od općinskih šuma, ostaje u pohrani kod poreznog ureda, od kojega državni šumar svakoga mjeseca uzima za platu općinskih šumara i šumskih stražara. Ako preostane suviška, upotrebljava se za plaćanje općinskog poreza, a čist prihod ostaje na razpoloženje općini. Vrhu svega toga vodi kontrolu rajonski šumarski nadzornik, koji u slučaju kakove neurednosti sastavlja zapisnik i šalje ga ministarstvu na prosuđivanje.´ 6. Uzgajanje šuma. Svake godine, najkašnje do 1. svibnja, ima šumar priugotoviti planove za šumske kulture, koje se imadu u šumama šumarije provađati slijedećega proljeća i jeseni. Ovi se planovi izrađuju prema već utvrđenoj generalnoj kulturnoj osnovi, a potvrđuje ih šum. nadzornik. Pri sastavu tih planova mora se držati kod radnja sliedećega reda: 1. sjetva, 2. sađenje, 8. radnje po sjemeništima i |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 65 — i rasadnjacima, 4. iskopavanje jaraka: a) za odvodnjivanje i b) kulturnih jaraka, 5. popunjavanje kultura, 6. nabavljanje i popravak oruđa. Generalne kulturne planove priugotavlja šumar, koji se preko šum. nadzornika šalju ministarstvu na potvrdu. Potrebno sjemenje za sva mjesta ma čija bila, šumar nabavlja svojevremeno iz svojih šuma ili iz šuma susjedne šumarije. Samo, ako je godina nerodna, ministarstvo na zahtjev šumara nabavlja potrebno sjeme gdje drugdje. Kulturne se radnje vrše pod nadzorom i rukovodstvom samoga šumara ili prema uputi njegovih podčinjenih. Za državna mjesta uzima šumar vješte radnike uz dnevnu nadnicu. Za selska i privatna mjesta, koja su opredjeljena za pošumljavanje, radnju obavljaju sami vlastnici pod nadzorom i rukovodstvom šumarske vlasti. Osim planova za kulture, dužan je šumar, da predstavi potrebu ministarstvu i za najnužnije nove puteve do državnih i općinskih šuma, kao i onih u samoj sumi, za popravak starih puteva, kao i reguliranje vodnih puteva, za prosjeke i dr. Za ti´asiranje novih puteva i reguliranje izvjesnih rijeka, sastavljaju planove nadležni inžiniri, a u opdinskim šumama, taj se posao vrši suglasno cl. 36. šumskoga zakona. 7. Prekršaji po šumskom zakonu. Šumar je dužan, da se brine, da se ne prave nikakove štete u povjerenoj mu šumi. Kad obilazi svoj rajon, treba da zahtjeva od šumskih stražara, da poznaju i točno vrše dužnost po ustanovama šumskog zakona i pravilnika. Vrhu svakoga prekršaja po šumskom zakonu sastavlja se zapisnik i to samo po organima šumarske vlasti. Dokazi i drugi podatci u zapisniku treba da su što kradi, ali podpuni i jasni. Zapisnici se sastavljaju ili na samom mjestu, gdje se dogodio ili otkrio prekršaj, ili u selu, gradu i drugom prikladnom za to mjestu. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 16 <-- 16 --> PDF |
~ 66 — Ako prekršitelj ne će zapisnik da podpiše, ovjerovljava ga kmet od najbliže općine ili njegov zamjenik. Sastavljeni zapisnik se šalje sa popratnim pismom nadležnom šumaru, i to najkašnje za 20 dana odkako je sastavljen. Prije nego se unašaju u registar, zapisnike ovjerovljava šumar, te ako vidi, da je koji zapisnik nepotpun ili ne sadržaje dostatne podatke suglasno čl. 50. šum. zak. tada ih odmah vraća, da se popune i saberu nuždni dokazi. U produženju od 20 dana, odkako je zapisnik stigao, šumar izdaje odluku i nalaže prekršitelju, da plati u zakonu predviđenu globu i odštetu. Odluka se piše na posebnom arku, te se unaša u posebni »registar zapisnika i odluka«. Odluka treba da sadržaje: 1. Godinu, mjesec i dan, kada je izdana. 