DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1905 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 58 — pavaju u zemlju 75 cm., a iznad zemlje su do 50 cm. Pod svaki znak se meću predmeti, koji ne gnjiju. Numeriranje pograničnih biljega u nekoj šumi počinje od najvidnije i najtrajnije tačke, te se odatle nastavlja redom prema sjeveru, istoku, jugu i zapadu i zaključi se na početnoj tačci. Svaki pogranični biljeg nosi početna slova »D. G.«, što znači »državna gora«, a za općinske šume početna slova općine. Cim se obilježi pogranični poligon, pristupa šumar sa instrumentom snimanju, da se priugotovi geodetiški opis šumske granice i situacioni plan u umanjenom mjerilu, koji se šalje ministarstvu u arkiv. Obilježavanje pograničnih linija i tačaka vrši odnosni šumar na račun države, ako su šume državne, a ako su općinske ili privatne — na račun šumovlasnika. Grlava II. 1. Uprava šuma. Suglasno čl. 17. šum. zak. opći nadzor nad svima šumama u Kneževini pripada ministarstvu za trgovinu i zem- Ijodjelstvo i njegovim područnim organima. Pošlo7e u ministarstvu rukovodi posebno šumarsko odjeljenje (odsjek) sa potrebnim osobljem. Cijela Kneževina je razdijeljena u šumarskom pogledu na 6 šumarskih rajona, ovi na 40 šumarija, a svaka šumarija na nekoliko »šumskih gospodarstva« (revira). Za svaki rajon postavlja država po jednoga rajonskog nadzornika, a za svaku šumariju i »šumsko gospodarstvo« po jednoga šumara sa potrebnim brojem pomoćnika. Za izmjeru i procjenu šuma postavlja se posebno taksatorsko osoblje. Suglasno čl. 19. šum. sak., ona sela, općine i privatna lica, koja imaju više od 50.000 dekara sume, dužni su da izdržavaju svoga posebnoga šumara. Dozvoljevo je pak, da se nekoliko susjednih sela i privatnih lica, koji nemaju dovoljnog prostora, grupiraju i da uzdržavaju jednoga ili više »o;ćih šumara«. |