DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 92 — Austrijski „Forstiudiiiisbuud". i´od ovim naijivoin osnovalo se je nedavno u Beču posebno družtvo sastojeće samo od članova po zanimanju šumara. Dočim je ostalim brojnim šumarskim družtvima u prvom redu zadaća unapredjivati interese racijonalnoga šumarstva, ovom je udruženju glavna svrha unapredjivati stališke interese pripadnika šumarske struke, naročito onih, stojećih u privatnim službama. Šumarstvo u našem saboru. Prigodom generalne debate o proračunu uzeo je rieč g. narodni zastupnik prof. dr. Šilović, te medju ostalima progovorio i o prilikama našega šumarstva, upozoriv i opet na potrebu bržeg pošumljenja naših prostranih kraških goljeti i na nuždu, da se naše šumogojstvo dovede što moguće više u sklad s potrebami naroda, naročito kod imov. obćina u bivšoj V^ojnoj Krajini. Jedan od iztaknutih zahtjeva ipak ne držimo ni provedivim a ni shodnim, i to onaj, kojim gosp. zastupnik preporučuje krčenje pojedinih im. obć. šuma i pretvorbu izkrčenoga tla u druge kulture. Kad bi se to u praksi provadjati počelo, ne bi imov. obćine mogle udovoljiti svojem glavnom pozivu, naime vodjenju potraj nog šumskoga gospodarstva koje krčenja šumskoga tla izključuje, a kako to izrično propisuje § 7. zakona od 8. lipnja 1871. „0 odkupu šumskih služnosti itd." ; nu ne bi to ni shodno bilo, jer već danas pravoužitnici ne mogu — gospodari li se potrajno — dobiti iz šuma imovno-obćinskih toliko ogrieva, koliko doista trebaju, a kako bi tek onda bilo, da se šumska površina umanji ? 0 gospodarskoj i šumarskoj nastavi u Češkoj. Kako neke bečke novine javiše, radi se o tom, pa se na češkoj c. kr. tehničkoj školi osnuje posebni odjel za gospodarstvo i šumarstvo iz kojega da se po vremenu stvori posebna češka visoka škola za zemljoteštvo, poput one bečke. Najdeblje stablo u Njemačkoj jest orijaška lipa kod Staffelsteina u Bavarskoj. To stablo ima u obsegu preko 17 m. a prsni promjer od 5-45 m. Starost ove hpe ciene na 1100 — 1200 godina; sredina je stabla sasvim šuplja. Šupljina bila je već početkom prošloga stoljeća tolika, da je g. 1814. franceski maršal Berthier mogao u nju na konju unići i okrenuv konja opet iz te šupljine izaći. Danas je ovo orijaško stablo djelomično suho, samo se još polovica krošnje svake godine zelenim ruhom pokrije, a ta još i krasno cvate. Lipe su u obće nakrupnija i najstarija stabla u Njemačkoj, a kako ih ima više koje slove sa svojih dimenzija i starine, bit će da su to ostatci onih starih još od Slavena cienjenih stabala, koji su negda obitavali u mnogim krajevima današnjega njemačkoga carstva. Govori tomu u prilog doba tih lipa, koju stručnjaci ciene nu tisuću i više godina. Površina šuma u Bosni i Hercegovini iznosi polag najnovijih podataka 2,459.7I.T ha ili upravo oko 507,, ^i^le površine (u Bosnoj |