2. Ime, prezime, zanimanje i prebivalište prekršitelja. 3. Kratak izkaz, u čemu se prekršaj sastoji. 4. Okolnosti, na kojima se osniva kažnjivi dio sa označenjem globe i odštete, na koju se prekršitelj presuđuje, kao i okolnost, da li se ova zamjenjuje zatvorom u slučaju neutjerivosti. Prepis odluke u roku od 20 dana uručuje se prekršitelju preko n dležnog kmeta, i u produženju od uručenja za 14 dana, ako prekršitelj ne uloži utoka, dobija odluka zakonsku moć, U tom slučaju prekršitelja opomene općinska uprava, da plati globu nadležnoj državnoj blagajni, a odštetu šumovlastniku, i da namiru o uplati predloži šumariji, koja se unaša u registar 0 svršenim djelima. Ako prekršitelj ne ispuni dobrovoljno odluku, tada šumar na osnovu čl. 818. grad. zak. i čl. 51. šum. zak. traži od nadležnog okružnog suda ovršni list za utjerivanje globe i odštete, a ujedno šalje sudu i samo djelo sa odlukom. Ako je globa i odšteta dosuđena u korist države, sud izdaje samo jedan ovršni list na okružnog upravitelja, a ako se odšteta ima platiti trećemu licu, sud izdaje ovršni list na njegovo ime kao šumovlastnika, a za globu izdaje se odijeljeno ovršni list na ime okružnog upravitelja. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 67 — Ako prekršitelj uloži utok, tada šumar šalje sve spise na nadležni sud na daljnje prosuđivanje, pri kojem je kao pred stavnik države i tužitelj sam šumar, ili u važnijem slučaju dr žavni zastupnik. Šumar je dužan, da o djelima suda vodi nuždne bilješke u registru tako, da se o svakom djelu može u svako vrijeme znati njegovo stanje. Registar ima se brižljivo voditi, pošto se iz njega vade podatci za statistiku. Ako prekršitelj bude presuđen po nadležnom sudu, šumar se ima brinuti, da se globa 1 odšteta utjera od presuđenoga prekršitelja. U slučaju, da je od presuđenog prekršitelja nemoguće globu utjerati, to se ova zamjenjuje zatvorom. Ako šumska vlast ulovi prekršitelja, oduzet će mu sjekiru, pilu, drvo ili druge šumske produkte i oruđe, te će ih predati najbližoj općinskoj ili policijskoj vlasti na pohranu, ili se pohrane oduzeti predmeti u samoj šumariji. Drvni materijal i drugi šumski produkti, koji se konfiskuju u dvorištima, skladištima i drugim mjestima, odakle ga nije moguće prenijeti i predati navedenim vlastima, ostaju prema spisku kod vlastnika. Za konfiskovana drva i druge šumske produkte šumar pravi odmah predlog, da se prodadu, te ako je dobivena svota do 100 1., potvrđuje prodaju okružni upravitelj, a ako je veća od 100 1. ministarstvo za trgovinu i zemljodjelstvo. Ubrata svota unaša se na pohranu u državnu blagajnu, te ako se prekršitelj opravda, svota se njemu predaje, a bude li osuđen, unaša se u državni prihod. Isto se tako i predmeti oduzeti od neizvjestnih i pobjeglih osoba, ako se za 6 mjeseci ne potraže, prodaju, i svota se unaša kao državni prihod. Zaplenjeno blago predaje se na prehranu najbližoj općinskoj vlasti, a ako se ne javi vlastnik u roku od 10 dana, prodaje se ovo isto tako javnom dražbom. Osim ovoga naprijed izloženog s&držaje još pravilnik uputu, kako se ima postupati sa šumom, kojoj prijeti pogibelj od elementarnih nepogoda, kukaca, požara i dr., zatim odredbe glede |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 68 — koristne i štetne divljači, kakov ima odnošaj šumar prema svojima