DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 91 — mu s početka razkomadane pružaju. Ako mladomu pogibelj prijeti, prenese ga majka u drugo sjegurnije gnijezdo. Prije krutoga perja, naraste mladim gusta bijela pahuljica. Mladi zmijari budu veoma pitomi, ako se čovjek oko njih mnogo bavi, pa se na ljude brzo priuče. Na bačeno im meso bace se raširenim krilima uz glasno kliktanje „bli, bli", kao i škanjci mišari, i plaho se ogledaju, kao da se boje, da im tko plijena ne odnese. U sužanjstvu je orao zmijar veoma miran i osobito mu godi, ako može po vtše ura u vodi stajati i češće se kupati. Nu pomanjkanje slobode i zgodne hrane ne može dugo podnijeti. Po hrani njegovoj moramo držati orla zmijara za gospodarstvo posve bezopasnom, a možda i upravo koristnom pticom, pa bi željeti bilo, da se ta velika lijepa i osobita grabilica po svuda štedi i čuva. Uz štednju postao bi orao zmijar za koje vrijeme mnogo običnijim, premda se slabo umnaža. Nu ta će se nada teško ispuniti, jer zmijara ubijaju, gdje se pokaže, kao i svaku veću pticu grabilicu, većina bo lovaca smatra bez opravdana razloga svaku pticu grabilicu škodljivom, pa misli da ju za to valja zatirati. Prof. Ante Korlević. Ugarsko zemalj. šnmarsko družtvo održalo je svoju glavnu skupštinu u Budimpešti dne 18. prosinca pr. godine. Skupštini je predsjedao društveni predsjednik barun Desider Banffy. Deakova nagrada dopitana je šumar, nadsavjetniku E. Vadašu za „Monografiju bagrema". U ovoj su skupštini i družtvena pravila donekle preinačena, a obavljen je i izbor desetorice novih članova upravnoga odbora; medju ovim novim članovima nalazi se i barun Artur Feilitsch jedan od saborskih podpredsjednika u zadnjem saboru. Kako smo već prije javili, poduzelo je ug. šumarsko družtvo tečajem pr. god. oveće naučno putovanje u Bosnu i Hercegovinu, te je o tom u godišnjem izvještaju potanko referirano. 0 prirastu drveća u ŠTedskim šnmaiua. Podatci, koje su objelodanili učestnici prošlogodišnje ekskurzije austrij. držav. šumar, družtva u skandinavke šume, mogu u velike zanimati i naše šumarske stručnjake, jer se iz istih najbolje vidi od kolikoga su upliva stojbinski faktori na rast šuma u obće, a njihov godišnji prirast napose. Uslied nepovoljnih stojbinskih prilika godišnji je prirast u tamošnjim šumama, prema našem, vrlo malen. I prirast u visinu i u debljinu neznatan je. Da primjerice borovo stablo dosegne promjer u prsnoj visini od 33 cm. treba u sjev. Švedskoj popriečno 160—200 godina; u to vrieme naraste ono IG-—18 m. visoko, a popriečni mu kubni sadržaj deblovine iznosi oko 0´6 m^ Hoće li se uzgojiti stabla s prsnim promjerom od 45 cm. treba k tomu do 300 godina. Sječivim stablima smatraju se ona, kojih prsni promjer iznosi 33 cm. i više. |