podčinjenima, o primanju i predavanju dužnosti, o dopustima, 0 pismenim sastavcima i vođenju raznih spiskova, kako se imadu sastavljati pregledni izvještaji koncem svake godine i napokon o prekršaju rajonskog šumar, nadzornikašumara, ako se ogriješe o službene dužnosti, glede kojih postoji »šumarski savjet« pri ministarstvu za trgovinu i zemljodielstvo, a kazne se suglasno zakonu, ^koji vrijedi i za ostale činovnike. Glava III. Šumsko gospodarenje i sječa. Šume u Kneževini treba da se uzgajaju kao: visoke, niske i srednje, kako je ved u zakonu predviđeno, t. j . da se sa V2 državnih, a Vs općinskih šuma gospodari kao sa visokim šumama. One se šume uzgajaju kao visoke, koje su se podigle iz sjemena ili sadnjom i u opće one, koje imadu dosta veliku ophodnju: 60—200 godina. Ako takovih čuma nema, dužan je šumar, da neke niske šume pretvori u visoke. Niske su šume one, koje su porasle iz izdanaka i koje imadu nisku ophodnju od 10, pa najviše do 30 godina, a srednje šume su one, u kojima je pomješano visoko i nisko drveće. Sječa visokih šuma vrši se na dva načina: a) probirnom sječom tako, da se pravilno drveće probira sa svrhom, da se šumski podmladak digne iz sjemena. b) čistom sječom, gdje se drveće sječe od reda. U tom slučaju pomlađuje se prirodnim i umjetnim načinom. Sječa niske šume vrši se čistom sječom kao i vrbaci, a sječa srednjih šuma vrši se ili probirnom ili čistom sječom. Vrijeme sjeČe jeste različito: a) listače se sijeku samo u zimsko doba; b) četinjače mogu se sjedi u svako doba godine osim ondje, gdje je posebno zabranjeno. Iznimno se sječe i u drugo doba godine na onim mjestima, koja su zimi nepristupačna. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 69 — Probirna sječa, gdje se pomlađuje na prirodni način u visokim šumama, treba da se vrši zimi, po mogućnosti, kako je veliki snijeg, osobito, ako je podmladak odrastao. ListaČe u niskim šumama treba da se sijeku po mogudnosti u kasnoj zimi, ali ne, kad su jaki mrazevi. Proređivanje listača vrši se najshodnije u mjesecu ožujku. Tako smo u najkradim crtama iznijeli najvažnije momente iz pravilnika, izdanog za praktično provađanje najnovijeg šumarskog zakona u Bugarskoj. Sadržaj je ovoga pravilnika mnogo obilatiji od samoga zakona, te je za bugarskog šumara od najvede važnosti. Iz samoga sadržaja vidi se, ka sadržaje u sebi vrlo lijepih ustanova, koje šumaru daju mnogo shodnije kretanje u vršenju svoje stručne djelatnosti, nego u mnogim drugim naprednijim državama. Kako se vidi, šumaru su povjereni mnogi važni poslovi, koje u drugim državama vrši posebno osoblje, kao n. pr. islijeđivanje prekršaja počinjenih po šumskom zakonu, izricanje odluka u šumsko-redarstvenom pogledu i dr. Isto tako i u sve čisto stručne poslove mora biti dobro upuden, pošto mu praktično djelovanje zasjeca u sve grane šumarske znanosti. V. Vucković. Šumski požari kraj željeznica. u dobro uređenoj šumi ne smijemo se zadovoljiti samo tim, da se pobrinemo za mjere, kojima demo nastali požar ugasiti, ved se valja po mogudnosti poskrbiti i za to, da šumski požar u opde ne nastane. Redarstvenim i zakonskim propisima ista je svrha. U zemljama, u kojima je spoznaja, da šumu treba Čuvati i gojiti, prodrla u sve slojeve pučanstva, lako bi bilo ograničiti broj onih požara, koji nastaju s nemara ili zlobe da nije osobite jedne okolnosti, koja godimice tu pogibelj sve to više povedaje. 6 |